DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 59 <-- 59 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630*682 Sum. list CXI (1987) 2« PROBLEMATIKA GOSPODARENJA ŠUMAMA NA KOJIMA POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA (PRIVATNE ŠUME) U HRVATSKOJ* Buro KOVAClC** SAŽETAK. Donošenjem novog Zakona o šumama u SR Hrvatskoj (1983), šume i šumska zemljišta, bez obzira na kategoriju vlasnika, uživaju posebnu zaštitu kao dobro od općeg društvenog interesa, utvrđeno Ustavom SR Hrvatske. U organizaciji Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske prikupljaju se i obraduju potrebni podaci o šumama na kojima postoji pravo vlasništva zbog projektiranja i izrade određenih programa i planova kojima bi se osiguralo racionalnije gospodarenje tim šumama. Autor je u prvom dijelu izložio Zakonom utvrđene odredbe koje se odnose na prava i obveze posjednika šuma, društveno-političkih zajednica i drugih subjekata, koji sudjeluju u stvaranju povoljnijih uvjeta za primjenu zakonskih normi. U drugom dijelu obrađena je problematika gospodarenja šumama i naznačena su moguća rješenja, te zajedno sa predloženim rješenjima sadržanim i u koreferatima, koji su također izloženi na savjetovanju u tijeku rada 92. skupštine Saveza, predstavljaju polazne osnove za izradu zadataka u daljnjim aktivnostima Saveza i Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i svih drugih sudionika u tom procesima. Sume na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume) imaju važnu ulogu u našoj Republici, kako po svom ekonomskom značenju tako i po ulozi koju vrše u zaštitnim i drugim općekorisnim funkcijama za naše društvo. Zbog svog specifičnog statusa, Ustavom SR Hrvatske potvrđeno je da su šume dobro od općeg društvenog interesa, te uživaju posebnu zaštitu propisanu Zakonom. Spomenute zakonske odredbe odnose se na sve šume i šumska zemljišta bez obzira na kategoriju vlasništva. Veličina privatnog posjeda na šumama propisana je Zakonom. Još je Zakon o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području Narodne Republike Hrvatske, objavljen u N. N. iz 1947. i 1958. godine, propisao veličinu šumskog posjeda što ga u vlasništvu mogu imati građani naše Republike. Navedeni zakoni o agrarnoj reformi i kolonizaciji razlikuju či sta poljoprivredna gospodarstva i gospodarstva kojima poljoprivreda nije * Uvodno izlaganje na savjetovanju održanom na 92. skupštini Saveza DITŠDI Hrvatske u Umagu. ** Dr. Đuro Kovačić, dipl. inž. šumarstva, SIZ šumarstva Hrvatske. Zagreb. Ul. 8. maja 1945, broj 82. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 60 <-- 60 --> PDF |
glavno zanimanje, te za svako od njih propisuje različitu veličinu šumskog posjeda. Primjenom većeg broja kriterija iz spomenutih Zakona određuje se da čista poljoprivredna gospodarstva mogu imati šumski posjed: 1. U brdskom području do najviše 30 ha, 2. U kraškom području, uključujući goleti s niskim raslinjem, do 45 ha, 3. U svim ostalim predjelima do 15 ha. U gospodarstvima u kojima poljoprivreda nije glavno zanimanje: 1. Šumski predjeli Republike, gdje nema zemlje za obrađivanje, veličina šumskog posjeda do 5 ha, 2. Poljoprivredno-šumskim dijelovima Republike, do najviše 3 ha šumskog posjeda. Pored spomenutih Zakona, imovinsko pravne odnose u šumama na kojima postoji pravo vlasništva još dijelom reguliraju i Zakon o uređenju imovinskih odnosa nastalih samovlasnim zauzećem (uzurpacijama) zemljišta opće narodne imovine, objavljeni u N. N. iz 1958. i 1979. godine, te Zakoni o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta iz 1974. i 1978. godine. Pošto se svi spomenuti Zakoni i ostali prateći propisi, koji reguliraju imovinsko-pravne odnose u privatnim šumama, nisu do sada dosljedno provodili, može se konstatirati da je imovinsko stanje privatnih šuma uglavnom nesređeno. Što se tiče prostornog rasporeda i učešća po pojedinim regijama u Republici, više od polovine svih pravatnih šuma nalazi se na kraškom području Zajednice općina Rijeke, dijelu Gospića i dijelu Splita. U pogledu uzrasta uglavnom su to degradirane panjače, makije, garizi i šikare, koje u gospodarskom smislu više služe opće korisnim funkcijama i zaštiti okoline, a daleko manje šumskoj proizvodnji drvne mase. Prema »Informaciji« iz 1982. godine, koju je izradio Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo SR Hrvatske, u submediteranskim i mediteranskim šumama na kršu, prosječna drvna zaliha po hektaru iznosi oko 34 m l Daleko veći značaj imaju privatne šume u kontinentalnom dijelu, šumskogospodarska područja Zagreba i Varaždina, ne samo po uzrastu i strukturi drvne zalihe, već i po učešću, jer na spomenuta dva područja ima dvostruko više privatnih nego društvenih šuma. Veći kompleksi očuvanih privatnih šuma nalaze se na područjima općina JastrebarSko, Slavonski Brod, Delnice, Velika Gorica, Ivanec, Zlatar Bistrica i Sisak. Od svih šuma u privatnom vlasništvu na sastojine listača otpada oko 95,5% površine, a na četinjače oko 4,5®/«. Kod listača su najzastupljenije sastojine ostalih tvrdih listača oko 78s/c, sastojine bukve oko 12%, hrasta kitnjaka i lužnjaka oko 6% i mekih listača oko 4%. Prema nepotpunim podacima u Hrvatskoj ima oko 300.000 privatnih posjednika šuma koje su rasparcelirane na oko 800.000 čestica. Iz ovoga proizlazi prosječna veličina šumskog posjeda oko 1,5 ha. a posjed se nalazi na 2,5 parcele. Ovo su statistički podaci koji nam samo okvirno mogu poslužiti. Statistika se uglavnom koristi podacima iz katastra koji nisu ažurni. Zbog prestrukturiranja a i raslojavanja stanovništva, napuštene su mnoge poljoprivredne površine, koje je naročito u brdskim terenima i sklopu većih ili manjih šumskih kompleksa, šuma i osvojila. S druge strane, velik dio privat |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 61 <-- 61 --> PDF |
nih šuma je posječen zbog promjene kulture ili nekih drugih razloga. Sve ove promjene, a naročito promjene vlasnika, zbog nasljeđa, prodaje i ostalih uzroka, u većini katastara nisu evidentirane. Odredbama Zakona o šumama iz 1977. godine nastojalo se intenzivirati gospodarenje u privatnim šumama i uključiti ih u proizvodne tokove šumsko- prerađivačkog kompleksa. Međutim, u tome su, zavisno od pojedinog područja, postignuti različiti rezultati. Spomenuti Zakon je propisao da šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva gospodari njihov vlasnik na temelju programa za gospodarenje šumama, kojega donosi općinska skupština u roku od tri godine po donošenju Zakona, tj. do 1. lipnja 1980. godine. U tom razdoblju urađeno je slijedeće: programi za gospodarenje šumama doneseni su u 17 općina, u 11 općina nalazili su se u fazi izrade, a čak 85 općina se potpuno oglušilo na provedbu zakonskih odredbi o donošenju programa. Nadalje po odredbama ovog Zakona, stručne radove kao što su doznaka stabala za sječu, čuvanje, nadzor, vođenje evidencije i drugo, trebale su izvršavati općine putem svojih posebnih službi, ili su te poslove mogle povjeriti šumarskim radnim organizacijama, koje gospodare društvenim šumama, uz njihov pristanak. Situacija je bila takva, da je 39 općina samostalno obavljalo spomenute poslove, a preostalih 79 općina navedene stručne poslove povjerile su područnim šumarijama. U spomenutoj »Informaciji« Republičkog komiteta ocijenjeno je da vršenje stručnih radova ne zadovoljava u potpunosti. U slučajevima gdje su stručne poslove u privatnim šumama obavljale šumarije, obim izvršenih poslova bio je u najužoj vezi s visinom sredstava, koje je općina u tu svrhu izdvojila (a to je većinom bilo nedovoljno), a tamo gdje su te poslove obavljale same općine, nedostajali su stručnjaci. U većini ovih općina referade za šumarstvo bile su često samo formalno organizirane, uglavnom bez šumarskih stručnjaka, što je dovodilo do problema i nedostataka pri izdavanju dozvola za sječu, dokumentacije za promet drvetom, a često je izostajao organizirani pristup radovima biološke reprodukcije šuma, zaštiti od bolesti, štetnika, požara i ostalo. Prema statističkim podacima u periodu od 1976. do 1980. godine u privatnim šumama izvršeno je pošumljavanje i popunjavanje prosječno godišnje na površini oko 220 ha. Ostali šumsko-uzgojni radovi: njega, čišćenje, prve priorede, zaštita melioracije i drugo, nisu bili registrirani iako su mjestimično izvršavani. U istom periodu realizirani prosječni godišnji etat iznosio je oko 320.000 m;i. Računalo se da su oko 65% etata vlasnici šuma koristili kao ogrjev za vlastite potrebe, a da je preostalih cea 110.000 m3 bilo namijenjeno prodaji. Manji dio mase vlasnici šuma su direktno prodavali krajnjem potrošaču za ogrjev, a veći dio, naročito trupce, otkupljivale su poljoprivredne zadruge ili druge registrirane organizacije za promet drvnim materijalom, direktno ili putem svojih predstavnika (nakupaca i prekupaca). Danas je oblo tehničko drvo (trupci) vrlo tražena roba za koju otkupljivači nude i plaćaju vrlo visoke cijene, koje su često puta znatno iznad dogovorenih i odobrenih cijena. Visoke cijene, naročito tehničkog drveta, potiču vlasnike šuma i na nedozvoljenu sječu, a prekupci i nakupci drvnog materijala preuzimaju ga i plaćaju, i bez obavezne dokumentacije o porijeklu drveta. Pored nesređenog stanja u trgovini drvnim materijalom koji potječe iz privatnih šuma, na devastaciju ovih šuma utječe i velik broj pilana, naročito |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 62 <-- 62 --> PDF |
onih koje su izvan organizacija udruženog rada, jer primaju na preradu drvni materijal bez dokumentacije o porijeklu. Samo manji dio tehničkog drva iz privatnih šuma prerađuje se u kapacitetima drvne industrije. Razumljiv je zbog toga njihov stalni zahtjev da se ova sirovina usmjeri na preradu u pilane drvne industrije, te da se u tom smislu zakonskim propisima regulira promet i otkup drvnih sortimenata. Koliko god su po Zakonu o šumama, šumarske inspekcije ovlaštene i zadužene za vršenje nadzora na provedbi odredaba Za kona koje se odnose na privatne šume, stanje u gospodarenju, a naročito u prometu, nije ni danas u potpunosti sređeno. Svakako da tome pogoduje ne potpuna organiziranost šumarske inspekcije, jer oko tridesetak općina u Repu blici nema vlastitu šumarsku inspekciju, pa je još uvijek cea 150.000 ha pri vatnih šuma bez nadzora. Unatoč brojnim inicijativama i aktivnostima koje je poduzimao Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo u formi godišnjih izvještaja o radu i izradi informacija o problematici gospodarenja u privatnim šumama, s kojim dokumentima je upoznao Izvršno vijeće Sabora, situacija nije osjetno poboljšana. Na temelju spomenutih dokumenata, Vijeće udruženog rada Sabora i Izvršno vijeće Sabora upozoravaju općine na obavezu donošenja programa za gospodarenje privatnim šumama do kraja 1979. godine, kao i na potrebu organizacije stručnih službi za gospodarenje. Istu inicijativu pokreće Republički komitet u 1980. i 1982. godini. Bez obizra na sve poduzete aktivnosti, u svojoj »Informaciji« Republički komitet konstatira da u razdoblju od 1979. do 1982. godine, većina općina nije provodila spomenute zaključke Vijeća udruženog rada i Izvršnog vijeća Sabora, što znači da odredbe Zakona o šumama koje se odnose na privatne šume do tog vremena, nisu u potpunosti provedene. U nastavku ćemo se osvrnuti na današnje stanje u privatnim šumama. Šume na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume), prema članu 14. novog ZOŠ-a obuhvaćene su šumsko-gospodarskim, odnosno šumsko-krškim područjem. U svakom slučaju ovo su novi momenti u odnosu na ranije stanje. Uključivanjem ovih šuma u samoupravne proizvodne tokove, zakonskim propisima regulirana je organizacija gospodarenja, financiranje potrebnih radova i stručni nadzor, što bi trebalo rezultirati racionalnijim i intenzivnjm gospodarenjem. Privatne šume imaju veliki značaj za našu Republiku, posebno za neke uže društveno-političke zajednice, obzirom na njihovo veliko učešće u kvalitetnoj drvnoj zalihi i ukupnoj šumskoj površini. Nažalost, stanje u privatnim šumama još uvijek je dosta nesređeno. Dakako da će ovako nesređeno stanje stvoriti veće poteškoće kod njihovog uključivanja u intenzivnije i racionalnije gospodarenje. No kao što je već spomenuto, danas su privatne šume dio šumsko-gospodarskih i šumsko-kraških područja, pa su šumarske radne organizacije dužne o njima povesti više računa. Zakon o šumama u 25 članova: 12, 13, 14, 17, 20, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 36, 40, 41, 44, 50, 54, 55, 57, 63, 65, 67. i 79. regulirao je glavninu organizacijsko- pravnih i stručnih aktivnosti, koje se odnose na privatne šume. Ne ulazeći u detalje odredbi svih navedenih članova ZOS-a, osvrnut ćemo se na one najvažnije. 252 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Prem a č 1. 29. šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva gospodari njihov vlasnik na način i pod uvjetom određenim zakonom. Vlasnici šuma mogu sami udružiti svoj rad, šume i šumska zemljišta u odnosima trajnije suradnje s radnim organizacijama šumarstva ili zajedno s radnicima te organizacije mogu ORGANIZIRATI OSNOVNU ORGANIZACIJU KOOPERANATA u sastavu dotične organizacije za gospodarenje šumama. Na temelju odluke o organiziranju osnovne organizacije kooperanata vlasnici šuma, sami ili zajedno s radnicima iz OUR-a šumarstva, zaključuju samoupravni sporazum kojim utvrđuju uvjete i način udruživanja te međusobna prava, obaveze i odgovornosti. Vlasnici šuma dužni su osigurati jednostavnu biološku reprodukciju šuma na način propisan ovim Zakonom. Način gospodarenja regulira čl. 30. Zakona, gdje stoji da se šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva gospodari na temelju programa za gospodarenje šumama. Program za gospodarenje šumama donosi u skladu s odredbama čl. 27, stava 3, 4. i 5. ovog Zakona, osnovna organizacija kooperanata, odnosno do njenog organiziranja, općinska skupština. S načinom gospodarenja u privatnim šumama u vezi su i odredbe člana 31. Zakona koji propisuje: »Ako vlasnici šuma u određenom roku ne provedu mjere ili ne izvrše radnje predviđene programom za gospodarenje šumama, za obavljanje tih mjera i radnji, ovlaštena je osnovna organizacija šumarstva koja gospodari šumama u društvenom vlasništvu na području općine. «, te člana 27. stavka 4. Zakona koji propisuje da se Program za gospodarenje šumama donosi za razdoblje od 10 godina, uz orijentaciju za daljnjih 10 godina. Donošenje programa za gospodarenje privatnim šumama na šumsko-krškim područjima regulira čla n 79. Zakona. Program za gospodarenje šumama na kojima postoji pravo vlasništva donosi u skladu s programom za gospodarenje šumama šumsko-kraškog područja osnovna organizacija kooperanata uz suglasnost općinske skupštine, odnosno općinska skupština, dok se ne organizira osnovna organizacija kooperanata. Ovdje je potrebno istaći, da programe za gospodarenje privatnim šumama i na šumsko-gospodarskim i na šumsko-krškim područjima, do organiziranja osnovnih organizacija kooperanata, donose općinske skupštine. Suglasnost (odobrenja) za izrađene programe privatnih šuma na šumskogospodarskim područjima (kontinent), daje Izvršni odbor Skupštine SlZ-a šumarstva, a na šumsko-krškom području općinska skupština. Osiguranje potrebnih financijskih sredstava za izradu programa gospodarenja privatnim šumama na šumsko-gospodarskim i šumsko-krškim područjima, regulirano je člano m 67. ZOŠ-a, tako da vlasnici šuma osiguravaju sredstva za podmirenje troškov a izrad e i provođenja programa za gospodarenje šumama od vrijednosti prodanog drveta po stopama određenim članom 66. Zakona, kod izvršene kupoprodaje, i plaćanjem doprinosa iz katastarskog prihoda od šuma i šumskih zemljišta koji obračunavaju i naplaćuju organi općinske uprave društvenih prihoda po propisima o porezima građana. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Visinu doprinosa propisuje općinska skupština vodeći računa o potrebama i mogućnostima ostvarivanja programa za gospodarenje šumama. Spomenuta sredstva uplaćuju se na poseban račun osnovne organizacije kooperanata, odnosno osnovne organizacije šumarstva koja gospodari šumama u društvenom vlasništvu na području općine. Osnovna organizacija koja obavlja otkup drveta i drvnih sortimenata od vlasnika šuma dužna je kod isplate računa izvršiti obračun i uplatu sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju šuma na poseban račun. Doznaka stabala i dozvola za sječu propisana je odredbom član a 3G. Zakona. Doznaku stabala u šumama u društvenom vlasništvu obavljaju organizacije udruženog rada i druge društveno-pravne osobe, a u šumama na kojima postoji pravo vlasništva, osnovna organizacija kooperanata, odnosno osnovna organizacija šumarstva. Doznaka i sječa stabala i grana obavlja se na osnovi dozvole za sječu koju na zahtjev vlasnika šuma izdaje osnovna organizacija u skladu s godišnjim planom gospodarenja. Vrijeme sječe utvrđuje se šumsko-gospodarskom osnovom područja, odnosno programom za gospodarenje šumama šumsko-krškog područja. Zigosanje drva i popratnicu propisuje odredba član a 49. Zakona. Drvo i grane posječene u šumi i izvan šume mogu se izvesti, prevoziti, primiti na otpremu, preradu ili pohranu i prodavati odnosno kupovati samo ako su žigosani i ako je za drvo izdana popratnica. Zigosanje drveta i grana te izdavanje popratnica za drvo, obavlja organizacija udruženog rada, odnosno druga društveno-pravna osoba, koja gospodari šumama. Za šume na kojima postoji pravo vlasništva zigosanje drveta i izdavanje popratnica obavlja osnovna organizacija koja je izvršila doznaku stabala. Detaljnije odredbe o doznaci stabala za sječu, žigosanju drvnih sortimenata, popratnici za drvo i šumskom redu, propisuje »Pravilnik o doznaci stabala, žigosanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu«, članovi 1. do 39. (N. N. broj 42, od 22. 10. 1985). Zaštita privatnih šuma od štetnika, protupravnih radnji i prisvajanja, požara, uređivanja mreže prosjeka i ostalog, regluirano je odredbom č 1. 44. Zakona. Otkup šumskih proizvoda propisan je člano m 50. Zakona. Organizacije koje vrše otkup dužne su objaviti uvjete i način pod kojima će se obavljati otkup. Imovinsko-pravni odnosi, prodaja privatnih šuma, arondacija i komasacija, regulirani su članovima 54, 55, 63. i 65. Zakona. Način izrade programa za gospodarenje privatnim šumama na šumsko- gospodarskim i šumsko-krškim područjima detaljno je propisan članovima 68. do 80. u »Pravilniku o načinu izrade šumsko-gospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama«. (N. N. broj 42, od 22. 10. 1985). O problematici privatnih šuma u SR Hrvatskoj kroz protekle dvije godine raspravljala je u više navrata Komisija za uređivanje šuma SlZ-a šumarstva, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 65 <-- 65 --> PDF |
pa je predloženo da se u što kraćem roku postojeće službe uređivanja šuma po šumsko-gospodarskim i šumsko-krškim područjima kadrovski popune, a tamo gdje ne postoje, da se odmah pristupi njihovom osnivanju. Pri tome je spomenuto da je na varaždinsko-međimurskom području osnovana služba uređivanja šuma. Jedino dalmatinsko šumsko-krško područje nema vlastitu službu uređivanja šuma pa ju je nužno što prije osnovati tim više, jer na ovom području ima obraslih površina društvenih šuma 334.619 ha i 86.660 ha privatnih šuma, ili šumskih površina sveukupno 645.201 ha. Na ostalim šumsko-gospodarskim i šumsko-krškim područjima postoje službe uređivanja šuma, ali ih je potrebno što prije brojčano kadrovski ekipirati, s obzirom na veličinu poslova uređivanja društvenih i pravatnih šuma. Također su izvršene sve predradnje, naručeni potrebni obrasci podešeni za kompjutorsku obradu, a dovršeni su i programi za elektroničko računalo, pomoću kojih u SIZ-u šumarstva obrađujemo podatke za programe gospodarenja u privatnim šumama. Sa sigurnošću se može tvrditi da ćemo na taj način ubrzati izradu ovih programa. Nadalje, poznato je da su izrađene sve šumsko-gospodardske osnove područja i programi za gospodarenje šumama šumsko-krških područja. Ovi uređajni elaborati koji će biti odobreni, predvidivo do kolovoza 1987. god. obuhvatili su po pojedinim područjima sve društvene i pravatne šume i za njih globalno propisali etate i šumsko-uzgojne radove. To ne znači da su time sve naše privatne šume uređene. U tim elaboratima tek je propisana godišnja dinamika urđivanja privatnih šuma. što predstavlja osnovni element budućeg gospodarenja. Osnivanjem novih šumsko-gospodarskih i šumsko-krških područja pristupilo se izradi novih i reviziji postojećih programa gospodarenja. Tijekom protekle 1986. godine područne službe uređivanja šuma izvršile su terenska snimanja za izradu programa privatnih šuma u 25 i više gospodarskih jedinica, ukupne površine oko 60.000 ha, koji će ove godine biti izrađeni i odobreni. Prema podacima iz novih šumsko-gospodarskih osnova i programa područja, privatne šume u Hrvatskoj zauzimaju ukupnu obraslu površinu od 437.887 ha. Najveće površine privatnih šuma nalaze se na području Dalmacije 88.660 ha (19,8%), zatim u Istri 73.627 ha (16,8%), Zagrebu 70.640 ha (16,1%), Bjelovaru 43.458 ha (9,9%), Karlovcu 40.705 ha (9,3"/«), Varaždinu 31.208 ha (7,1%), Delnicama 30.959 ha (7,1%) itd. Ukupna drvna zaliha iznosi 37,665.300 m:i, ili prosječno 86 m3/ha. Godišnji tekući prirast ocijenjen je s 685.800 m:1, ili prosječno 1,6 m3/ha, a propisani godišnji etat iznosi 591.470 m3. Etat je manji cea 100.000 m3 od prirasta. Srednjoročnim planom razvoja Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske za razdoblje od 1986. do 1990. godine u privatnim šumama planirani su šumsko-uzgojni radovi jednostavne biološke reprodukcije šuma na površini od 154.716 ha. U tim radovima na j zastupljeni je su poredane na 133.184 ha, njega i čišćenje na 16.318 ha, priprema staništa za prirodno pomlađivanje 3.848 ha, pošumljavanje i popunjavanje 1.343 ha itd. Na pojedinim šumsko-gospodarskim područjima pristupilo se organiziranom i sistematičnom rješavanju problema gospodarenja u privatnim šumama. Na temelju stanja šumskog fonda privatnih šuma određen je potreban broj stručnih izvršilaca radi doznake stabala, izdavanja dozvola za sječu, vođenja 255 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 66 <-- 66 --> PDF |
kontrole gospodarenja, organiziranja otkupa i dr. Dakle, izrađeni su kompletni elaborati, i u suradnji s općinom, temeljem članova ?,9, 30. 31. i BT. Zakona, planirana su potrebna financijska sredstva za sve nabrojene troškove gospodarenja i izradu programa gospodarenja privatnim šumama. Također je mjestimično organiziran i otkup drvnih sortimenata. Kako smo informirani, na nekoliko područja izrađeni su ovakvi elaborati, međutim propisani izvori financijskih sredstava, (član 67, točka 1. ZOS-a) koji se odnose na vrijednost prodanog drveta po stopama određenim članom 66, stavom 1. Zakona, nisu doovljni za troškove gospodarenja, zatim za jednostavnu biološku reprodukciju, koja pored šumsko-uzgojnih radova predviđa i izradu programa gospodarenja. Zakon o šumama pored ovoga izvora financiranja u članu 67. točka 2. predviđa i »plaćanje doprinosa iz katastarskog prihoda od šuma i šumskih zemljišta koji obračunavaju i naplaćuju organi općinske uprave društvenih prihoda po propisima o porezima građana«, međutim, predstavnici pojedinih općina nerado posižu za dodatnim poreznim opterećenjem vlasnika šuma. Stručna služba SlZ-a šumarstva, pored svih ostalih obaveza, intenziviranje gospodarenja u privatnim šumama smatra svojim prioritetnim zadatkom, pa je zato na raspravi ni dnevnom redu Odbora za šumarstvo. U pripremi ovog sastanka u stručnoj službi SlZ-a izrađen je materijal u kojem je opisana problematika i današnje stanje šumskog fonda privatnih šuma, zatim komentar svih odredbi Zakona o šumama, koje se odnose na organizaciju poslova, stručni nadzor i smjernice gospodarenja te prijedlozi za intenziviranje gospodarenja. Materijal je upućen svim stručnim službama šumskih gospodarstava na korišćenje. Iako intenziviranje gospodarenja u privatnim šumama smatramo vrlo kompleksnim, organizacijskim i stručnim problemom, uvjerenja smo da će se uz zajedničko angažiranje stručnih službi šumskih gospodarstava, predstavnika općina, SlZ-a šumarstva i ostalih zainteresiranih, problem riješiti na zadovoljavajući način. Iz prikazanog se može zaključiti da na svim šumsko-gospodarskim i šumsko- krškim područjima ne raspolažemo s dovoljno financijskih sredstava, da bi se svugdje osnovale posebne službe koje bi preuzele kompletnu brigu oko gospodarenja, vršenja otkupa i vođenja evidencija u privatnim šumama. Međutim, ukoliko se krene, kako je i zakonodavac predvidio — organiziranjem osnovnih organizacija kooperanata, uz suradnju sa svim spomenutim zainteresiranim subjektima, za očekivati je da će se iz organiziranog otkupa drvnih sortimenata prikupiti barem najosnovnija sredstva za izradu programa gospodarenja i dijela ostalih radova jednostavne biološke reprodukcije šuma. Nadalje treba uzeti u obzir da dosta radova jednostavne biološke reprodukcije šuma, kao što su njega, čišćenje i prve prorede, mogu izvršiti vlasnici šuma vlastitom radnom snagom, samo ih u tome treba stručno posavjetovati kada i kako te radove obaviti. Isto se odnosi na izbor vrsta, intenzitet prorjedivanja, dužinu ophodnje i ostale elemente gospodarenja. Ako ovome pridružimo da se gospodarske aktivnosti koje poduzimaju šumarske radne organizacije, koje se odnose na zaštitu šuma od biljnih bolesti, štetnika i požara, zatim nadzor i čuvanje šuma, prikupljanje šumskog sjemena i proizvodnja sadnog 256 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 68 <-- 68 --> PDF |
general isocial importance acordingly defined by the Croatian Constitution. Self- management Communities of Interest for Forestry in Croatia collect and process necessary data on forests in private ownership with the purpose of planning certain policies and programmes in order to guarantee more rationalised forest management in such forests. In Part I the author presents the legal regulations pertaining the rights and obligations of forest owners, socio-political communities and other parties which participate in the formation of favourable conditions for the application of legal norms. In Part II the author deals with forest managements and dndicates possible solutions. Together with the solutions, proposed in the corresponding reports presented also at the Meeting held during the 92 Assembly of the Association, they represent a starting point for the elaboration of tasks to be included in the further activities of the Association and Societies of Engineers and Technicians of the Forestry and Timber Industry in Croatia, including and all other participants in the task involved. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 67 <-- 67 --> PDF |
materijala, izgradnja cesta, arondacija šumskog posjeda i ostalo, protegnu i na privatne šume, onda vidimo da se i u tim šumama organiziranim, zajed ništvom mogu obaviti znatni poslovi i bez nekih većih financijskih ulaganja. U dosadašnjim razmatranjima ove problematike jedan dio šumarskih stručnjaka izrazio je sumnju da se na ovaj način mogu postići evidentniji rezultati, vjerojatno imajući na umu da financijskih sredstava nema dovoljno i da svi vlasnici šuma jednostavno ne žele pristupiti u osnovne organizacije kooperanata. Ovakva razmišljanja samo na prvi pogled izgledaju realna. Međutim, polazeći u ovu akciju treba imati na umu da u početku možda nije ni bitno da se baš svi vlasnici šuma uključe. Za pretpostaviti je da će se na svakom području naći vlasnici koji će u ovakvoj organiziranosti naći svoj interes i uključiti se. Uključivanje svih preostalih vlasnika šuma zavisit će od toga koliko će šumarski stručnjaci i ostali uključeni u ovu akciju, uspjeti realizirati proklamirane ideje i prednosti koje su prezentirali u početnoj fazi osnivanja. Ponirući dublje u ovu problematiku može se konstatirati da osim predloženog ne postoji neki realniji put. Očit primjer za to je SR Slovenija i neke evropske zemlje u kojima se na isti način vrlo uspješno rješilo gospodarenje u privatnim šumama, zahtijevajući puno rada i odricanja. Uređivači su i ovdje učinili napor i izradili programe za kompjutor pomoću kojih će se znatno ubrzati izrada uređajnih elaborata za privatne šume. No nije to najvažnije. Programi su skupi jer zbog velikog broja čestica i usitnjenosti posjeda potrebno je puno papira i obrazaca. U društvenim šumama na tom planu možda je učinjeno daleko više, jer je veliki broj šum. inženjera oslobođen mukotrpnog rada i računanja. Ovdje će biti daleko važnije da vlasnici šuma u toj suradnji osjete stručnu pomoć i način na koji će poboljšati i unaprijediti svoje šume, a time će se postići višestruke koristi. Ovim referatom nastojalo se ukratko prikazati problematiku gospodarenja u privatnim šumama u nešto dužem proteklom razdoblju, zatim dati pregled i konmentar najvažnijih odredbi novog Zakona o šumama, koje se odnose na privatne šume, te prikazati što je od tih odredbi u protekle tri do četiri godine realizirano. U tom smislu iz novih šumsko-gospodarSkih osnova i programa područja prezentirani su najnoviji podaci o fondu privatnih šuma s kojima danas raspolažemo. Isto tako na diskusiju se stavljaju i određeni prijedlozi koji zajedno s materijalom iz koreferata sa istarskog, varaždinskog i karlovačkog područja, kao i diskusije ostalih učesnika, mogu poslužiti u definiranju zaključaka i odrednica te rješavanju ovog vrlo složenog, ali gospodarski i ekonomski opravdanog zadatka. The Problems of Forest Management in Privately Owned Forests in Croatia Summary According to the new Forest Law in Croatia (1983) forest and forest land, regardless of type of owneship. are subject to special protection as a wealth of |