DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 79 <-- 79 --> PDF |
skoj, u zuriškom kantonu već je 63°/o drveća oboljelo. Ekonomskoj komisiji UN za Evropu podastrati su podaci o štetama od kiselih kiša u 20 zemalja Evrope, Sjeverne Amerike d Azije. Prema istraživanjima, čini se da se već zapažaju slične štete i u nas, u slovenskim i u gorskokotarskim šumama. Prema mišljenju navedenog Instituta, nema za sada nekog uzora po kojemu bi se naš planetarni brod mogao vratiti na pravilan kurs. Nužan bi bio simultani napor u sprečavanju emisije ugljičnog dioksida i drugih plinova, u zaštiti ozonskog plašta, u sanaciji šuma koje uz ostale koristi imaju sposobnost »-remonta« kruženja ugljika u prirodi, u zaustavljanju erozije tla, u racionalizaciji energetske potrošnje, u razvoju novih energetskih tehnologija, i u obuzdavanju priraštaja svjetskog stanovništva. Dosadašnje generacije su nastojale razvijati privredu da bi budućnost bila što bolja; ova sadašnja generacija mora bez odlaganja riješiti nagomilane sve oštrije probleme, ili budućnosti uopće neće biti — poručuje direktor tog Instituta. Sredstva javnog informiranja imaju velik zadatak, da o takvim istraživanjima i mogućim posljedicama obavještava najširu javnost kojoj ona nisu poznata. Na ta se istraživanja, kako izgleda, odlučujući faktori mnogo ne osvrću, ili ih možda nisu ni svjesni. Trka za nekontroliranim privrednim razvojem zahvaća sve širi krug zemalja, sve mnogobrojne jedinke ove planete. Možda bi trebalo postaviti pitanje: ne prijeli li užurbana propast 28. civilizacije kojoj i mi pripadamo, ili je i ta stihijnost neka prirodna zakonitost? OSNOVNE ZNAČAJKE I SADRŽAJ III. KNJIGE ŠUMARSKE ENCIKLOPEDIJE Prilikom objavljivanja I. i II. knjige drugog izdanja Šumarske enciklopedije (1980. i 1983), predočene su javnosti temeljne značajke te stručne edicije. Te značajke zadržala je u potpunosti i treća, završna knjiga drugog, novog izdanja. Šumarska enciklopedija je, naime, isto toliko šumarska koliko i drvarska, a isto toliko je i enciklopedija prirode, kako je to obrazloženo povodom objavljivanja I. i II. knjige. Šumarska enciklopedija pokriva cjelokupno područje suvremenog znanja o drvnoj materiji: od sjemena i sadnica drvenastog bilja do raznih veoma brojnih konačnih proizvoda od drva. Ona sadrži sva potrebna biološka i tehnička znanja o proizvodnji drvne industrije u šumi, sva potrebna drvnotehnološka znanja i poznavanja drvoprerađivačkih industrijskih postrojenja. Biološka znanja o biljnom svijetu uvjetovala su potrebu poznavanja biljne fiziologije, klimatologije s meteorologijom, geologije i petrografije, pa i znanosti koje se na njih nadovezuju (botanika, dendrologija, anatomije drva i pedologija). U tehnologiji preradbe drva važno je pak poznavanje eksploatacijskih strojeva d uređaja, pa je bilo potrebno obuhvatiti određena područja tehničkih spoznaja. Zaštita i unapređenje šuma pretpostavlja temeljito poznavanje biljnih zajednica, opću i posebne ekologije, fitopatologiju i entomologiju. Takvo široko obuhvaćanje znanstvenih disciplina iz područja prirodnih znanosti daje ovoj enciklopediji ujedno i pečat svojevrsne enciklopedije prirode. Ova III. knjiga ima nešto manje od 700 stranica, tj. 44 arka formata 21 x 29, 490 članaka i 770 ilustracija, crteža i grafičkih prikaza. Osim toga ima i 16 stranica priloga u boji, 14 stranica emo-bijelih priloga i 5 kartografskih priloga, od kojih su neki posve originalni. Tekst je složen u dva stupca širine po 18 cicera veličine slova borgis/borgis. 269 |