DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 62 <-- 62 --> PDF |
onih koje su izvan organizacija udruženog rada, jer primaju na preradu drvni materijal bez dokumentacije o porijeklu. Samo manji dio tehničkog drva iz privatnih šuma prerađuje se u kapacitetima drvne industrije. Razumljiv je zbog toga njihov stalni zahtjev da se ova sirovina usmjeri na preradu u pilane drvne industrije, te da se u tom smislu zakonskim propisima regulira promet i otkup drvnih sortimenata. Koliko god su po Zakonu o šumama, šumarske inspekcije ovlaštene i zadužene za vršenje nadzora na provedbi odredaba Za kona koje se odnose na privatne šume, stanje u gospodarenju, a naročito u prometu, nije ni danas u potpunosti sređeno. Svakako da tome pogoduje ne potpuna organiziranost šumarske inspekcije, jer oko tridesetak općina u Repu blici nema vlastitu šumarsku inspekciju, pa je još uvijek cea 150.000 ha pri vatnih šuma bez nadzora. Unatoč brojnim inicijativama i aktivnostima koje je poduzimao Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo u formi godišnjih izvještaja o radu i izradi informacija o problematici gospodarenja u privatnim šumama, s kojim dokumentima je upoznao Izvršno vijeće Sabora, situacija nije osjetno poboljšana. Na temelju spomenutih dokumenata, Vijeće udruženog rada Sabora i Izvršno vijeće Sabora upozoravaju općine na obavezu donošenja programa za gospodarenje privatnim šumama do kraja 1979. godine, kao i na potrebu organizacije stručnih službi za gospodarenje. Istu inicijativu pokreće Republički komitet u 1980. i 1982. godini. Bez obizra na sve poduzete aktivnosti, u svojoj »Informaciji« Republički komitet konstatira da u razdoblju od 1979. do 1982. godine, većina općina nije provodila spomenute zaključke Vijeća udruženog rada i Izvršnog vijeća Sabora, što znači da odredbe Zakona o šumama koje se odnose na privatne šume do tog vremena, nisu u potpunosti provedene. U nastavku ćemo se osvrnuti na današnje stanje u privatnim šumama. Šume na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume), prema članu 14. novog ZOŠ-a obuhvaćene su šumsko-gospodarskim, odnosno šumsko-krškim područjem. U svakom slučaju ovo su novi momenti u odnosu na ranije stanje. Uključivanjem ovih šuma u samoupravne proizvodne tokove, zakonskim propisima regulirana je organizacija gospodarenja, financiranje potrebnih radova i stručni nadzor, što bi trebalo rezultirati racionalnijim i intenzivnjm gospodarenjem. Privatne šume imaju veliki značaj za našu Republiku, posebno za neke uže društveno-političke zajednice, obzirom na njihovo veliko učešće u kvalitetnoj drvnoj zalihi i ukupnoj šumskoj površini. Nažalost, stanje u privatnim šumama još uvijek je dosta nesređeno. Dakako da će ovako nesređeno stanje stvoriti veće poteškoće kod njihovog uključivanja u intenzivnije i racionalnije gospodarenje. No kao što je već spomenuto, danas su privatne šume dio šumsko-gospodarskih i šumsko-kraških područja, pa su šumarske radne organizacije dužne o njima povesti više računa. Zakon o šumama u 25 članova: 12, 13, 14, 17, 20, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 36, 40, 41, 44, 50, 54, 55, 57, 63, 65, 67. i 79. regulirao je glavninu organizacijsko- pravnih i stručnih aktivnosti, koje se odnose na privatne šume. Ne ulazeći u detalje odredbi svih navedenih članova ZOS-a, osvrnut ćemo se na one najvažnije. 252 |