DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 78 <-- 78 --> PDF |
datkom o temeljnim prirodnim znanostima i s proširenom orijentacijom na upoznavanje prirodnih rijetkosti i prirodnih ljepota a uz naglasak zaštite prirode. Pri kraju ovog izlaganja o sadržaju novog izdanja Šumarske enciklopedije, zahvaljujem svim suradnicima, od kojih je najveći broj s naših stručnih fakulteta i većeg broja instituta i stručnih institucija; bez njih ne bi bilo ovog djela. Prevelik je, nažalost, broj suradnika prvog izdanja koji nisu više među živima; nije među živima ni jedan od najvažnijih suradnika ovog drugog izdanja, akademik, prof, dr Pavle Fukare k. .Njihovo djelo živjet će trajno i u ovoj, a i u slijedećim stručnim generacijama. Zahvaljujem članovim a redakcij e Šumarske enciklopedije, mr Jasni Sikić, stručnom sekretaru i duši edicije, dipl. ing. Filipu Jurasu koji mi je bio izvanredna pomoć i u prvom izdanju, profesorima Mariji Radovanić i Savi Simončiću te jezičnom lektoru. Na njima je ležao velik teret u pripremi jedne ovakve edicije, a oni su to obavili na najbolji mogući način. O grafičkoj strani edicije vodio je brigu ing. Vladimir Mesić, rukovodilac, i njegovi suradnici Branimir Babić, ing. Agata Fučkan i Dušan Zvab. Brigu o kartografiji vodio je dipl. ing. Božidar Feldbauer sa suradnicima. Svima njima, kao i korektorima tekstova, velika hvala na brizi i požrtvovnom radu! Prije nego završim ovo izlaganje obraćam se posebno predstavnicima sredstava javnog informiranja, našoj sedmoj sili. I njima velika hvala na dosadašnjem razumijevanju i brizi za zaštitu prirode, za zaštitu šuma i za bolji čovjekov okoliš. Međutim, njihova će podrška u tom pogledu u razdoblju koje je neposredno pred nama, biti još potrebnija, i to ne samoj ovoj struci, nego cijeloj našoj zajednici. U posljednje su vrijeme iskrsle, i ubrzano se zaoštravaju, neke pojave koje ugrožavaju život na ovoj planeti. Populacijska eksplozija pomalo liči, čini se, ekološkoj katastrofi. Početkom ovog stoljeća bilo je na svijetu oko 1,5 milijarda ljudi i godišnji prirast iznosio je oko 1,1 milijuna. Za vrijeme Univerzijade, 11. VII ´rodit će se 5-niilijarditi stanovnik uz godišnji prirast od 80 milijuna. Šesta milijarda nastat će za samo 13 godina i to će biti 6-milijarditi potrošač koji će se pridružiti ostalima u daljnijem nagrizanju prirode. »Od 1950. god. čovječanstvo se podvostručilo, a potrošnja fosilnih goriva učetverostručila. Otperećenje prirodnih izvora planeta premašio je mnoge prirodne granice, premašio je i sposobnost šuma da se odupru zagađivanju, premašilo je i moć atmosfere u razgrađivanj. u otpadnih plinova a premašena je i izdržljivost tla podvrgnutog intenzivnom iskonišćivanju za proizvodnju hrane. Mnogima nije, čini se, poznato, da se samo u SAD proizvodi više od 50 mil. t žitarica iscrpljivanjem temeljne plodonosne supstance, a oko daljnjih 50 mil. t žanje se na visoko erozivnim tlima koje bi zapravo valjalo pretvoriti u pašnjaike ili pošumiti. Te brojke bi valjalo usporediti sa svega oko 20 mil. t svjetskog viška žitarica. Zemlja postaje sve manje pogodna za život budućih generacija. Treba imati u vidu i degradaciju ozonskog plašta u stratosferi, buduće klimatske promjene i gubitak biološke raznovrsnosti«. Sve to su konstatacije vašingtonskog Instituta za praćenje globalnih ekonomsko- ekoloških pokazatelja na ovoj planeti, koje je pred mjesec-dva izio u Vjesniku Stjepo Martinović. U industrijaliziranim područjima kisele kiše i zagađen zrak uništavaju šume: u Srednjoj i Sjevernoj Evropi drveće je bolesno i umire na području velikom 20 mil. ha. Kiša onečišćena spojevima sumpora, dušika i ostalih plinova koji dospijevaju u atmosferu iz industrijskih ložišta, dimnjaka termo- elektrana i ispušnih cijevi automobila narušava plodnost tla: ugibaju bakterije i drugi mikroorganizmi važni za prirodne procese fermentacije zemljišta. U Svdcar 268 |