DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 77     <-- 77 -->        PDF

balo je u drugo izdanje Šumarske enciklopedije ugraditi i skup pojmova i novih
spoznaja iz područja zaštite prirode; nijedna druga stručna enciklopedija nije
bila za to podesnija. Tu novu orijentaciju drugog izdanja prihvatilo je znanstveno
vijeće Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, pa se ovdje njemu i upravi Zavoda
u ime struke i mnogih ljubitelja prirode posebno zahvaljujem. Dakako, proširenje
tematike zahtijevalo je i dodatni prostor, pa je novo izdanje prošireno na tri
knjige.


U ovoj trećoj knjizi koja je danas ovdje pred nama, prikazana je, s obzirom
na alfabetski redoslijed, šumska i drvna privreda SR Slovenije, SR Srbije i SAP
Vojvodine. Tu je, uz ostalo, prikazana zaštita prirode tih Reublika. Zaštićene su
neočekivano velike površine prirode: u Sloveniji je zaštićeno više od IO0/« republičkog
teritorija, u Srbiji bez pokrajina će do 2000. god. biti zaštićeno oko 7,5%
teritorija a u Vojvodini je do 1985. god. zaštićeno više od 200 objekata.


U trećoj knjizi došli su na red brojni važni stručni članci iz područja šumarstva
i drvne industrije, a pojedinačno su navedeni u posebnom prikazu koji
je pred vama. Izdvojio bih ipak tri članka u kojima je obrađena suvremena važna
materija: to su ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE, to je TLO i članak
PROSTORNO PLANIRANJE. Članku Šumske zajednice Jugoslavije dato je mnogo
prostora, čak 58 enciklopedijskih stranica. Tu važnu materiju obrađivala je
ekipa naših znanstvenih radnika iz svih naših republika i pokrajina. To je prvi
detaljni, sveukupan uvid u šumske fitocenoze Jugoslavije, sabran i obrađen na
jednom mjestu. I članku TLO dato je dosta prostora, 20 enciklopedijskih stranica;
i taj je članak obrađivala ekipa poznatih naših znanstvenika. Uz opći prikaz
postanka i svojstava tla, više je prostora posvećeno šumskim tlima, odnosima
vegetacije i tla, proizvodnosti šumskih tala i dr. Članku PROSTORNO PLANIRANJE
dato je 11 enciklopedijskih stupaca. To je nova, suvremena materija, i
dobro će doći svima koji se bave uređenjem prostora radi veće kvalitete življenja.
Nagao porast stanovništva, privrednih djelatnosti, urbanih sredina i infrastrukturnih
objekata na ograničenoj zemaljskoj površini zaoštrili su probleme
koji se racionalno mogu rješavati samo predviđanjem razvoja i usklađivanjem pojedinačnih
interesa. Model je dat na uzorku prostornog plana SR Hrvatske, koja
je prva izradila takav plan za svoje područje. Model je dopunjen iscrpnim kartografskim
prilogom. Organizaciju rada na ta tri članka i njihovu kvalitetu posebno
zahvaljujemo brizi prof. dr. Stjepana Bertovića.


Uz navedena tri članka istaknuo bih i članak ŠUMA. Mnoga područja umjetničkog
stvaralaštva mnogostruko su povezana sa šumom, stablom i drvetom. Suma
je od pradavnih vremena budila u ljudima divljenje, pa i strah, te poticala na
misao da se u šumi kriju nadnaravne sile. U tom je članku šuma prikazana ponajprije
kao prirodna pojava, kao prirodni vegetacijski klimaks. Dio prostora posvećen
je općekorisnim funkcijama šume( zaštita tla od erozije, jak utjecaj na
režim voda i mikroklimu, higijensko-rekreativnu funkciju i si.). Zatim je šuma
prikazana kao objekt umjetničkog stvaralaštva u arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu,
umjetničkoj fotografiji, muzici, književnosti, filateliji, kao izvor različitih vjerovanja
u mitologiji te njezino značenje za općenarodnu obranu. Poimenično su navedeni
naši šumarski i drvarski stručnjaci za koje smo saznali da se bave književnošću
ili su im šuma i drvo služili za umjetničko stvaralaštvo.


I ova treća knjiga novog izdanja Šumarske enciklopedije zadržala je svoje
iskonsko obilježje stručne edicije udžbeničkog karaktera s enciklopedijskim do


267