DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Točno je, da je prvo izdanje Šumarske enciklopedije bilo koncipirano kao sveučilišni udžbenik, udžbenik šumarskih fakulteta prema nastavnim planovima za šumarsku i za drvnoindustrijsku struku, koja se tada tek počela oblikovati na toj znanstvenoj razini. Kao udžbenik, ona je potpuno obuhvatila i prikazala znanost odnosnih struka ulazeći i u specijalnosti ne zaustavljajući se na granici općeg, kako je to uobičajeno u enciklopedijskim izdanjima. U tom je smislu Krleža istaknuo vrijednost prvog izdanja Šumarske enciklopedije. Šumarska enciklopedija pokriva cjelokupno područje suvremenog znanja o drvnoj materiji: od sjemena i sadnica drvenastog bilja do raznih veoma brojnih konačnih proizvoda od drva. Ona sadrži sva potrebna biološka i tehnička znanja o proizvodnji drvne materije u šumi, sva potrebna drvnotehnološka znanja i poznavanja drvoprerađivačkih industrijskih postrojenja. Biološka znanja o biljnom svijetu uvjetovala su potrebu poznavanja biljne fiziologije, klimatologije s meteorologijom, geologije i petrografije, pa i znanosti koje se na njih nadovezuju (botanika, dendrologija, anatomija drva i pedologija). U tehnologiji preradbe drva važno je pak poznavanje eksploatacijskih karakteristika strojeva i uređaja, pa je bilo potrebno obuhvatiti određena područja tehničkih spoznaja. Zaštita i unapređenje šuma pretpostavlja temeljito poznavanje biljnih zajednica, opću i posebne ekologije, fitopatologiju i entomologiju. Takvo široko obuhvaćanje znanstvenih disciplina iz područja prirodnih znanost daje ovoj encklopediji ujedno i pečat svojevrsne enciklopedije prirode. Da je tom tako, moglo se razabrati nakon objavljivanje prvog izdanja: najveći dio naklade otišao je u posjed brojnih ljubitelja prirode, šuma i planina, biologa i botaničara raznih specijalnosti tako, da su mnogi stručnjaci šumarske i drvarske struke ostali bez svoje stručne enciklopedije. Prvo izdanje šumarske enciklopedije odgovaralo je svojim sadržajem trenutku u kojemu je stvarano, u vrijeme početnih napora razvoja jugoslavenske privrede, i na razini potreba tadašnjih malobrojnih kadrova; malobrojnih osobito u drvnoj industriji, u kojoj je do tada stotinu godina vladao empirijski izobražen, uglavnom pilanski stručni kadar u najmu stranog kapitala. Industrije ploča, građevne stolarije i namještaja praktički i nije bilo, ili je bila na obrtničkoj razini. Od tada je prošlo više od 20 godina. Razvoj znanosti bio je u svim područjima neočekivano brz. Još je brži bio tehnološki napredak u preradi drva. Došlo je do promjena i u sistematici biljnog svijeta, u nazivima biljaka pa i drveća. Neusporediva je razina spoznaja u šumarskoj genetici i oplemenjivanju grmlja i drveća danas i unatrag dvadeset godina. Nije usporediva ni današnja tehnologija drvne industrije s ondašnjom, ni teorijski, ni praktički ni ekonomski. Sve brojniji novi, mladi stručni šumarski i drvnoindustrijski kadar nije imao na jednom mjestu skupljena potrebna stručna znanja u svojoj stručnoj knjizi s informacijom o novijoj, suvremenijoj specijalističkoj bibliografiji. Brz privredni napredak u protekla dva desetljeća ni u svijetu ni u nos nije ostvaren bez štete za prirodu i ljudski okoliš. Zaštita čovjekova okoliša, zaštita prirode, prirodnih rijetkosti i ljepota ulazi u svijest ljudi kao neodgodiva potreba suvremene civilizacije. U tim okolnostima dobiva šuma, koja je uz more najvažniji čuvar prirodnih uvjeta života, novu, posebnu vrijednost. Javnost treba biti obaviještena o tome dokle se stiglo u očuvanju prirode u našoj zemlji, kako se zaštićuju šume, rijetke vrste drveća, bilja, životinja; kako je sa zaštitom prirodnih ljepota; koji su uvjeti pravilnog pejzažnog oblikovanja i prostornog uređenja; što je to ekologija bilja, životinja, šuma i što je to ekosistem. Uz nove stručne i tehnološke spoznaje tre266 |