DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 31     <-- 31 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI —
ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS


UDK 630*232.19 (Picea abies Karst) Sum. list CXI (1987) 221


UTJECAJ RAZMAKA SADNJE NA USPIJEVANJE OBIČNE SMREKE*
(Pice a abie s Karst) NA PODRUČJU PLEŠIVICKOG PRIGORJA


Stevo ORLIĆ**


SAŽETAK. Istraživanja su provedena u pokusu različitih razmaka
sadnje obične smreke na području Plešivičkog prigorja. Pokus
je osnovan u jesen 1963. godine. Istraživačkim programom su
obuhvaćene četiri varijante razmaka: A 1,0 x 1,0 m; B 1,5 x 1,5 m;
C 2,0 x 2,0 m; D 4,0 x 2,0 m. Primjenjen je randomizirani blok sistem
uz 4 ponavljanja.


Pokus je osnovan školovanim sadnicama 2 + 2 godina starim,
provenijencije sjemenska sastojina »Zagori« kraj Ogulina.
Mjerenja su obavljena u 17. i 25. godini totalne starosti stabala,
odnosno 1976. i 1984. godine.


Kod obrade podataka korištene su uobičajene statističke metode
u znanstvenom radu: analiza carijance, nul hipoteza je testirana
F testom, a Duncan test je korišten za testiranje pojedinačnih razlika
među varijantama. Rregresijska i korelacijska analiza su korištene
za određivanje stupnja veze između razmaka sadnje, odnosno
broja stabala na ha i proučavanih strukturnih elemenata.


Kroz višegodišnje praćenje razvoja stabala u pokusu razmaka
obične smreke, te rezultata statističke obrade istraživanih strukturnih
elemenata utvrđeno je više karakterističnih pojava u odnosu:
mortaliteta, srednju visinu, prsni promjer, temeljnicu, odumiranje
grana, pad promjera, vitkost debla, razvijenost krošnje i dr.


1. UVOD
U šumskoj privredi Hrvatske, pa i Jugoslavije već je dulji niz godina
poznata činjenica da je drvo četinjača u odnosu na zahtjeve potrošnje u manjku.
Da taj manjak nije nedavna i sadašnja pojava, nego će predstavljati veliki
problem i u budućnosti, uvjerljivo pokazuju analize trenda potrošnje
drva četinjača u odnosu na postojeće drvne zalihe. U vezi s tim u poslijeratnom
razdoblju u našoj zemlji, odnosno u Hrvatskoj, proizvodnja drveta u
plantažama i u intenzivnim kulturama, upotrebom brzorastućih vrsta jedan
je od planiranih načina da se što brže poveća drvni fond i sječiva drvna masa.


Proizvodnja drva putem intenzivnih kultura brzorastućih četinjača kao
uzgojni vid umjetno podignutih nasada, predstavlja u biti novost, ne samo
u nas nego i u svijetu. Većina problema ovakve proizvodnje zahtijevala je


* Skraćeni oblik doktorske ´teze.
** Dr. Stevo Orlić. dipl. imž. šumarstva. Šumarski institut Jastrebarsko.
221




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 32     <-- 32 -->        PDF

traženje vlastitih rješenja putem osnivanja mreže pokusnih nasada raznih vidova
uzgoja s raznim vrstama četinjača. U pokusne nasade unesene su slijedeće
vrste četinjača: obična smreka, običan bor, evropski ariš, američki borovac,
zelena duglazija i crni bor. Obična smreka je najzastupljenija vrsta.
Ona učestvuje s preko 50% površine u postojećim nasadima u nas.


2. PROBLEMATIKA
U šumskim kulturama su stabla obično pravilno raspoređena i razmak
medu njima je podjednak ili je isti. Radi toga se gustoća u šumskim kulturama
obično izražava razmakom sadnje među biljkama. Zato je uobičajeno
govoriti o utjecaju razmaka sadnje na razvoj kulture, odnosno na razvoj
stabala.


O tome da li smo primjenili rjeđu ili gušću sadnju u kulturi, mi biljkama
stavljamo na raspolaganje određeni prostor rasta. Uz primjenu pravilnog
razmaka sadnje, on je isti za svaku jedinku pa govorimo o nominalnom
ili računskom prostoru rasta (n. p. r.). Prostor rasta, odnosno razmak sadnje
ima višestruk utjecaj na kasniji razvoj kulture, odnosno stabala s različitih aspekata.
Među stablima dolazi do međusobne konkurencije u većoj ili manjoj
mjeri, ovisno o veličini razmaka sadnje. To se odražava na oblik i razvoj
stabla već od najranije razvojne faze. Krošnja, deblo i korijen različito reagiraju
s odgovarajućim posljedicama na produkciju deblovine i njezinu kvalitetu.


Za uspješnu šumsku proizvodnju putem šumskih kultura kod osnivanja
je, dakako, bitno odrediti najpovoljniji razmak sadnje. On ovisi o više faktora,
a među najvažnijima su biološka svojstva i ekološki zahtjevi vrste koja
se sadi, zatim stanišne prilike u kojima se nasadi osnivaju i konačno, cilj
gospodarenja.


U raznim dijelovima svijeta je prisutna tendencija za primjenu širih
razmaka sadnje u intenzivnim kulturama i plantažama. Razlog je prvenstveno
u stalnom porastu cijene radne snage i nemogućnosti prodaje sitnog prorednog
materijala. Međutim, šumskouzgojni zahtjevi ograničavaju taj trend
ispod određene granice kako bi se postigla maksimalna produkcija drva na
jedinici površine i udovoljilo drugim zahtjevima u smislu biološki stabilne i
racionalne proizvodnje.


Stoga je razumljiv interes šumarske znanosti i prakse za što detaljnijim
proučavanjem utjecaja razmaka sadnje na razvoj sastojine, da bi se iz novoosnovanih
kultura polučili maksimalni efekti u pogledu kvalitete i kvantitete,
odnosno što veći financijski efekti.


3. POKUS RAZMAKA SADNJE
Pokus različitih razmaka sadnje s običnom smrekom osnovan je u jesen
1963. godine na području Šumarije Jastrebarsko. Ukupna površina pokusa
iznosi 5,14 ha. Zasađeno je ukupno 21.472 biljke.


U program istraživanja uključene su slijedeći razmaci sadnje:


— varijanta A: 1,0 x 1,0 m, odnosno 10.000 sadnica/ha,
222




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— varijanta B: 1,5 x 1,5 m, odnosno 4.444 sadnice/ha,
— varijanta C: 2.0 x 2,0 m, odnosno 2.500 sadnica/ha,
— varijanta D: 4,0 x 2,0 m, odnosno 1.250 sadnica/ha.
Prve tri varijante (A, B, C) su namijenjene istraživanju utjecaja razmaka
sadnje u odnosu na invenzivne kulture, a četvrta (D) u odnosu na plantaže.
Kod osnivanja pokusa primjenjen je randomizirani blok sistem u četiri
ponavljanja (vidi plan pokusa).
U pokusu su vršene redovne mjere njege tijekom četiri godine. Njega se
sastojala u jednokratnom okopavanju biljaka u prisadnom krugu i dvokratnom
košenju korova. Kod varijante D u toku prve i druge vegetacije uzgajane
su poljoprivredne međukulture. U pokusu do sada nije vršen nikakav
uzgojni zahvat.


4. METODDE RADA
Prva mjerenja u pokusu su provedena u jesen 1976. godine, a druga u


jesen 1984. godine. Starost stabala kod prve izmjere bila je 17 godina a kod


druge 25 godina.


Oznake radnih ploha su:
A, A.,


A3
A,
B5 B(; B7 B„
Cg clo Cu ´12
Dj3 Du Dl5 D,„


U svakoj radnoj plohi je mjereno 25 stabala, ili od svake varijante ukupno
100 stabala (25x4).


RASPORED I VELIČINA RADNIH PLOHA


M|. 1:1000


Or.is 1


C:o
D i6 1514 -n D


Vdf ljutit a Radn.- ploha Razmak Broj biljaka Računski prostor vrsta
m N/ha m*


A 1, f., 3. 4 1,C x 1,0 10.000 1,00


B 5, C, 7. 8 VSU5 4.444 2,i5


ffi


C », 10,11,12 2,0 u 2,0 2.500 4,00


A, A,


D 13, 14,15,1« 4,0 X 2,0 1.250 800




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Kod prve (I.) i druge (II.) izmjere su provedena slijedeća mjerenja:



totalna visina stabala (h),

promjer debla u prsnoj visini (d1)30) u pridanku (d0,30) i u polovini
visine (h/2)

visina do prve žive grane (h´),

dužina (1) i debljina najjače grane u h/2.
Računskim putem su određeni slijedeći strukturni elementi:



visinski prirast, visinske krivulje i visinska struktura,

debljinski prirast i debljinska struktura,

srednja temeljnica (g) i temeljnica na ha (G),

srednja drvna masa (m) i drvna masa na ha (M),

pad promjera debla (pp = d(),3n — d1)30),
h



vitkost debla (v = ),
dl>30

projekcija krošnje (p^ = 1- x II),

zastrtost površine krošnjama (zr = pk x N x 0,785).
Analiza varijance je provedena za sve navedene strukturne elemente. Nul
hipoteza je testirana F testom. Duncan test je korišten za testiranje pojedinačnih
razlika među varijantama.


Regresijska i korelacijska analiza su korištene za određivanje stupnja veze
između razmaka sadnje, odnosno broja stabala na ha i strukturnih elemenata.


Visinske krivulje varijanata u 17. i 25. godini obračunate su pomoću
funkcije Mihajlova (16). Gaussova funkcija korištena je za određivanje teorijske
učestalosti stabala za pojedine strukturne elemente.


5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
5.2. Mortalitet
Mortalitet stabala u pokusu razmaka obične smreke pratili smo na radnim
plohama. Svaka ploha obuhvaća 25 stabala ili ukupno 100 stabala po
varijanti. Evidenitrano stanje po ponavljanjima i varijantama je prikazano u
tabeli 1.


Odumrla (živa) stabla u 17. i 25. godini


Tabela: 1


Varijanta


Repeticija


U
godini


A B C D


17. I—IV 0(100) 0(100) 0(100) 0(100)
I 4(21) 0(25) 0(25) 0(25)
25. II 0(25) 1(24) 0(25) 0(25)
III 6(19) 0(25) 0(25) 0(25)
IV 4(21) 0(25) 0(25) 0(25)
I—IV 14(86) 1(99) 0(100) 0(100)
224




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Iz navedenim podataka proizlazi da se tijekom 8 godina, od prve (17.)
do druge (25.) registracije, u plohama najgušće sadnje (1 x 1 m) osušilo ukupno
14 stabala, te uz razmak 1,5 x 1,5 m 1 stablo. U plohama rjeđe sadnje 2 x 2 m
i 4 x 2 m nije se osušilo niti jedno stablo.


Naša istraživanja pokazuju da izlučivanje stabala u kulturi obične smreke
u istraživanim uvjetima uz razmak 1 x 1 m nastupa oko 20. godine starosti.


5.2. Visina
Odnos između razmaka sadnje, odnosno gustoće i razvoja visine stabala
promatrat ćemo kroz srednju visinu i visinske krivulje.


Prema J0RGENSENU (11) u većini pokusa s običnom smrekom i drugim
vrstama četinjača srednja visna ima tendenciju rasta s povećanjem razmaka
sadnje. U tabeli 2 je dat prikaz podataka o srednjoj visini varijanata u 17. i 25.
godini starosti. Srednja visina varijanata predstavlja aritmetičku sredinu svih
stabala u plohama. Na grafikonu 2 smo prikazali srednju visinu u funkciji
broja stabala na 1 ha.


Srednja visina


Tabela: 2


U Varijanta :
godini


A (1x1) B (1,5x1.1,5) C (2x2) D (4x2)


a) Apsolutni iznosi, m
17. 5,13 6,12 6,32 6.72
25. 8,72 10,5« 10,95 11,58
b) Relativni iznosi, D/»
17 too 119 123 131
25. 100 121 126 133


Iz prikazanih podataka i iz grafikona je vidljivo da su se stabla uz
različite razmake sadnje različito razvijala u visinu. U 17. i 25. godini je visina
uz razmak 1 x 1 m osjetno niža nego uz preostale tri varijante. U 25. godini
razlike su se povećale u apsolutnom iznosu među varijantama. Srednja visina
uz najgušću sadnju, 1 x 1 m je 8,72 m i bila je niža za oko 1,8 m prema
onoj uz razmak 1,5 x 1,5 m, za oko 2,2, m prema razmaku 2x 2 i oko 2,8 m


prema razmaku 4 x 2 m.


Analiza varijance i F test su pokazali da su utvrđene razlike bile visokosignifikantne
(1%) u 17. i 25. godini starosti (F: računski 63.13, odnosno 70,00;
tablični 6,85).


Duncan test je pokazao da su razlike među svim varijantama u 17. i 25.
godini starosti bile visokosignifikantne (1%) s izuzetkom razlike među varijantom
B—C koja nije bila signifikantna (ns).




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 36     <-- 36 -->        PDF

h, m


2
11


0
9
8
7
6
5 "


4


3


2


1


0


ODNOS SREDNJE VISINE I BROJA
STABALA NA HA U 17. i 25. GODINI


Graf. ^


Va rj janta:
A - 1,0 x 1,0 m
B - 1,5 x 1,5 m


C - 2,0 x 2,0 m


Y - 11.90 - 0.32 X


D 4,0 x 2,0 m


-<» R = 0.74


^" St=i*^


Y - 6.86 - 0.17 X


R = 0.75


"—--^-^.^x


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10


1


l i i


* 1


II 1 1


25


17


N/ha u 000
varijanta




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 37     <-- 37 -->        PDF

VISINSK E KRIVULJE U 17. GODIN I
Oral 3
A 1.0 x 10 n
B 1.3
x 1.5 n
C 2.0 x 2.0 n
D 4.0
x 2.0 n
o I ,2
3 4 9 B 7 10 11 K 13 14 IS I t 17 I I U
13
12
11
VISINSKE KRIVULJE U 25. GODINI
Zrnt. 4
A 1.0
x 1.0
8-1. 5 x 1.5
C - 2 0 x 2.0
D 4
0 x 2.0
W 11 12 13 U 15 1« 17 I I 19 20 21 22




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 38     <-- 38 -->        PDF

GRAFIKOM TEORIJSKIH DISTRIBUCIJA ZA VISINU U 17. GODINI
lr*f. 5
Varijanta :
A 1.0
x 1.0 m
30 B - 1.S x 1.5 m
C 2.0
X 2.0 m
0 4.0
X 2.0 m
20
10
o Hl30
3.5 40 « 5,0 5.5 60 6J5 7,0 7,5 8.0 S3 »X> visinski stupanj,
GRAFIKON TEORIJSKIH DISTRIBUCIJA ZA VISINU U 28. GODINI
rat. 6




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Duncan test za visinu


Tabela: 3


Srednja S ignifikantna razlika:
U greška.
godini Sx A—B A—C A—D B—C B—D C—D


,17. 0,09 XX XX xx ns XX XX


25. 0,05 XX XX XX ns XX XX
xx = visokosignifikantna (.1%), ns = nesignifdkantna


Na osnovu broja stabala na ha (N) i prosječne visine varijanata u 17. i 25.
godini proveli smo regresijski i korelacijski obračun. Izmjereni i izjednačeni
podaci su prikazani na grafikonu 2. Razlike među izmjerenim i izjednačenim
podacima su vrlo male. Regresijski koeficijent (b) pokazuje da se sa starošću
među varijantama razlike povećavaju. Korelacijski koeficijent pokazuje da
je veza zmeđu broja stabala na ha i prosječne visine jaka (R = 0,75, odnosno
0,74).


Distribucijske krivulje za visinu imaju normalan zvonolik oblik, ali su
razlike među varijantama u statističkim pokazateljima izrazite. One ukazuju
na različitu diferencijaciju stabala, razvučenost krivulja uz veću ili manju varijacionu
širinu, razlika u minimalnim i maksimalnim visinama, te zastupljenosti
broja stabala u centralnom visinskom stupnju koja je za varijantu A iznosila
6 %, varijantu B 16,9%», varijantu C 18,5%´ i varijantu D 22,8%, grafikon 5 i 6.


5.3. Promjer
Utjecaj različitih razmaka sadnje na debljinski rast i prirast prikazat ćemo
kroz prsni promjer, a istraživali smo i promjer u pri danku debla i u polovini
visine, te debljinsku strukturu stabala.


Utjecaj razmaka sadnje, odnosno gustoće je najizraženiji kod debljinskog
rasta. J0RGENSEN (11) u svom pregledu zaključuje da je pozitivan utjecaj
manje gustoće, odnosno većeg razmaka na debljinski prirast utvrđen u svim
stojbinskim uvjetima i kod svih istraživanih vrsta.


Rezultati naših istraživanja kod obične smreke su prikazani u apsolutnom
iznosu i relativnom odnosu u tabeli 4.


Prisni promjer


Tabela: 4


Varijanta:


U
godini


A (l x 1) B (1,5x1,5) C (2x2) D (4x2)


a) Apsolutni iznosi, cm


17. 6,02 9,63 9,40 11,88
25. 8,82 11,59 13,54 17,39
b) Relativni odnosi, ´%


17. 100 ,143 156 197
25. 100 131 154 197


ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Iz podataka u tabeli 4 vidljive su značajne razlike među varijantama. Što
je razmak sadnje veći veći je srednji prsni promjer. U 17. godini utvrđene
razlike među varijantama u relativnom odnosu iznose: između varijante 1x 1


i 1,5 x xl,5 m 43%, 1 x 1 m i 2 x 2 m 56% i 1 x 1 m i 4 x 2 m čak 97%.
U 25. godini ovi odnosi nisu se bitnije izmjenili.


ODNOS PRSNOG PROMJERA I BROJA


STABALA NA HA U 17. i 25. GODINI


Provedena analiza varijance i F test na bazi pojedinačnih vrijednosti su
pokazali da su utvrđene razlike među varijantama visokosignifikantne (l´/»)
u 17. i 25. godini (F: računski 162,62, odnosno 148,28; tablični 6,85).


Duncan test je pokazao da su u 17. godini razlike među svim varijantama
bile visokosignifikantne (l´°/o) s izuzetkom one među varijantom B — C koja je
bila signifikantna (5°/oi). U 25. godini sve su pojedinačne razlike među varijantama
bile visokosignifikantne (1%).


Duncan test za prsni promjer
Tabela: 5


Srednja Signifikantna razlika:
U


greška.


godini Si


A—B A—C A—D B—C B—D C—D


17. 0,19 XX XX XX X XX XX
25. 0,30 XX XX XX XX XX XX
xx = visokosignifikantna (,1%) signifikantna (5°/»)


230




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 41     <-- 41 -->        PDF

GRAFIKON TEORIJSKIH DISTRIBUCIJA ZA PRSNI PROMJER U 17. GODINI


Graf. 8


8,5 3J5 4,5 5,5 6.5 7,5 8.5 8,5 10,5 US 1JJ5 13,5 14.5 15,5 dabljinakl


tupsnf, crn
GRAFIKON TEORIJSKIH DISTRIBUCIJA ZA PRSNI PROMJER U 25. GODINI


Gr.f. 9


Var lja nt»;


A -1 0 X 10 m
B -1 5 x 1 5 m
C -2 0 X 20 m
D-40 X 20 m




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Odnos između broja stabala, odnosno razmaka sadnje i razvoja prsnog
promjera smo istražili i pomoću regresijskog i korelacijskog računa. Koeficijent
korelacije iznosi R = 0,66, odnosno 0,65, a to znači da je ta veza jaka.


Razlike u promjeru debla u pridanku među varijantama su izrazitije za
10 — 15% nego u prsnoj visini, a u polovini visine su slabije izražene za oko
10fl/o.


Iz podataka debljinske strukture uočavaju se pomaci po apscisnoj osi od
nižih ka višim debljinskim stupnjevima što je razmak sadnje veći. Najviše
pomaknuta u lijevo je krivulja distribucija uz razmak 1 x 1 m, a najviše pomaknuta
u desno je krivulja distribucija uz razmak 4 x 2 m, grafikon 8, 9.


5.4. Drvna masa
Utjecaj razmaka sadnje na proizvodnju drvne mase je prikazan putem:
srednje drvne mase varijanta, proizvedene drvne mase na ha i prirasta drvne
mase između 17. i 25. godine. Obračunate srednje vrijednosti su prikazane u
tabeli 6.


Najniža srednja drvna masa kako u 17. tako i u 25. godini ustanovljena
je uz razmak 1 x 1 m, a s povećanjem razmaka sadnje te se vrijednosti povećavaju.
Odgovarajući iznos uz razmak 4 x 2 m veći je za oko 4,5 puta u odnosu
na razmak 1 x 1 m.


Analiza varijance i F test su pokazali da su utvrđene razlike bile visokosignifikantne
(1%) u 17. i 25. godini (F: računski 106,88, odnosno 187,01; tablični
6,85).
Srednja drvna masa


Tabela: 6


U
godini A (1x1) BVarijanta :
(1,5 x 1,5) C (2x2) D (4x2)
17.
25.
0,0073
0,0283
a) Apsolutni iznosi, m3
0,0170 0,0206
0,0536 0,0763
0,0348
0,1270
17.
25.
100
100
b) Relativni odnosi,
223189
%
282
267
477
449


Duncan test za srednju drvnu masu


Tabela: 7


Srednja Signifikantna razlika:


u . greška,
godini s A—B A—C A—D B—C B—D C—D
17. 0,001 XX XX XX XX XX XX
25. 0,001 XX XX XX XX XX XX
xx = visdkosigreifikantna Cl%)


232




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 43     <-- 43 -->        PDF

ODNOS SREDNJE DRVNE MASE I BROJA
STABALA NA HA U 17. i 25. GODINI


10


Graf.


Varijanta^


A - 1.0 x 1.0 m
B - 1.5 x 1.5 m
C - 2.0 x 2.0 m
D - 4J0 * 2.0 m


40 H


N/ha u 0 00
varijanta




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Iz tabele je vidljivo da su u 17. i 25. godini starosti razlike medu svim
varijantama bile visokosignifikantne.


Da su utvrđene razlike među varijantama obzirom na srednju drvnu masu
bile značajne u 17. i 25. godini pokazao je i regresijski i korelacijski račun,
grafikon 10.


Drvna masa na ha obračunata je na bazi obračuna drvne mase pojedinih
stabala (m = g x g x 0,45) i predstavlja njihov zbroj (M = 2 m). Tako dobiveni
podaci su prikazani u tabeli 8 i na grafikonu 11.


Drvna masa na ha
Tabela: 8


U Varijanta :


godini A (1x1) B (1,5x1,5) C (2x2) D (4x2)


a) Apsolutni iznosi, m3


17. 72,75 75,66 51,50 43,44
25. 236,75 236,06 183,82 162,43
b) Relativni odnosi, %>


17. 100 104 71 60
25. 100 100 78 69
Obračunata drvna masa na ha u 17. godini kretala se od 43,44 m3 uz
razmak 4 x 2 do 75,66 m3 uz razmak 1,5 x 1,5 m, ili u omjeru 0,57 : 1. U 25.
godini drvna masa na ha se kod sve četiri varijante povećala za gotovo 4 puta
u odnosu na 17. godinu. Iznosila je 236,75 m3 uz razmak 1 x 1 m, zatim 236,06
m3 uz razmak 1,5 x 1,5 m, 183,82 m3 uz razmak 2 x 2 m i 162,43 m3 uz razmak


4 x 2 m.


Analiza varijance i F test su pokazali da su utvrđene razlike bile visokosignifikantne
(1%) u 17. i 25. godini (F: računski 30.45, odnosno 16.17; tablični
6,85).


Duncan test za drvnu masu na ha


Tabela: 9


Srednja Signifikantna razlika:
U


greška.
godini A—B A—C A—D B—C B—D C—D


17. 2,87 ns XX XX XX XX ns
25. 17,13 ns XX XX X ns ns
x = signifikantna; xx = visokosignifikantna; ns = nesignifikantna


Duncan test je pokazao da je u 17. godini razlika među varijantama A—B
i C—D bila nesignifikantna, a među preostalim varijantama je bila visokosignifikantna.
U 25. godini razlika među varijantama A—B, B—D i C—D je
bila nesignifikantna, varijantom B—C signifikantna i varijantom A—C i A—D
visokosignifikantna, tabela 9.


234




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 45     <-- 45 -->        PDF

ODNOS DRVNE MASE NA HA I BROJA
STABALA NA HA U 17. i 25. GODINI


Graf. 11
Varijanta:
A 1.0
x 1.0B 1.5
x 1.5C 2.0
x 2.0D 4.0
x 2.0
m
m
m
m
168.450.87
+ 7.87 X
Y i-
R =
46.63
0.89
+ 3.12 X


9 1 0 N/ ha u 000
1D
c B varijanta
235




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Regresijski i korelacijski obračuni su pokazali da je veza između broja
bala i drvne mase na ha vrlo jaka (R = 0,89? odnosno 0,87), grafikon 14.


Prirast drvne mase na ha je obračunat na bazi utvrđene drvne mase u
17 i 25. godina starosti, i to poprečni dobni i poprečni periodični za razdoblje


17. — 25. godine, tabela 10. Odnosi medu varijantama su identični s onima
kod drvne mase. Iz navedenih podataka se može zapaziti smanjenje razlika
među varijantama sa starošću.
Prirast drvne mase na ha
Tabela: 10


U Vrst V a r i j a n t a :
godini prirasta A (lxl ) B (1,5 x 1,5) C (2x2) D (4x2)
a) Apsolutni iznosi, m3
17. pop. dobni 4,28 4,47 3,03 2,56
25. pop. dobni 9,47 9,44 7,35 6,50
17.—25. pop. period 20,50 20,02 16,54 14,87
b) Relativni odnosi, /<>
17. pop. dobni 100 104 71 60
25. pop. dobni 100 100 7» 69
17.—25. pop. period 100 100 81 73


Podaci o srednjoj temeljnici, temeljnici na ha i prirastu temeljnice na ha
ukazuju na približno iste odnose među varijantama kao i u pogledu drvne
mase. Naime, srednja temeljnica varijante raste s porastom razmaka sadnje
a ukupno proizvedena temeljnica i prirast temeljnice na ha opadaju.


5.5. Kvalitet debla
Utjecaj razmaka sadnje na kvalitet debla prikazat ćemo s obzirom na
visinu suhih grana, pad promjera i vitkost debla (tabela 11).


Visina suhih grana, pad promjera i vitkost
Tabela: 11


V a r i j a n ta :


U
godini


A (1 x 1) B (1,5x1,5) C (2x2) D (4x2)


a) Visina suhih grana, m


,17. 1,30 1,00 0,20 0,00
25 4,90 5,33 4,12 1,70


b) Pad promjera, mm


17. 1,37 2,29 2,59 3,81
25. 1,15 1,62 2,20 3,85
c) Vitkost debla


17. 111,90 100,20 90,70 85,70
25. 139,95 128,22 116,50 ^05,38


ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Visina suhih grana u 17. godini iznosila je 1,30 m uz razmak 1 x 1 m,
1,00 uz razmak 1,5 x 1,5 m, 0,20 m uz razmak 2 x 2 m, a uz razmak 4 x 2 m
odumiranje donjih grana nije ni otpočelo. U 25. godini razlike među varijantama
su se smanjile za oko 30%.


Pad promjera u prvom tekućeg metru debla je najmanji uz razmak
1 x 1 m i raste s povećanjem razmaka sadnje. U 25. godini starosti stabala pad
promjera se povećao uz razmak 4x 2 m, a opao je kod preostale tri varijante.


Stupanj vitkosti debla kao značajan pokazatelj punodrvnosti, odnosno
malodrvnosti te osjetljivosti ili otpornosti na štete od vjetra i snijega je u vrlo
čvrstoj vezi s razmakom sadnje. Najveća vitkost je ustanovljena kod najgušće
sadnje. U 17. godini iznosi 111,90 uz razmak 1 x 1 m i 85,70 uz razmak 4 x 2 m.
U 25. godini vitkost je kod sve četiri varijante bila iznad optimalne vrijednosti
100. Kod varijante 1 x 1 m iznosila je 139,95 i kod varijante 4 x 2 m
105,38. Odnos među varijantama nije se bitnije izmjenio prema stanju u 17.
godini.


Analiza varijance i F test su pokazali da su nađene razlike kod sva tri
pokazatelja bile visokosignifikantne u 17. i 25. godini.


Duncan test za kvalitet debla
Tabela: 12


Srednja Signifikantna razlika:


U


greška.
godini A—B A—C A—D B—C B—D C—D


a) Visina suhih grana


17. 0,11 X XX XX XX XX XX
25. 0,17 XX XX XX XX XX ns
b) Pad promjera


17. 0,12 XX XX XX ns XX XX
25. 0,10 XX XX XX XX XX XX
c) Vitkost debla


17. 1,10 X XX XX XX XX XX
25. 3,54 X XX XX X XX X
xx = visokosignifikantno; x =: signifikantno; ns = nesignifikantno


Iz prikaza u tabeli 12 se vidi da nađena razlika za visinu suhih grana
nije bila signifikantna samo između varijance C — D, a za pad promjera između
varijante B — D. Sve preostale su signifikantne ili najčešće visokosignifikantne.


5.6. Razvijenost krošnje
Razvijenst krošnje smo pratili kroz dužinu i debljinu najjače razvijene
grane u polovini visine stabla i dubini žive krošnje. Rezultati istraživanja su
prikazani u tabeli 13.


237




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Dužina grane, debljina grane i dubina krošnje


Tabela: 13


U
godini^ ____ A (1x1) BVarijant a :
(1,5 x 1,5) C (2x2) D (4x2)
17.
25.
,107,00
153,47
a) Dužina grane, cm
120,40 125,40
146,80 161,52
138,10
208,41
17.
25.
8,70
8,78
b) Debljina10,2010,52
grane, mm
10,90
12,62
12,90
17,20
17.
25.
3,84
3,8,1
c) Dubina krošnje, m
5,11 6,14
5,25 6,81
6,72
9,95


U 17. i 25. godini evidentno je povećanje dužine grana s povećanjem razmaka
sadnje. Odnosi među varijantama nisu se bitnije mijenjali u 25. godini
prema onima u 17. godini. U prosjeku, grane su bile duže za oko 36% uz raz


mak 4 x 2 m odnosu na one uz razmak 1 x 1 m.
Najtanje grane su uz najgušću sadnju, a s porastom razmaka njihova debljina
raste. Debljina grana u 25. godini uz razmak 1 x 1 m i 1,5 x 1,5 m
je ostala gotovo nepromjenjena uz odnusu na 17. godinu. Značajnije povećanje
je zabilježeno uz razmak 2x 2 m i naročito uz 4x 2 m. Razlike među varizantima
su izraženije nego u pogledu dužine grana.
Rezultati dobiveni za dubine krošnje su obrnuto proporcionalni s rezultatima
za visinu suhih grana. Najpliće krošnje su uz najgušću sadnju, a naj-


Duncan test za razvijenost krošnje
Tabela: 14


U
godini
Sredn.ia
greška.
Si A—B A—CSignifikantna razlika:
A—D B—C B—D C—D
a) Dužina grane
17. 2,08 XX XX XX ns XX XX
25. 5,93 ns ns xx ns XX XX
b) Debljina grane
17. 0,17 XX XX XX XX XX XX
25 0,62 ns XX XX X XX XX
c) Dubina krošnje
17. 0,09 XX XX XX XX XX XX
25. 0,16 XX XX XX XX XX XX


xx = visokosignifikantno; x = signifikantno: ns = nesignifikantno


238




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 49     <-- 49 -->        PDF

dulje uz najrjeđu. Dubina krošnje uz razmak 1 x 1 m i 1,5 x 1,5 m ostala
je gotovo nepromjenjena u 25. godini u odnosu na 17. godinu, neznatno se
povećala uz razmak 2 x 2 m, a znatnije povećanje evidentirano je uz razmak
4x 2 m. U 25. godini krošnje su bile dublje za 2,6 puta uz razmak 4 x 2 m
u odnosu na razmak 1 x 1 m.


Analiza varijance i F test su pokazali da su u 17. i 25. godini utvrđene
razlike bile visokosignifikantne kod dužine i debljine grana kao i dubine kro-


Duncan test je pokazao da razlike u dužini grana nisu bile signifikantne
među varijantama B—C u 17. i 25. godini te varijantom A—B i A—C u 25,
godini. Sve ostale su bile visokosignifikantne. Obzirom na debljinu grana nije
bila signifakantna razlika među varijantom A—B u 25. godini, a signifikantna
je bila u 25. godini između varijante B—C. Sve ostale su bile visokosignifikatne
u 17. i 25. godini. U pogledu dubine krošnje razlike među svim varijanata
su bile visokosignifikantne u 17. i 25. godini.


6. DISKUSIJA
6.1. Razvoj visine
Naša istraživanja provedena u pokusu razmaka sadnje s običnom smrekom
su pokazala da manji razmak sadnje, odnosno veća gustoća ima negativan
utjecaj na visinski rast stabala. Utvrđene razlike među varijantama obzirom
na srednju visinu su bile visokosignifikantne (1%) u 17. i 25. godini starosti
stabala.


RAZVOJ SREDNJE VISINE


Gr»f 12


y/´ jS\


Viflftnta:
A


A - 1.0 x 1.0 ni
B - 1.5 * 1-5 m
C - 2.0 x 2.0 m
0 - 4.0 x 20 m


h


1


´


l i


,—,—,—j—


20 22


U 25. godini relativni odnosi među varijantama obzirom na srednju visinu
bile su slijedeće:


varijanta A : B : C : D,
srednja visina 100 121 126 133.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Kako su u svim radnim plohama vanjski uvjeti isti ili su podjednaki.
a korišten je sadni materijal iste provenijencije i iste rasadničke proizvodnje,
može se tvrditi da su registrirane razlike među varijantama prouzrokovane
razmakom sadnje. Provedena regresijska analiza pokazala je da povećanje
broja stabala na 1 ha za 1.000 komada prouzrokuje smanjenje srednje visine
u 17. godini za 17 cm, a u 25. godini za 32 cm.


Najpovoljniji broj stabala na ha za intenzivni kulture obične smreke
na melioriranom pseduogleju u Plešivičkom prigorju je unutar aspona 2,500 —


4.444 stabala.
Na temelju podataka o srednjoj visini varijanata na grafikonu 12 je prikazan
razvoj srednje visine. Uočava se osjetno zaostajanje visine uz razmak
1 x 1 m u odnosu na preostale tri varijante.


6.2. Razvoj prsnog promjera
Rezultati naših istraživanja s običnom smrekom su u skladu s podacima
koji se navode u literaturi (J0RGENSEN, 11). U 17. i 25. godini starosti utvrdili
smo da je srednji prsni promjer varijante to veći što je veći razmak sadnje.
Nađene razlike su bile visokosignifikantne (1%) u obje starosti. Relativni odnosi
među varijantama u 25. godini u pogledu srednjeg prsnog promjera bili su
slijedeći:


varijanta A : B : C : D,


srednji pr. prom. 100 131 154 : 197


Obzirom na ujednačenost svih drugih uvjeta proizvodnje medu varijantama
osim razmaka, utrđene razlike je moguće dovesti u vezu s razmakom
sadnje. Provedeni regresijski i korelacijski računi su pokazali da je ta
veza jako izražena (R = 0,66). Na temelju regresijskog koeficijenta proizlazi
da se srednji promjer varijante smanji za oko 5 mm u 17. godini, odnosno
8 mm u 25. godini ako se broj stabala na ha poveća za 1.000.


Razlike među varijantama u promjeru debla u pridanku su još jače izražene
nego u prsnoj visini, a u polovini visine one su slabije izražene.
Ocjena pogodnosti razmaka sadnje na bazi iznesenih podataka jeste u
prilog razmaka 2 x 2 m. odnosno 2.500 stabala na ha.


Na bazi podataka o srednjem prsnom promjeru u 17. i 25. godini na grafikonu
13 je prikazan razvoj prsnog promjera varijanata tijekom proteklih
25 godina. S tog grafikona se uočava sve veći raskorak u intenzitetu razvoja
prsnog promjera uz razmak 1 x 1 i 4 x 2 m. Između tih krajnjih krivulja
su vrijednosti varijante 1,5 x 1,5 m i 2 x 2 m.


6.3. Razvoj temeljnice i drvne mase
Obrnut je odnos između razmaka sadnje i ukupno proizvedene temeljnice


i drvne mase na jedinici površine. Sto je razmak sadnje veći, ukupno pro


izvedena temeljnica i drvna masa je manja. Te razlike su izrazitije u mladim


kulturama.


U pokusu razmaka s običnom smrekom u Volavju razlike među varijan


tama u pogledu temeljnice i drvne mase srednjeg stabla i na jedinici povr


šine bile su visokosignifikantne (1"/») u 17. i 25. godini starosti stabala.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Struktura broja stabala (N), temeljnica (G) i drvna masa (M) varijanata
po debljinskim stupnjevima je prikazana u tabeli 15 i 16 u 17. i 25. g. Uz
razmak 1x 1 m bilo je 22% stabala iznad 1 cm prsno promjera, uz razmak
1.5x1,5 m bilo ih je 64°/e, uz razmak 2x 2 m 80´Ve i uz razmak 4 x 2 m sva
su stabla bila iznad praga do 10 cm. a čak 60/c stabala bilo je iznad 20 cm
prsnog promjera, tabela 16.


; 4 6 8 10 12 14 16 16 20 22 24


Relativni odnosi među varijantama u 25. godini starosti stabala obzirom
na srednju temeljnicu i drvnu masu te ukpno proizvedenu temeljnicu i drvnu
masu na ha bila su slijedeća:


varijanta A C D,


srednja temeljnica 100 226 371.
temeljnica na ha 100 66 54,
srednja drv. masa 100 267 449,
drv. masa na ha 100 78 69.


Provedeni regresijski račun je pokazao da se temeljnica na ha povećava
za 2,7 m2, a drvna masa za 7,87 m´5 ako se broj stabala poveća za 1.000 N/ha.
Korelacijski koeficijent za temeljnicu je 0,91, odnosno 0,87 za drvnu masu.


Koristeći se podacima o obračunatoj temeljnici i drvnoj masi na ha u 17.
i 25. godini na grafikonu 14. odnosno na grafikonu 15 smo prikazali razvoj
temeljenice i drvne mase tijekom proteklih 25 godina. Vidljivo je preimućstvo
varijante A i B u odnosu na C i D. Sa starošću se te razlike povećavaju.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 52     <-- 52 -->        PDF

RAZVOJ TEMELJNICE NA HA


RAZVOJ DRVNE MASE NA HA


242




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 53     <-- 53 -->        PDF

243




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 54     <-- 54 -->        PDF

244




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 55     <-- 55 -->        PDF

6.4. Kvalitet debla
Uz gušću sadnju smo registrirali intenzivnije čišćenje debla od grana, veći
stupanj vitkosti, manji pad promjera debla i manju dužinu i debljinu grane
u polovini visine. U 25. godini relativni odnosi među varijantama su bili slijedeći:


varijanta B D.


visina suh. grana 100 109 84 35,
vitkost 100 92 83 75,
pad promjera 100 141 191 337,
debljina grane 100 120 144 196.


Regresijska i korelacijska analiza pokazuje da postoji korelacija između
razmaka sadnje i navedenih pokazatelja o kvaliteti debla. Kod visine suhih
grana korelacija je potpuna (R = 0,96), kod vitkosti debla ona je vrlo jaka
(R = 0,86), kod pada promjera debla i debljine najjače grane u h/2 utvrđena
je jaka korelacija (R = 0,60).


Ako se s gospodarskog stanovišta ocjenjuje kvalitet debla uz pojedine
razmake sadnje u ovoj starosnoj dobi onda je to uz razmak 2 x 2 m i zatim
uz razmak 1,5 x 1,5 m. Grane su suhe do oko 40"/o totalne visine, vitkost
debla je oko 100 a pad promjera oko 1,6 cm, odnosno 2,2 cm na prvom
tekućem metru debla. Uz razmak 1x 1 visina suhih grana je previsoka,
odnosno krošnje su premale u pogledu njihove dubine, debla imaju previsok
stupanj vitkosti i osjetljiva su na štete od mokrog snijega i jakog vjetra. Naprotiv,
zu razmak 4x 2 m visina suhih grana je preniska, svega oko 15"/o
visine, prosječno su grane deblje i pad promjera debla je vrlo visok, u prosjeku
3,87 cm po tekućem metru.


6.5. Razvijenost krošnje
Istraživanja provedena u pokusu razmaka s običnom smrekom su pokazala
da između razmaka sadnje i razvijenosti krožnje postoji visoka ovisnost.
Analiza varijance i F test su pokazali da su nađene razlike među varijantama
bile visokosignifikntne (1%>) obizrom na dužinu najjače grane u h/2, dubinu
krošnje i projekciju krošnje u 17. i 25. godini starosti stabala. Relativno odnosi
među varijantama u 25. godini bili su slijedeći:


varijanta A : B : C D,
dužina grane 100 95 105 136
dubina krošnje 100 138 : 179 261
projekcija krošnje 100 91 109 170


Ovi podaci pokazuju da s povećanjem razmaka sadnje imamo razvijeniju
krošnju. Regresijska analiza je pokazala da se projekcija krošnje u prosjeku
smanjuje s povećanjem broja stabala na ha, i to u 17. godini za 0,31 m2 i u


25. godini za 0,42 m2 ako se broj stabala na ha poveća za 1.000.
Korelacija između broja stabala i dužine grane u polovini visine, dubine
krošnje i projekcije krošnje je jaka (R = 0,66 do 0,74).


245




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 56     <-- 56 -->        PDF

S gospodarskog stanovišta krošnje uz razmak 1 x 1 m su preslabo razvijene.
Obrnuto, uz razmak 4 x 2 m krošnje stabala su prekrupne; one zauzimaju
preko 85% totalne visine stabla. Zato se ocjenjuje da se uz razmak
2 x 2 x m i 1,5 x 1,5 m postiže najpovoljniji rezultat u pogledu razvijenosti
krošnje kod obične smreke u 25. godini.


7.
ZAKLJUČCI
Kroz višegodišnja praćenja razvoja stabala u pokusu razmaka obične
smreke, te rezultata statističke obrade istraživanih strukturnih elemenata utveđeno
je slijedeće:


— mortalitet stabala počima ranije uz gušću sadnju, uz razmak 1 x 1 m
nakon 17. godine,
— srednja visina varijanata ima tendenciju rasta s porastom razmaka
sadnje,
— prsni promjer debla je u jakoj korelaciji s razmakom sadnje, što je
razmak veći debljinski rast je brži,

srednja temeljnica i srednja drvna masa varijanata rastu s porastom
razmaka,
a ukupno proizvedena temeljnica i drvna masa na ha opadaju,
— odumiranje donjih grana je brže što je razmak sadnje manji,



pad promjera debla raste s porastom razmaka,

vitkost debla opada s porastom razmaka sadnje,

razvijenost krošnje i granatost rastu s porastom razmaka sadnje.
NA BAZI REZULTATA ISTRAŽIVANJA U 17. I 25. GODINI KOD OSNIVANJA
KULTURA OBIČNE SMREKE U PRIBREZJU KONTINENTALNOG DIJELA
HRVATSKE PREPORUCA SE RAZMAK 2 x 2 m, ODNOSNO 2.500
SADNICA NA HEKTARU


LITERATURA


1.
Abetz , P., 1981: The European Stemnumber Experiment in Norway Spruce
(Picea abies, Karst), IUFRO, Working party S 1. 05, Freiburg i.
2.
Assman , E., 1970: The Principles of Forest Yield Strdy, Pergament press,
Oxford, New York, Toronto.
3.
Bed a, G., 1968: The Choise of Spacing with Special Reference the Norway
Spruce, Mitt. Schweiz. Anst. Forstl. Versuchsw, For. Abst. 1969.
4.
Cu r at is, R. O., Reukema , D. L., 1970: Crown Development and Site Estimates
in a Uouglas-Fir Plantation Spacing Test, Forest Science Vol. 16, No 3
USDA Forest Service.
4.
Dokuš , A., Orlić , S., 1985: Šumske kulture i plantaže, Šumarska enciklopedija,
Sv. III.
5.
Gallagher , G. J., 1980: Crop Structure in Ireland, Supplement to Irish Forestry,
Vol. 37, No 2, Dublin.
6.
Giirth, P., 1970: Forstpflanzen und Fulturerfolg. Allg. Forest, u. Jagdzatg. 141
(5): 97—104.
7.
Eriksson , H., 1976.: 9 Yield of Norway Spruce in Sweden, Department of
Forest Yield Research, No 41, Stocholm.
8.
Eve r sole, K. R., 1955.: Spacing Test in a Douglas-Fir Plantation, Forest
Science, Vol. 1, No 1.
246




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 57     <-- 57 -->        PDF

9.
Evert, F., 197.1.: Scaping Studies: A Review, Inf or. Rep. For. Mgmt. Inst.,
Ottawa, No FMR-X-37, For. Abst. 1972.
10.
Jack , w . H., 1971.: The Influence of Tree Spacing on Sitka Spruce Growth,
Irish Forestry, 28 U).
11.
J er gens en, S. J., 1967.: The Influence of Spacing on the Growth and Development
of Conifers Plantations, International Review of Foresty Research,
Vol. II, Academik Press, New York.
12.
Hamilton, G. J., Christie, J. M„ 1974: Influence of Spacing on Crop
Characteristics and Yield, Forestry Commission, Bulletin 52, London.
13.
Kjersgard , O., 1964.: Et Planteafstandsforsog i Rodgrad, An Experiment
in Spasing if Norway Spruce, Sert. af Det Forst. Forsogvasen in Danmark
Ber. Nr. 224, db. XXIX.
14.
Kramer , 1967.: Zur Frage des Pflanzverfandes in Nedelholzbestnden, Allg.
Forst Zeit., No 41.
15.
Low, A. J., van Tog, G., 1974.: Initial Spacing in Relation to Stand Establishment,
IUFRO Simposium on Stand Establishment. Wagenigen, Netherland.
16.
Orlić , S., 1973.: Komparativna istraživanja o najpovljnijim razmacima sadnje
običnog bora (P. sylvestris) i američkog borovca (P. Strobus) u intenzivnim
kulturama. Šumarski list 11—12.
,17.
Su tov, et all, 1984.: Lesnije plantaciji, Uskorenoe virašćivanie eli i sosni,
Moskva.


18.
Vyskot , M., 1974.: Tree Spacing and Development of Norway Spruce Stands,
Lesnictvi 20 (XLVII).
19.
Wa r die, P. A., 1967.: Spacing in Plantations, Forestry 40.
The Influence of the Spacing of Planting of Norway Spruce (Picea abiest Karst)
on its Growth in the Plešivičko Prigorje Area (Piadmont Region)


Summary


Investigation was carried out in the tests of various spaced plantings of Norway
Spruce in the Plešivičko Prigorje area. This experiment was laid out in the
autumn of ,1963. The investigation programme included all four spacing variances:
A 1,0 x 1.0 m; B 1.5 x 1.5 m; C 2.0 x 2.0 m; D 4.0 x 2.0 m. A randomized
block system was applied with 4 replications.


The experiment was laid out with 2 + 2 year old transplants, seed stand provenance
»Zagori« near Ogulin.


Measurements were carried out in the seventeenth and twenty fifth year of
the total age of trees, i.e. in 1976 and 1984.


For data processing usual scientific statistical methods were applied: variance
analysis, zero hypothesis was tested with the F test, Duncan´s test was utilised for
testing individual differences between varances. Regression and correlation analyses
were used for determining the degree of connection between the spacing of
planting, i.e. the number of trees per hectare and the studied structural dements.


By studing for several years the development of trees on the spaaing of
Norway Spruce and processing of the studieg structural elements a number of
characteristics phenomena were determined with regard to: mortality, mean height,
DBH, basal area, dying of branches, decline in diameter, stam slandemess, crown
development, etc.