DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*652 (Quercus sp.) Sum. list CXI (1987) 197 GOSPODARSKO ZNAČENJE HRASTOVINE U JUGOSLAVIJI Rudolf SABADI» SAŽETAK. Hrast (Quercus sp.) dolazi u Jugoslaviji u čistim i mješovitim sastojinama. Oko 8,57fl» ukupne drvne zalihe je hrastovina, godišnji prirast je oko 3 mil. m3. Hrastovina, zahvaljujući estetskim, tehničkim i tehnološkim svojstvima, relativno je u tražnji oslobođena cikličkih kolebanja, za razliku od mnogih drugih vrsta. U ovom radu mjeri se značenje hrsatovine za cjelokupno narodno gospodarstvo Jugoslavije pomoću input-output modela jugoslavenskoga narodnog gospodarstva. Budući da su zadnje input-output tablice jugoslavenskoga narodnog gospodarstva izdane za 1978. godinu, na temelju statističkih podataka i nacionalnih bilanci razvijen je osuvremenjeni model za 1982. godinu. Vrijednosti svih inputa sadržanih u hrastovini su procijenjeni onako kako ulaze u pojedine sektore, te je izračunat utjecaj. Ekološke vrijednosti hrastovih sastojina nisu razmatrane u modelu. Samo postojanje hrastovine u Jugoslaviji uzrokuje kroz primarne, sekundarne itd. učinke stalnu zaposlenost za 156 100 ljudi. Vrijednost outputa šumarstva sadržan u hrastovini ostalim sektorima je 0,24?!» ukupnoga društvenog proizvoda; nedostatak hrastovine dovelo bi do smanjennja društvenog proizvoda za 1,4%. To znači da postojanje hrastovine ima multiplikativno djelovanje na cjelokupno narodno gospodarstvo 5,83; tj. jedna jedinica inputa hrastovine unijeta u sistem proizvodi 5,83 jedinica društvenog proizvoda. Nedostatak hrastovine bi izazvao, ceteris paribus, smanjenje izvoza za 1,91?/*, a uvoza 2,37%. Usporedivši neke druge sirovine, hrastovina ima najviši multiplikator društvenog proizvoda, viši od željezne rudače, boksita itd. (pod uvjetima kako se proizvode u nas i prerađuju u 1982). UVOD Hrast lužnjak dolazi u čistim sastojinama šuma u Jugoslaviji relativno rijetko. Tek 1,23%) od ukupne drvne mase svih šuma je drvna masa lužnjaka u čistim sastojinama. U mješovitim sastojinama hrast lužnjak i kitnjak imaju međutim 5,05% od ukupne drve mase, dok je drvna masa hrasta kitnjaka 2,31% ukupne drvne mase svih šuma u Jugoslaviji. Prof. dr Rudolf Sabadi, Šumarski fakultet, Zagreb, Simunska c. 25 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Ukupno drvna masa hrastovine (lužnjaka i kitnjaka) veoma je značajna s 8,57% od ukupne drvne mase, tj. oko 97,3 mil. m3. Procjenjuje se da prirast hrastovine godišnje iznosi 2,6 do 3 mil. m3, tj. nešto je viši od prosječnog prirasta listača jugoslavenskih šuma. 1982. godine ukupna sječa bruto mase hrastovine, lužnjaka i kitnjaka, iznosila je oko 2,9 mil. m3 i posljednjih godina uglavnom se kreće u tim veličinama. Hrastovina kao drvo za finalnu preradu drva, posebno za izradu namještaja i u unutrašnjoj arhitekturi, predstavlja najveću vrijednost koju Jugoslavija ima u svojim šumama. Dok ostale vrste drva manje ili više trpe od stanovitih pomodarskih trendova, hrastovina je u tražnji veoma konstantna i oscilacije u tražnji, do kojih povremeno dolazi, rezultat su konjunkturnih a ne modnih mijena. S obzirom na značajnu drvnu masu i veliku vrijednost te drvne mase gospodarsko značenje hrastovne za cjelokupno narodno gospodarstvo Jugoslavije također je veoma veliko. Značenje hrastovine za narodno gospodarstvo moguće je međutim utvrditi tako, ne ulazeći u njezin doprinos općem narodnom bogatstvu sadržanog u stojećoj drvnoj masi, da pretpostavimo kao da nestane godišnji etat kao input u cjelokupnom narodnom gospodarstvu i da tim nestakom utvrdimo posljedice koje bi on u međuzavisnom djelovanju proizveo na cjelokupno narodno gospodarstvo. METODOLOGIJA I ISTRAŽIVANJA Narodno bogatstvo sadržano u stojećoj drvnoj masi svih jugoslavenskih šuma predstavlja, što dakako ovisi o metodologiji računanja, veoma visok postotak ukupnoga narodnog bogatstva. U resursima narodno bogatstvo jugoslavenskih šuma najvrednije je. Uzme li se u obzir činjenica da je to još k tomu obnovljiv resurs, značenje je još veće. Hrastovina ima u tom bogatstvu veoma visok udio, koji se kreće u visini preko 10%». U istraživanjima gospodarskog značenja hrastovine nismo međutim procjenjivali vrijednost hrastovine u ukupnom narodnom bogatstvu,, već smo istraživanjima željeli utvrditi utjecaj koji hrastovina vrši na cjelokupan gospodarski bitak zemlje. Istraživanja gospodarskog značenja usmjerena su dakle gospodarsko dinamički : što bi se desilo da, ceteris paribus, hrastovine nestane kao inputa. Istraživanje gosopdarskog značenja hrastovine prema cilju koji smo si postavili jest analiza međuzavisnosti. Međuzavisnost najbolje opisuje input-output analiza. Nažalost, posljednje tablice jugoslavenskoga narodnog gospodarstva odnose se na daleku 1978. godinu, pa su u beznadnom zakašnjenju. Na temelju podataka o društvenim bilancama, svodnim bilancama cjelokupnoga narodnog gospodarstva, input-output tablica iz 1978. te procjena i usklađivanja za potrebe naše analize izveli smo šest-sektorski model input- ouput tablica Jugoslavije za 1982. godinu. Ovako visoko agregiran model sigurno ne može zadovoljiti potrebe detaljnog planiranja ili poslužiti za analizu gospodarske politike, ali on može dati veoma precizan odgovor koliko nam pojedina vrsta drva vrijedi za cijelo na 198 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 9 <-- 9 --> PDF |
199 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 10 <-- 10 --> PDF |
TABLICA 2. A) TABLICA TEHNIČKIH KOEFICIJENATA 6-SEKTORSKOG INPUT-OUTPUT MODELA JUGOSLAVENSKOGA NARODNOG GOSPODARSTVA CO X I CO INPUT Pilanarstvo i drvne ploče ""´ CD s § L > D H TO 0,05960 a V 0, a C as co BI 0,18938 nj B r-, CO a a t i 0 co > TS N cd O CD cu a. 0,0016 C3 ´u cd -^ co 3 »^ O.S 0,00133 Finalna prerada drva 0,00539 0,06299 0,00180 0,00160 Proizvodnja i prerada papira 0,00669 0,0,1249 0,27147 0,00973 Ostala .industrija 0,12424 0,22018 0,16120 0,41260 Šumarstvo 0,29906 0,03447 0,08150 0,00012 Ostale proizvodne djelatnosti 0,13409 0,13204 0,12274 0,15467 2 INTERMEDIJARNI INPUTI 0,62908 0,65155 0,63988 0,58016 Uvoz 0,04757 0,00563 0„11727 0,16925 Amortizacija 0,05298 0,03510 0,05291 0,04337 Akumulacija 0,01746 0,01546 0,04300 0,03253 Neto osobni dohoci 0,13726 0,16539 0,07137 0,08312 Porezi 0,11564 0,12688 0,07557 0,08557 2 PRIMARNI INPUTI 0,37092 0,34845 0,36012 0,41984 INPU T 2 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000 B) TABLICA SEKTORSKIH MULTIPLIKATORA 6-SEKTORSKOGMODELA JUGOSLAVENSKOGA NARODNOG GOSPODARSTVA co -a co a « OJ co 3. OUTPUT r-i CO 2*8 a a aINPUT o co I! > TS N co JStž CO 3 2? ^ «"2 O CJ Ol TS PH p, o.S Pilanarstvo i drvne ploče 1,06945 0,21910 0,00594 0,00551 Finalna prerada drva 0,01021 ,1,07291 0,00677 0,00662 Proizvodnja i prerada papira 0,01815 0,03078 1,38205 0,02695 Ostala industrija 0,39761 0,58743 0,50990 1,82711 Šumarstvo 0,34355 0,11297 0,12316 0,00565 Ostale proizvodne djelatnosti 0,33992 0,37645 0,35743 0,38702 U 1982. 0 > W U a E t/3 3 0,00572 0,00127 0,00170 0,10832 0,06093 0,13010 0,30869 0,11257 0,09545 0,10502 0,22890 0,14337 0,6913,1 1,00000 GODINI Ostale proizvodne djelatnosti 0,00378 0,00784 0,00436 0,17030 0,00263 0,25529 0,44463 0,01578 0,04382 0,05189 0,23786 0,20602 0,55537 1,00000 INPUT-OUTPUT U 1932. GODINI 3 «! 0,00870 0,00408 0,00782 0,27584 1,06927 0,25764 co . |8 cu > L » SÄ O QT3 0,00895 0,01292 0,01472 0,43136 0,00869 1,44007 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 11 <-- 11 --> PDF |
rodno gospodarstvo i kakve bi posljedice imao njihov nestanak. Pri sastavljanju osuvremenjenih input-output tablica za 1982. godinu, na temelju različitih podataka i procjena iz različitih izvora, vršene su dopune i korekcije. To dakako nije bio lak zadatak s obzirom da su input-output tablice sastavljene po specifičnoj metodologiji, koja u izvedenom modelu za 1982. nije do kraja bila respektirana. No, kako je istaknuto, u dobivenim rezultatima odstupanja su zanemarljivo malena. U tablici 1. prikazana je visokoagregirana input-output tablica za šest sektora, u koliko smo za ova istraživanja podijelili cjelokupno narodno gospodarstvo. Industriju i rudarstvo rastavili smo na sektore: (1) pilanarstvo i proizvodnja drvnih ploča, (2) finalna prerada drva, (3) industrija celuloze, papira i prerada papira i (4) sva ostala industrija i rudarstvo. Šumarstvo je prikazano kao poseban (5) sektor, a sve ostale proizvodne djelatnosti kao šesti sektor. Amo dakle ulaze poljoprivreda, vodoprivreda, saobraćaj, trgovina, turizam i zanatstvo. Tablica 1. izvedena je, za razliku od tipičnih jugoslavenskih input-output tablica koje se sastoje od tri kvadranta, u četiri kvadranta. Dodan je dakle četvrti kvadrant primarnih inputa finalnoj tražnji. Na taj je način naš model blizak i razumljiv jer se poklapa s nacionalnom svodnom bilancom. Pošto smo načinili input-output tablicu za 1982. godinu, u tablici 2. izračunali smo tehničke koeficijente i sektorske multiplikatore (2. A i 2. B). Zadatak koji smo si postavili jest da izračunamo značenje hrastovine za cjelokupno narodno gospodarstvo. Valja napomenuti da je u razmatranje uzeto samo značenje drvne biomase godišnjeg etata. Kao što nije procjenjivano narodno bogatstvo, tako isto nije u račun uzeta vrijednost općih koristi šuma koja se odnosi na hrastovinu. Najteži dio posla bio je procjena inputa šumarstva drugim sektorima koji se odnosi na hrastovinu. Kao što je poznato, u input-output tablicama ne promatraju se fizičke veličine već u novcu izražene vrijednosti. Isto je tako poznato da zbog imperfektnosti tržišta u nas cijene nisu rezultat ponude, tražnje i troškova resursa, koji u uvjetima perfektnog ili približno perfektnog tržišta (monopolistička konkurencija) gospodarske subjekte neprekidno tjeraju u optimizaciju. U nas cijene šumskim sortimentima (tj. outputima šumarstva koji kao inputi ulaze u druge sektore) diktira kao kartelne drvna industrija, jer se izvode deduktivno počevši od cijena finalnih proizvda, od kojih se odbijaju troškovi prerade, kako bi se došlo do cijena drva na panju ili cijene pojedinih sortimenata na stovarištu ili u sličnom paritetu. Troškovi koji se odbijaju od cijena finalnih proizvoda nisu načinjeni na temelju optimalne alokacije resursa, već su to prosječne cijene. Kako se vrednovanje odvija slično i za sve druge sirovine, ono mora jednostavno biti prihvaćeno. Prihvativši ga moramo pretpostaviti da će, izostane li hrastovina, na raspolaganju biti manji kapaciteti za preradu u stvarnoj sada postignutoj iskorištenosti. Računica bi dakako bila drugačija ako bismo u obzir morali uzeti sadašnje kapacitete koji prerađuju hrastovinu. U našoj analizi nestaju dakle ne samo hrastovina već i kapaciteti koji je prerađuju. Da bi računica bila što vjernija, proizvodnost rada, kapitalni koeficijenti, rentabilnost i ekonomičnost uzeti su kao da su jednaki bilo da hrastovina postoji ili ne postoji u godini 1982. koju promatramo. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Da bi se ostvario cilj procjene gospodarske vrijednosti hrastovine, prihvaćena je također stvarna raspodjela društvenog proizvoda i gospodarska politika kakva je bila u godini na koju su istraživanja koncentrirana. Procijenivši vrijednosti output šumarstva koji kao inputi ulaze ostalim sektorima (i šumarstvu) koji se odnose na hrastovinu, odbili smo ih od ukupnih inputa iz tablice 1. Pretpostavke koje smo načinili u vezi s kapacitetima, a i ostale pokazuju da bismo u tom slučaju morali imati mnogo detaljnije razrađenu input-output tablicu, jer bi se radilo o optimizacijskom problemu, za koji bi ovako visokoagregirana tablica bila nepodesna. Na temelju iznesene metodologije u stvarni model narodnoga gospodarstva unesena je pretpostavka da hrastovine nema. Godina 1982. uzeta je arbitrarno. Mogli bismo u našim istraživanjima upotrijebiti bilo koju godinu, vjerojatno bi odstupanja bila u kratkom razdoblju nezamjetljiva. U duljem pak razdoblju valja voditi računa o tomu da značenje šumarstva u narodnom gospodarstvu blago pada. To je razumljivo jer se cijela industrija i ostale proizvodne djelatnosit snažno razvijaju iz godine u godinu, pa prema tomu značenje šumarstva i njegov utjecaj na gospodarske međuzavisnosti mora opadati s obzirom na limitiran etat. Iako je rast u obujmu sječa pozitivan, on je ipak u usporedbi s rastom volumena proizvodnje ostalih proizvodnih djelatnosti mnogo manji. Razlika međutim nije izražena razlikama u porastu volumena proizvodnje, jer se za sve vrijeme razvija prerada i upotreba drva. Godina 1982. upotrijebljena je iz praktičnih razloga zato što je ona najbliža sadašnjici za koju postoje podaci o stvaranju i raspodjeli društvenog proizvoda. Rezultati koje ćemo dobiti iskazuju se brojem zaposlenih, smanjenjima i povećanjima pojedinih kategorija u narodnom gospodarstvu izraženih u postocima. Na taj način kretanje cijena i inflacija nema na rezultate nekog hitnijeg utjecaja pri usopredbi. Dakako, inflacija ima i te kakav utjecaj na gospodarski tijek, dinamičnost privređivanja, obujam investicija, poslovnu politiku itd. Slika koju očekujemo da ćemo dobiti izostavivši hrastovinu bit će dakle: tako bi bilo da nema hrastovine, sve ostalo ostaje nepromijenjeno, ako je pod utjecajem drugih činilaca osim hrastovine. Tijekom vremena mijenjaju se tehnički i tehnološki uvjeti, njihove promjene događaju se nezavisno o tomu da li postoji ili ne postoji hrastovina. Jednako je to slučaj radi li se o proizvodnosti, uvjetima u kojima se vrši za ostale proizvode međunarodna razmjena i stanje platne bilance. Pri izradi tablice 3. poslužili smo se statističkim podacima o utrošcima drvnih sirovina u pojedinm sektorima, s tim da smo pomno odvojili hrastovinu od drugih vrsta. Vrijednost hrastovine procijenili smo tako što smo cijene po sortimentima množili s količinama i razvrstavali Sortimente po koeficijentima vrijednosti. Razvrstavanje po sortimentima i postorni udio korigirali smo stvarnim napadima sortimenata u nekoliko šumskih gospodarstava, gdje hrastovina predstavlja značajnu vrstu (Vinkovci, Sr. Mitrovica, Sisak, Karlovac). Isporuke pilanama i tvornicama furnira i udio hrastovine korigirali smo uzorcima uzetim iz poslovnih izvještaja završnih računa pogona koji prerađuju hrastovinu, u pilanama i tvornicama furnira. Na isti način uzeli smo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 13 <-- 13 --> PDF |
203 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 14 <-- 14 --> PDF |
uzorke u finalnim pogonima gdje se prerađuje hrastovina, dobivši tako vri jednosti inputa koji dolaze od hrastovine (tvornice parketa, oplemenjenih plo ča, tvornice masivnog i furniranog namještaja, te građevinskih elemenata, gdje se hrastovina upotrebljava kao masivno drvo i/ili furnir). Dobivene procijenjene vrijednosti hrastovine u odnosu na ostale vrste drva iz modela ponovno smo korigirali analizama troškova sirovina iz završnih računa, prvo po zajednicama općina po sektorima, a zatim regionalno (po republikama, odnosno pokrajinama) i konačno za cijelu zemlju. Razlike u vrijednostima između naših uzoraka i kasnijih korekcija nisu bile nikada velike, ali konačna vrijednost koju smo izračunali može biti uzeta kao veoma pouzdana. U tablici 3. prikazan je taj naš hipotetični model. Dakako da je finalna potrošnja, prikazana sumarno. To je jedino moguće jer finalna potrošnja ne ovisi o tehničkim uvjetima proizvodnje. Ona, kao što je poznato, ovisi o gospodarskoj politici zemlje, elasticitetu tražnje i realnim dohocima, visini poreza, bilanci plaćanja zemlje prema inozemstvu itd. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Iz tablice 3. usporedbom s tablicom 1, vidimo da ako hrastovine ne bi bilo tijekom jedne godine ili stalno, u toj godini (1982) društveni proizvod narod noga gospodarstva cijele zemlje bio bi smanjen za 1,4%>. Ne treba posebno isticati da je to veoma mnogo, uvažimo li činjenicu da hrastovina koju šumarstvo isporučuje proizvodnim sektorima narodnoga gospodarstva i finalnoj potrošnji, prema našim procjenama, predstavlja 0,ll"/o društvenog bruto proizvoda, odnosno 0,24% od društvenog proizvoda cijele zemlje. Izostanak hrastovine proizveo bi dakle multiplikativno djelovanje visinom multiplikatora od 5,83. To znači da vrijednost jedne jedinice hrastovine proizvedene u šumarstu i isporučene proizvodnim sektorima, izvozu, osobnoj, općoj i investicijskoj potrošnji proizvodi 5,83 jedinica društvenog proizvoda, uz uvjete proizvodnje, prerada i gospodarenja kakvi su bili u 1982. godini. U tablici 3. u zadnjem redu prikazan je broj zaposlenih kakav bi bio uz tehničku strukturu iz 1982. godine. Razlike koje bi na zaposlenost proizveo izostanak hrastovine dane su u tablici 4. U godini 1982. posječeno je 2,9 mil. m3 bruto hrastove drvne mase. Odbivši koru, trulež, nadmjeru i ostalo (oko 11%»), izrađeno je 2,58 mil. m3 drvne mase hrastovine. Iz podataka o broju zaposlenih koji posredno i neposredno mogu raditi zahvaljujući činjenici da u nas postoji hrastov etat u gornjoj količini izlazi da 16,5 m3 neto izrađenih šumskih sortimenata omogućuje zaposlenost jednom radniku tijekom cijele godine.-. U ukupnom izvozu 1982. godine sektori (1), (2), (3) i (5) sudjelovali su 8,59*/«. Analizirajući taj izvoz, dolazimo do zaključka da u njemu hrastovina, posredno i neposredno, sudjeluje u rasponu od 20,1 do 24,4%. To znači da bi robni izvoz da nema hrastovine morao biti smanjen, ceteris paribus, oko 1,91°/«. Uz pokrivenost uvoza izvozozm od 0.81% izlazi, ceretis paribus, ako hrastovi |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 15 <-- 15 --> PDF |
TABLICA 4. ZAPOSLENOST PO SEKTORIMA NARODNOGA GOSPODARSTVA 1982. I ZAPOSLENOST AKO BI HRASTOVINA NESTALA U PROIZVODNJI I PRERADI Sekto r 1982. stvarno Zaposlen i uBez hrastovine 00C i Razlika Pilanarstvo i drvne ploče Finalna prerada drva Celuloza i papir Ostala industrija Šumarstvo Ostale proizvodne djelatnosti Neproizvodne djelatnosti 58,7 136,0 42,8 2.075,5 65,2 5.134,8 1.025,0 49,1 107,0 42,7 2.073,5 55,5 5.047,8 1.006,0 9,6 29,0 ,1 2,0 9,7 87,0 18,8 UKUPNO 8.538,0 8.381,8 156,1 ne ne bi bilo, uvoz bi morao biti smanjen za 2,37´aA> od ostvarenog u 1982. godini. I bez hrastovine bi bilo moguće ostvariti veličinu ukupnoga društvenog proizvoda kakav je bio u 1982. godini. U tom bi slučaju nedostatak hrastovine valjalo nadoknaditi njezinim uvozom ili supstitucijom uvoza egzotama, da bi pilanarstvo, proizvodnja drvnih ploča i finalna prerdada drva ostvarila društveni proizvod ravan onomu iz 1982. godine. U tom bi slučaju naravno šumarstvo ostvarilo manji društveni proizvod za onoliko koliko vrijedi hrastovina. U takvu bi slučaju međutim situacija platne bilance u potpunosti bila izmijenjena. Da bi se u takvu hipotetičnom slučaju ostvarila ravnoteža platne bilance, ostale grane narodnoga gospodarstva, a posebno pilanarstvo, proizvodnja drvnih ploča i finalna prerada drva, morale bi izvoziti mnogo više no što su to činile u 1982. godini. Takva struktura promjene tržišne usmjerenosti izazvala bi lančanu reakciju u cijelom gospodarskom sustavu. Uvoz sirovine koja bi zamijenila hrastovinu izazvao bi značajne promjene strukture društvenog proizvoda i smanjenje osobnih neto dohodaka. Smanjenje neto osobnih dohodaka nužno povlači smanjenje tražnje finalnih drvnih proizvoda na domaćem tržištu, s obzirom na to da je elasticitet tražnje finalnih drvnih proizvoda u odnosu na realan disponibilni prihod stanovništva veoma visok (za Jugoslaviju on iznosi oko 2,0, što te proizvode svrstava u luksuzne). Takva situacija smanjenja domaće tražnje mora prisiliti proizvođače na izvoz, koji bi s obzirom na postojeće kapacitete prelazio 1/3 ukupne proizvodnje. Kako naši finalni drvni proizvodi nailaze na prepreke pri ulasku u strana tržišta (ograničenja, kvote, dozvole, franšize, carine, porezi itd.), teško je očekivati da bi industrija, zasnovana na uvoznim sirovinama a pretežno orijentirana na izvoz, bez ozbiljnijih supsidija koje pak koče cijeli gospodarski sustav, mogla opstati duže vrijeme. Prikazane učinke hipotetičnog nestanka hrastovine, da bismo dobili uopće dojam o dinamičnoj gospodarskoj vrijednosti hrastovine, možemo nazvati primarnima. Sekunadni, tercijarni itd. učinci koji bi slijedili očitovali bi se u općem usporavanju gospodarskog rasta u cijeloj zemlji. Ako je u pitanju hrasto 205 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 16 <-- 16 --> PDF |
vina, takvi primarni, sekundarni, tercijarni itd. učinci kočenja veoma su značajni zbog veoma visokog multiplikatora društvenog proizvoda koji potječe iz jedinice hrastovine kao inputa u sistemu. ZAKLJUČAK Bez obzira na relativno malen udio hrastovine u ukupnoj drvnoj zalihi i analogno u godišnjem etatu gospodarsko značenje hrastove biomase koja se godišnje siječe i prerađuje u Jugoslaviji zbog visokovrijednih estetskih, tehničkih, tehnoloških svojstava i relativno stabilne tražnje veoma je visoko za cijelo narodno gospodarstvo. Uspoređujući neke druge sirovine u njihovu značenju za cijelo gospodarstvo, samo u primarnim učincima, hrastovina dolazi ispred mnogobrojnih veoma značajnih sirovina i energenata po svojem multiplikativnom djelovanju (ispred željezne rude, boksita itd.). Zbog takve važnosti valjalo bi porazmisliti nije li uputnije ulaganja usmjeravati u pošumljavanje odgovarajućih staništa hrastom od nekih drugih konkurirajućih alternativnih ulaganja, usvojivši kao metodu vrednovanja multiplikativno djelovanje koje takvi inputi imaju na cjelokupno narodno gospodarstvo. LITERATURA O´Connor, R., Henry, E. W.: Input-Output Analysis and Its Applications, C. Griffin & Co., Ltd., London, 1975. Common , M. S.: Basic Econometrics, Longman, London, 1976. Ullman , J. E.: Quantitative Methods in Management, McGraw-Hill, New York, ,1976. Salvatore , D.: Statistics and Econometrics, McGraw-Hill, New York, 1982. Dowling , E. T.: Mathematics for Economists, McGraw-Hill, New York, 1980. Economic Importance of Oakwood in Yugoslavia Summary Oak (Quercus sp.) comes in Yugoslavia in pure and mixed stands. About 8.57°/o of the total growing stock is oak, annual yield being about 3 m cu. m. Oakwood, due to its aesthetical, technical, and technological qualities is relativelly free of cyclical fluctuations in the demand, unlike many other species. In this paper the economic importance of oak for the overall economy of Yugoslav! was measured through an input-output model of Yugoslav´s economy. Since latest input-output tables for the Yugoslav economy cover 1978, based on statistical data and national balances updated model for 1982 is developed. The values of all inputs comprising oak to other sectors are evaluated, and impact calculated. The ecological value of oak stands weren´t considered in the model. The very existence of oakwood in Yugoslavia is causing through primary, secondary, etc. effects permanent jobs for 156,100 people. The value of forestry´s |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 17 <-- 17 --> PDF |
output to other sectors comprising oak is 0.24% of the total GNP; lack of oakwood would cause the diminuation of the GNP of 1.4"/o. Thus, the existence of the oak- wood has a multiplying effect on the overall national economy of 5.83; i.e. one unit of oak inputs brought into the system produces 5.83 units of the GNP. The lack of oakwood would produce, ceters paribus, the diminuation of exports of 1.91«/o, and imports of 2.37%. Comparing some other raw materials, oakwood has the highest multiplier of the GNP, higher than iron ore, baixite, etc. produced under actual conditions in the country). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 18 <-- 18 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA IZ ŠUMARSTVA BELGIJE, ŠVICARSKE I MAROKA Izobrazba šumarskih stručnjaka — inženjera u Belgiji nalazi se u sklopu Fakulteta za agronomske znanosti u Gombloux-u, četrdesetak kilometara jugoistočno od Bruxeliles-a. Ovaj fakultet vršnjak je našeg šumarskog i poljoprivrednog fakulteta, jer je počeo s radom 1860. godine kao »Institut za ratarstvo«, a smješten je u Gombloux-u, jer se tu nalazila zgrada stare benediktinske opatije, a u blizini je bilo slobodnih plodnih površina kao i šećera i destileriija — industrija vezana za poljoprivredu. Studij šumarstva (agronomskog inženjera voda i šuma) osnovan je tek 1897. godine. Tijekom vremena mijenjao se sadržaj i trajanje studija a od 1985. godine postoji devet usmjerenja: opće gospodarstvo, agronomja tropskih i suptropskih područja, uzgajanjt, vod e i šume , hortikultura, zaštita bilja, zaštit a pir i rode , ekonomika i sociologija sela te tloznanstvo. Održavaju se i tečajevi specijalizacije. Na Fakultetu može se postići i doktorat agronamskih znanosti. Između 1971. i 1985. godine prosječni broj studenata iznosio je 670 od kojih 30% iz 74 zemlje. Najviše stranih studenata bilo je iz Francuske, zatim iz Maroka i drugih afričkih država te Perua. Broj zaposlenih s akademskim statusom (znanstvenika i nastavnika) kreće se oko 160. Studij šumarstva traje 5 godina (10 semestara) od kojih je zadnji semestar namjenjen za izradu diplomskog rada. Prve dvije godine su godine ^kandidature« i one su, kao još i jedan semestar, zajedničke za sva usmjerenja te prema tome studij šumarstva u užem smislu počinje tek šestog semestra. Studijem obuhvaćena je i limnologija, ribarstvo, šumarstvo toplih krajeva i primarna prerada šumskih proizvoda (drva i dr.). Od 1970. do 1984. prosječno je godišnje diplomiralo 9 do 10 šumarskih inženjera i po broju su na drugom mjestu ukupno diplomiranih (iza inženjera opće agronomije) na tom Fakultetu. Šume u Švicarskoj pokrivaju 1,2 milijuna ha ili 27% ukupne površine. Društvene šume (konfederacije, kantona, općina i javnih ustanova) zauzimaju 880.000 ha, a 320.000 ha šuma je u vlasništvu 200 000 privatnika. Prema vrstama drveća jela i smreka učestvuju sa 71%, ariš i bor 6 8´3/c, bukva s 18% a razne listače s 3%. Zakon o šumama određuje, da se površina šuma ne smije smanjivati te je za svako krčenje potrebna dozvola a površina krčevine mora se nadomjestiti ekvivalentnom površinom novog pošumljavanja; etat je ograničen prirastom, pa i u privatnim šumama doznaku stabala obavlja šumarska služba, jer je primarna zadaća švicarskih šuma zaštitna funkcija a ne proizvodnja drva. Maroko s površinom od 710 000 km2 ima pet milijuna ha ili 7% pod šumom. Međutim samo oko dva milijuna ha su šume s mogućnošću proizvodnje tehničkog drva. Od ukupne površine ,140 000 ha su čiste (11%) ili mješovite šume s crnikom (89%>), 450 000 ha šume hrasta plutnjaka, 109 000 ha kultura eukaliptusa te dko 1,4 milijun ha šuma crnike (Qu. ilex). Gmikine šume su u niskom uzgoju i koriste se saimo za ogrjevno drvo Hi proizvodnju drvnog ugljena. Broj stanovnika s 8 milijuna 1960. godine porastao je na 22 milijuna od čega, usprkos nekoliko velegradova, 70%živii na selu. Seosko stanovništvo bavi se poljoprivredom i stočarstvom, a ovima je šuma često od primarne važnosti. Za prehranu stoke, goveda i ovaca te nešto koza, nužno je arneliorirati pašnjake izvan šume. |