DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*414.23 Sum. list CXI (1987) 209 EKONOMSKA OPRAVDANOST SUZBIJANJA ŠUMSKIH ŠTETNIKA AVIOMETODOM Branko KRALJIĆ i Ivan MIKLOS* SAŽETAK. U ovom radu autori obrađuju ekonomsku opravdanost suzbijanja šumskih štetnika aviometodom. Posebno se obrađuju slučajevi suzbijanja monofagnih i polifagnih štetnika; slučajevi kada treba izgraditi i održavati šumskogospodarske aerodrome, prilazne putove i priručne građevine te slučajevi kada šumska gospodarstva koriste aerodrome poljoprivrede i odnosnog sporta — uz naknadu. Ovisno o faktičnoj intenzivnosti zaraze i »kritičnoj intenzivnosti zaraze«, o faktično tretiranoj površini šumske sastojim i ukupno tretiranoj godišnjoj površini šumskih sastojina stanovitog šumskog gospodarstva — autori izvode adekvatne formule ekonomske opravdanosti i pojedinih njezinih elemenata. UVOD Primjena aviometode uopće pa i u šumarstvu za suzbijanje štetnika na prvi pogled čini se izuzetno skupom. No, zbog redovno vrlo visoke efikasnosti te metode ona je ipak našla visoku primjenu u poljoprivredi i u šumarstvu razvijenijih zemalja. Tako npr. poljoprivredna gospodarstva u SR Hrvatskoj redovito u tu svrhu imaju po jedan ili vše vlastitih aerodroma (osim u Lici i Gorskom Kotaru). To omogućuje da se učestalije kretanje aviona u suzbijanju štetnika ostvaruje na relacijama do oko 25 km. Zasad npr. u SR Hrvatskoj ni jedno šumsko gospodarstvo u tu svrhu ne raspolaže vlastitim aerodromom. Tome pridonosi, što se šumske štete obično ne događaju svake godine na istim površinama te što se propisima normirana minimalna površina aerodroma (vidi literaturu pod 8) redovito i ne može smjestiti u samim šumskim kompleksima (oko težišta potencijalnih šumskih površina za primjenjivanje aviometode). Zbog toga, prema potrebi, šumska gospodarstva u tu svrhu upotrebljavaju aerodrome poljoprivrede ili sporta — uz relativno nisku naknadu. Bitna značajka suzbijanja štetnika aviometodom sastoji se u tome da se ona provodi na velikim površinama. Razumljivo je da se pri tome ne mogu uzimati u obzir pojedina stabla ili manje grupe stabala na kojima je napad štetnika slab ili nikakav, pa se tretira čitava površina kao da je po svuda * Prof. dr dr Branko Kraljić, Zagreb, Miramarska 13 C, IV kat Prof. dr Ivan Mikloš, Šumarski fakultet Zagreb, Simunska c. 25. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 20 <-- 20 --> PDF |
podjednako napadnuta. Gubitci koji kod toga nastanu (»rasipanje« insektici da, avionskog goriva, radne snage i dr.) mogu se do neke granice zanemariti. Većih problema u tom pogledu do sada nije bilo. Aviornetoda se u nas primje njivala uglavnom protiv polifagnih štetnika (gubar, zlatokraj, mrazovci i dr.) i to u čistim hrastovim sastojinama ili u mješovitm sastojinama s dominantnim udjelom hrasta. Bilo je avioakcija i protiv borovog četnjaka, koji je monofagni štetnik, ali se tada radilo o čistim borovim šumama i kulturama, tj. o površinama podjednako napadnutim od štetnika. Problem ekonomske opravdanosti aviometode nastaje osobito onda, kada treba suzbijati monofagnog štetnika u mješovitoj sastojini u kojoj je zastupljenost napadnute vrste drveća mala. Za naše nizinske šume tipična je monofagna vrsta jasenova pipa (Stereonychus fraxini Deg.). Prema vlastitim podacima (Mikloš , 1954, 1979), taj štetnik napada isključivo jasen. Njegove su gradacije česte i dugotrajne, protežu se na velikim površinama pa postoji potreba za aviokemijskim suzbijanjem. Jedan od problema koji se pri tome javljaju je i malo prije spomenuta mala zastupljenost jasena u mnogim mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka. Ako bi se avioakcijom suzbijala samo jasenova pipa, npr. u mješovitoj sastojini sa svega 20% jasenovih stabala tretiranjem čitave sastojine — suzbijanje bi bilo pet puta skuplje nego u slučaju čiste jasenove sastojine na jednakoj ali reduciranoj površini. Osim toga nepotrebno rasipanje insekticida (na velikim površnama) bilo bi i ekološki štetno. Drugi tipični monofagni defolijator u nizinskim šumama je hrastova osa listarica (Apethymus abdominalis Lep.). Njene se pagusjenice hrane isključivo hrastovim lišćem (S p a i ć. 1966), pa je situacija u pogledu aviokemijskog suzbijanja tog štetnika analogna onoj kod jasenove pipe. Ipak su pro |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 21 <-- 21 --> PDF |
blemi u tom slučaju manji, jer je u mješovitim sastojinama hrast brojnije zastupljen od jasena, pa su i manji ekonomski gubici i nepotrebni a štetni ekološki učinci. U ovom radu obradit ćemo adekvatne formule za ispravno kalkuliranje ekonomske opravdanosti suzbijanja šumskih štetnika aviometodom i njezinih pojedinih elemenata. Pri obradi služit ćemo se postupnim izvodima prikladnih formula koje u konkretnim slučajevima može primijeniti svaki diplomirani inženjer šumarstva, poznavajući osnovne elemente ekonomike. OBRADA a) Općenito, suzbijanje šumskih štetnika ekonomski je opravdano kada su očekivane šumske štete po vrijednosti (V) već e od troškova, odnosno vlastite »cijene proizvodnje«, suzbijanja štetnika (T): V > T b) Ako se za primjer uzme mješovita sastojina hrasta i jasena tipa 0,7 : 0,3, napadnuta npr. jasenovom pipom koja je monofagni insekt — tada se, zbog navedene specifičnosti aviometode, kriterijum naveden uz stavku a) mijenja u: T T V > ili općenito V > — 0,3 O,op gdje je p postotak površine mješovite šumske sastojine obrastao jasenom. To stoga, što se aviometodom, faktično nepotrebno, vrši akcija suzbijanja i nad površinom obraslom hrastovim stablima kojima jasenova pipa ne može uopće naškoditi.. c) Analogno se događa i u slučajevima napada polifagnih šumskih štet nika npr. gubara, ako u sastojini postoje veće grupe nenapadnutih stabala. Naime, tada se taj insekt aviometodom nužno »suzbija« i na onim površi nama gdje pojedina stabla uopće nisu napadnuta. To se događa u toliko većoj mjeri u koliko je manji: — faktični stupanj intenzivnosti zaraze (i) prema »kritičnoj intenzivno- T sti zaraze« (kj) tj. uz i < k; odnosno uz V > i ki d) Prema tome, dosad bi se jedinstveni kriterijum ekonomske opravdanosti suzbijanja šumskih štetnika avioakcijom mogao napisati u obliku: T V > T kj i odnosno V > 0,op 0,op i k; |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 22 <-- 22 --> PDF |
pri čemu: znakovi predstavljaju koeficijente kako smo ih definirali u prethodnom tekstu. e) Troškovi neposredno g suzbijanja šumskih štetnika aviometodom (T) sastoje se iz tri dijela: — iz cijene usluge isplaćene privrednoj avijaciji; udaljenost aerodroma do 4 km ne utječe na cijenu te usluge, a za veće udaljenosti, zbog praznih lijetova aviona, ta cijena raste; inače, cijena usluge avijacije predstavlja uglavnom proporcionaln e troškove (Tp) s obzirom na tretirane površine; — iz troškova nabavke insekticida te onih pripremnih radova (signalizacije i si.) koje obavlja konkretno šumsko gospodarstvo; ti troškovi su također uglavnom proporcionalnog karaktera (Tp) s obzirom na tretirane površine; — iz tipičnih općih režijskih troškova konkretnog šumskog gospodarstva koji terete suzbijanje šumskih štetnika avioakcijom; ti troškovi su uglavnom fiksno g karaktera (Tf) s obzirom na tretirane površine. Opće je poznato, da su proporcionalni troškovi stalno podjednaki po jedinici rada (proizvodnje, ovdje tretiranih površina), bez obzira na ukupni broj jedinica. A fiksni troškovi da su stalno sumarno podjednaki, ali da terete jedinicu (rada, proizvodnje, ovdje tretiranih površina) to manje što ima više tih jedinica. f) Ako sve što smo naveli pod toč. a) do d) i e) objedinimo — dobijemo ovaj sintetski pokazatelj ekonomske opravdanosti suzbijanja šumskih štetnika avioakcijama: Tf + Tp ki V > 0,op i g) Navedene formule odnose se na koniireuie površine primjene suzbijanja šumskih štetnika aviometodom. Da bi se učinile prikladnim za jedan hektar površine suzbijanja šumskih štetnika aviometodom — lijevu i desnu stranu formule ćemo podijeliti konkretnim brojem hektara (Pt) tretirane površine konkretne šumske sastojine: V Tf + Tp k; Pt Pt O,op i h) Pri suzbijanju aviometodom ponekad je potrebno prethodno izgraditi aerodrom i pristupne putove te eventualno nadstrešnicu za smještaj materijala. To su investicijski rashodi koji se raspoređuju na godine njihova trajanja — u obliku posebne njihove godišnje amortizacije. Ta tereti isključivo konkretno šumsko gospodarstvo. Taj trošak je direktni s obzirom na konkretno šumsko gospodarstvo, ali je opći u odnosu na pojedinu šumsku sastojinu koju treba zaštititi avioakcijom. On predstavlja za konkretno šumsko gospodarstvo poseba n fiksn i trošak (TPf). Prema tome, kriterijum bi poprimio ovaj oblik: |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 23 <-- 23 --> PDF |
V T, + Tp ki Tp, > + Pt Pt O,op i Pu pri čemu Pu označuje ukupnu godišnju površinu avioakcijom tretiranih šumskih sastojina konkretnog šumskog gospodarstva. Pod Tpf možemo ubrojiti i inventar: materijal za signalizaciju, kontrolne ploče i si. Ukoliko konkretno šumsko gospodarstvo koristi aerodrome poljoprivrede ili letačkog sporta, Tpf predstavlja godišnji iznos svih (aerodromskih) nak nad a koji treba isplatiti za njihov najam za sve avioakcije zaštite šuma stanovitog šumskog gospodarstva u godini. Tako navedeni kriterijum ukazuje na to, da se po površinama suzbijanja šumskih štetnika avioakcijom ne isplati provoditi premalen obuja m akcija , jer posebni fiksni troškovi (TPf) tada previše terete jedinicu mjere površine suzbijanja štetnika aviometodom (hektar). i) Svake godine treba redovito održavati pod toč. h) navedeni vlastiti aerodrom, pristupne putove, navedenu nadstrešnicu i navedeni inventar. Ti su troškovi uglavno m fiksno g karaktera (Tf) s obzirom na tretirane površine, pa će ih konkretna šumska gospodarstva moći uključiti u vlastite tipične opće režijske troškove (Tf). Ukoliko konkretno šumsko gospodarstvo u svrhu avioakcije zaštite šuma koristi u najam aerodrome poljoprivrednog ili letačkog sporta — ti troškovi održavanja otpadaju. j) Vrijednosti V procjenjuju se na temelju — deduktivn o iz tržišnih cijena drva iskalkuliranih normalnih (planskih) »šumskih taksa« (S) neposječenog drva (drva »na panju«) (Kraljić , 1952). To se temelji na tvrdnji: »Toliko se moglo postići realizacijom tog neposječenog drva (na panju)«. No, te vrijednosti nikako ne smiju biti niže od onih koje se procjenjuju na temelju — induktivni m kalkuliranjem utvrđenih »financijskih normativa vlastitih ´cijena proizvodnje´ po jedinicama drvnih sortimenata konkretnog šumskogospodarskog područja« (Kraljić , 1985). To se pak temelji na tvrdnji: »Toliko iznosi vlastita ´cijena proizvodnje´ tog neposječenog drva pri njegovoj biološkoj produkciji, odnosno reprodukciji«. Takve vrijednosti V treba procjenjivati i za oštećene negospodarsk e šume, tj. šume posebnih kategorija (rekreacijske, rezervati, parkovi, znanstvene i dr.). Ukoliko su potencijalne šumske štete takva karaktera da će se štete u budućnosti očitovati u obliku smanjenog drvnog prirasta — vrijednosti V u svim navedenim slučajevima izračunavaju se kao razlike vrijednosti iste neoštećen e (HEni) i oštećen e (HEm´) šumske sastojine (prema buržoaskoj ekonomici šumarstva na temelju njihovih »prihodnih vrijednosti«: HEm — HEm´). Pri procjeni vrijednosti potencijalne štete V — pored svega što smo naveli — treba priključiti i iznose eventualnih poskupljenja iskorišćivanja od insekata oštećenih stabala, obnove oštećenih sastojina, odnosno šumskobiološke reprodukcije oštećenog drva (usporedi i: Grünen felder, 1987, Zäruha, 1987, 2 i v o j i n o v i ć, 1967. — str. 100). Do navedenih poskupljenja obično dolazi zbog relativno male intenzivnosti sječa te manje mogućnosti mehanizacije i racionalizacije obnavljanja oštećenih sastojina, odnosno šumskobiološke reprodukcije oštećenog drva. (Zbog poskup 213 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ljenja sječa oštećenih stabala, dolazi direktno do — sniženja /deduktivno izračunate/ šumske takse.) Troškovi neposrednog suzbijanja šumskih šteta aviometodom ovise o konkretnim uvjetima (udaljenosti šumskih sastojina /koje se tretiraju/ od aerodroma, površini šumske sastojine koja se tretira, oblicima pojedinih šumskih sastojina koje se tretiraju aviometodom i dr.). Posebni fiksni troškovi navedeni pod toč. h) ovise o prethodno nužnim investicijama, odnosno o visini naknade za najam tuđih aerodroma, o ukupnoj godišnjoj površini svih šumskih sastojina koje se tretiraju aviometodom. Pored toga troškovi neposrednog suzbijanja ovise i o indikatorima označenim u navedenim kriterijumima sa p, k;, i, te o tome da li su uzročnici šumskih šteta u mješovitim šumama monofagi ili polifagi. Za indikatore »k;« te »i« stručna entomološka literatura daje dovoljna objašnjenja. Oni označuju brojnost populacije štetnika određenu na temelju broja jaja, Učinaka, kukuljica ili odraslih oblika. Pri tome »kritična intenzivnost zaraze« je ona koja dovodi do golobrsta, tj. do 100%-tnog uništenja asimilacijske površine šumske sastojine (vidi npr. A n d r o i ć, 1965). k) Primjer za štete od monofagnog štetnika — jasenove pipe: Jasen star 50 godina, na I bonitetu staništa; udio u mješovitoj sastojini p = 30%; i = 60%; k; = 100%; godišnja ukupno tretirana površina Pu = 1.000 ha; tretirana konkretna šumska sastojina Pt = 50 ha; Tf = 10.000 din; T = 1.100.000 din; PPf — 800.000 din. Koliki su troškovi prosječno po 1 ha za suzbijanje šumskih šteta u konkretnoj šumskoj sastojini aviometodom? To pokazuje desna strana navedene nejednadžbe kao kriterijuma ekonomske opravdanosti : 10 000 + 1 100 000 100 800 000 T = + = 50 0,30 60 1 000 1 110 000 = 1,66666 + 800 = 15 = 74 000 1,66666 + 800 = 124 132,84 din/ha konkretne čiste šumske sastojine jasena. To znači: ta se avioakcija isplati, ako je potencijalna šteta razine barem 124132,84 din/ha konkretne šumske sastojine. »Barem« stoga što se ta šteta odnosi na samu drvnu zalihu, a sama šumska sastojina pa eventualno i njezina potencijalna šteta ima svakako veću vrijednost od njezine drvne zalihe pa i njezine potencijalne štete (K r a 1 j i ć. 1952) — pogotovo ako se ubroje i pod točkom j), druga stavka, navedena poskupljenja iskorišćivanja, obnove, odnosno šumskobiološke reprodukcije, te posredne općedruštvene koristi od te konkretne šumske sastojine! Stoga, pišući kriterijume, mogli smo umjesto znaka > staviti znakove =. 1) Primjer za štete polifagnog štetnika u istoj mješovitoj šumskoj sastojini: Budući da je gubar polifag, uzima se p = 100, tj. O,op = 1,00; svi ostali elementi računanja uzimamo da su isti kao u prethodno prikazanom primjeru. Rješenje: 214 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 25 <-- 25 --> PDF |
10 000 + 1 100 000 100 800 000 50-1 60 1000 1 100 000 = 1,66666 + 800 = 50 = 22 200 1.66666 + 800 = = 37 799,85 din/ha konkretne mješovite šumske sastojine hrasta i jasena. Odatle vidimo, da je kod polifaga po hektaru napadnute mješovite šumske sastojine tretiranje aviometodom jeftinij e nego li pri monofagima po hektaru čiste (reducirane) šumske sastojine koja čini dio mješovite šumske sastojine. m) Iz kriterijuma koji smo naveli pod toč. h) može se izračunati ne samo »prag ekonomičnosti« primjene aviometode za pojedinu šumsku sastojinu. . nego i pojedini drugi pokazatelj naveden u tom kriterijumu za »prag ekonomičnosti « — pretpostavivši da su sve ostale veličine u kriterijumu poznate.. To dakako vrijedi za suzbijanje jedne monofagne vrste. No, ako dođe do istodobne masovne pojave u istoj sastojini dva ili više monofaga, npr. hrastove ose listarice i jasenove pipe u mješovitoj sastojini hrasta i jasena, oni se, uz određene uvjete (vrsta i koncentracija insekticida i dr.), mogu i zajednički suzbijati, pa se tada navedena razlika u ekonomskoj opravdanosti suzbijanja gubi. Isto vrijedi i za slučajeve miješanih populacija više raznih vrsta štetnika bez obzira na monofagiju, odnosno polifagiju. Tako npr. »i« koji odgovara pragu ekonomičnosti konkretne šumske sastojine, izračunava se po formuli: za polifage ki V Tpf Pt ( ) ´ Pt P„ Tf + Tp za monofage ki V Tpf Pt 0,op ( ) Pt P„ Tf + Tp A npr. »Pu« koji odgovara pragu ekonomičnosti konkretne šumske sastojine, izračuna se po formuli: za polifage TPt Pu = V Tf + Tp k; ( ) Pt Pt i |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 26 <-- 26 --> PDF |
za monofage P„ = V Tf + TP ki Pt Pt 0,op i Analogno se mogu izračunati i drugi pokazatelji iz formule navedene pod toč. h) za »prag ekonomičnosti« — pretpostavivši da su sve ostale veličine u formuli poznate.. n) Pri zaštiti šumskih sastojina od štetnika Androić navodi da treba «ekonomsku opravdanost« računati za pojedinu šumsku sastojinu (Androić , 1965, str. 32, 33, 51). Smatramo da to treba u nekim slučajevima modificirati. To stoga što u njoj može biti od štetnika napadnuto razmjerno malo stabala, ali ona ipak u datim uvjetima mogu biti žarišt a daljnjih zaraza .. Stoga preporučujemo da se računica »ekonomske opravdanosti « (kad god postoji takva mogućnost) provede se obzirom na ugroženu cjelin u šumskogospodarskog područja, odnosno šumarske organizacije udruženog rada .. odnosno barem šumskog suvislog predjela .. U tom slučaju treba vrijednosti potencijalne štete (V) procijeniti za čitavu ugroženu cjelinu.. a broj hektara Pt uzeti jednak zbroju površina konkretnih šumskih sastojina koje će trebati tretirati aviometodom Pu date godine u ugroženoj cjelini (tj. Pt = P„) . . Nema sumnje da je točno predviđanje buduće potencijalne štete u navedenoj ugroženoj cjelini vrlo teško pa i nesigurno .. o) »Prag ekonomičnosti« suzbijanja šumskih štetnika aviometodom ovisi: — O vrijednosti (V) potencijalne štete. A to znači: o vrstama drveća, količini i asortimanu drvne zalihe; o troškovima ukupnog šumskog transporta do najbližeg tržišta, odnosno potrošišta. Općenito — što je ta vrijednost već a to je viš i »prag ekonomske opravdanosti«. — O troškovima suzbijanja šumskih štetnika aviometodom. A to znači: o šumskim sastojinama koje se tretiraju aviometodom, o njihovim udaljenostima od najbližeg vlastitog ili tuđeg aerodroma, o tome da li su uzročnici šteta u mješovitim šumama monofagi ili polifagi. Općenito — što su ti troškovi već i to je niž i »prag ekonomske opravdanosti«. p) »Kritična intenzivnost zaraze« ovisi: — o vrsti štetnika, njegovoj brojnosti, stupnju njegove gradacije, odnosu mužjaka i ženki, o udjelu parazitiranih i sterilnih jaja, o mortalitetu gusjenica (razni abiotički i biotički faktori): — o vrstama drveća, njihovoj smjesi, tipu šumskog uzgoja, starosti sastojine, razvijenosti krošanja, sklopu, obrastu, zdravstvenom stanju, bonitetu staništa. r) Uzevši u obzir navedeno pod toč. o) i p), u kraćem razdoblju čovjek može intervenirati sam o putem troškov a suzbijanja šumskih štetnika. Stoga je ekonomski opravdano povesti ozbiljan račun o najadekvatnijoj metodi suzbijanja, tehnologiji suzbijanja, organizaciji suzbijanja — odnosno o ekonomskoj opravdanosti suzbijanja uopće, a posebno suzbijanja aviometodom.. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 27 <-- 27 --> PDF |
s) Kriterijum «ekonomske opravdanosti« treba poštivati osobito u onim privredni m šumama koje pretežno služe biološkoj proizvodnji drva na panju (neposječenog drva). U njima se vrijednost potencijalne štete od strane šumskih štetnika — procjenjuje uglavnom vrednovanjem oštećenja drvn e zalihe i smanjenja (sadašnjeg i budućeg) drvno g tečajnog prirasta, prema njihovoj vrijednosti.. Taj kriterijum vrijedi također i za šume posebnih kategorija (rekreacijske, rezervati, parkovi i dr.), ali su u njima u daleko većoj mjeri zastupane još i tzv. posredne, odnosno općedruštvene koristi od šuma — koje je teško procijeniti u novcu. Stoga se obično kaže da se u takvim šumama ne mor a primijeniti samo taj ekonomski kriterijum. . Potonje je pak najopravdanije zbog znanosti, estetike, zaštite prirode pa i ljudskog okoliša. . t) Suzbijanje šumskih štetnika aviometodom traži troškove u sadašnjosti. a potencijalne štete u pravilu nastat će i u budućnosti. Zbog toga ekonomska korektna računica traži da se potencijalne buduće štete sved u (diskontiranjem) na sadašnjost. Pri uspoređivanju prihodnih vrijednosti šumske sastojine neoštećene (HE,„) i oštećene (HEm´), prema buržoaskoj ekonomici, tako se i postupa. u) U uvjetima inflacije čini se da bi bilo ispravno kalkuliranje vrijednosti budućih šteta računati prema budućim dinarima (prihodima i troškovima). No, takvo računanje ne bi ipak bilo korektno, jer bi se budući inflacijski obezvrijeđeni dinari diskontirali na sadašnjost u obliku budućih (a ne sadašnjih) dinara. To bi se moglo popraviti jedino putem raznih stopa diskontiranja koje bi ovisile o tempu inflacije — a koje je vrlo mučno i nesigurno predvidjeti. Stoga ne preostaje drugo nego li i u uvjetima inflacije provesti sva računanja na osnovi dinara iz sadašnjosti, a dinamičnih cijena i osobnih dohodaka prognoziranih za budućnost (na osnovi dinara iz sadašnjosti). Ta prognoza je teška i nesigurna, ali metodološki jedino ispravna a nužna. v) Ako su troškovi suzbijanja šumskih šteta jednak i potencijalnim vrijednostima šumskih šteta — sa stanovišta 100´J/<> gospodarskih šuma — n e bi se isplatil o njihovo suzbijanje. Inače, ono bi se isplatilo ipak sa stanovišta — pod točkom j), druga stavka, navedenih poskupljenja iskorišćivanja, obnove, odnosno šumskobiološke reprodukcije, te općedruštvenih tzv. posrednih koristi od šuma. z) Ako suzbijanje šumskih štetnika aviometodom pri ostvarenj u — smanj i potencijalne šumske štete (V) za faktičan iznos S, ekonomska opravdanost mjeri se pokazateljima: S — T — ekonomičnos t ; on može biti pozitivnog ili negativnog T predznaka; što je već i njegov pozitivni iznos, to je ekonomska opravdanost veća! ili S — akumulativnost ; on može biti samo pozitivnog predznaka. T iznosa manjeg, jednakog ili većeg od 1,0; što je već i njegov iznos od 1, to je ekonomska opravdanost veća ! 2J7 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Iznos akumulativnosti je uvijek za jedinicu (1) veći od iznosa ekonomičnosti. Iznos ekonomičnosti osjetljivije varira, jer se u tom pokazatelju T nalazi u brojniku (što djeluje upravo proporcionalno) i u nazivniku (što djeluje obratno proporcionalno). ZAKLJUČCI 1) Potencijalne šumske štete od raznih štetnika vrlo je teško pouzdano procijeniti u natur i (oštećeni drvni sortimenti /kvantitativno i kvalitativno/, smanjeni tečajni drvni prirast /količina, kakvoća, dužina razdoblja/ i si.). 2) Vrijednosti potencijalnih šumskih šteta (V) nije lako utvrditi u novcu , a one se temelje i na naturalnim podacima (toč. 1). 3) U gospodarski m šumama potencijalne štete treba procijeniti u odnosu na cijene neposječenog drva (drva »-na panju«) jer se vrijednosti samih šumskih sastojina zasad još uvijek još teže i nesigurnije procjenjuju. 4) U negospodarski m šumama potencijalne štete se procjenjuju također u odnosu na cijene neposječenog drva (kao pod toč. 3), jer je to ipak najadekvatniji pokazatelj minimalne relativne veličine potencijalne štete. U njima bi trebalo još dodati potencijalne vrijednosti šteta s obzirom na poskupljenja, navedena pod točkom j), druga stavka, te njihove posebne namjene (rekreacija, značenje za znanost i dr.), a to je zasad još vrlo teško i nepouzdano. 5) Prema zaključcima navedenim pod toč. 1 — 4, proizlazi da se procjenjivanje potencijalnih šteta s obzirom na cijene neposječenog drva u svim šumama može smatrati zasad dostatnim minimalnim ekonomskim kriterijumom za ocjenu ekonomske opravdanosti suzbijanja šumskih šteta avioakcijama. 6) Ocjenjivanje same ekonomske oprav danosti suzbijanja šumskih štetnika avioakcijama može se inače relativno lako provesti s gledišta pojedine šumske sastojine, odnosno čitavog šumskogospodarskog područja ili barem konkretnog šumskog predjela, i to primjenom formula obrađenih u ovom radu — osobito pod točkom h) i m), odnosno n). LITERATURA 1. Androić , M., 1965: »Aviokemijska metoda zaštite šuma«, Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija Zagreb i Jugoslavenski poljoprivredno- šumarski centar Beograd, Zagreb, str. ,1—128. 2. Grünenfelder , Th., ,1987: »Planification en cas de degäts forestiers prevision des irisques«, TJM/EFC/WP. 1/SAM. 25/R2, D. 27 avril. Ofset-tisak. 3. Kraljić , B., 1952: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva «, Školska knjiga, Zagreb, str. 1—802 + I—XXI + 11 tabličnih priloga. 4. Kraljić , B., 1985: »Biološko-reprodukciona vrijednost posječene drvne mase u šumarstvu«, Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi broj 63, rad X, str. 1 — 25 + Summary 17 —18, Zagreb. Ofset-tisak. 5. Mi kl oš, I., 1954: »Jasenova pipa (Stereonychus fraxini Deg.)«, Šumarski list 1, Zagreb, str. 11—21. 218 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 29 <-- 29 --> PDF |
6. M i k 1 o š, I., 1979: »Mogućnosti kratkoročnog prognoziranja pojave jasenove pipe (Stereonychus fraxini Deg.) u nizinskim šumama hrasta lužnjaka«. Šumarski list 4—6, Zagreb, str. 139—144. 7. Spaić , I., 1966: »Hrastova osa listarica Apethyrnus abdominalis Lep.«. biološka studija. Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb, str. 1—109. 8. Zakon o zračnoj plovidb i«, Službeni list SFRJ broj 45/1986. 9. Zä ruh a, C, 1987: »Planning of harvesting and silvicultural operations in damaged forest«, TIM/EFC/wp. 1/SAM. 25/R. 5, 6 May. Ofset-tisak. 10. Zivojinović , S.. 1968: »Šumarska entomologija«, II izdanje, Beograd, str. 1—472. Economically Justified Aaerial Control of Forest Insect Pests Summary The authors derive formulae for determining economically justified aerial control iof forest insect pests. They also give formulae related to individual calculating elements by economicall}´ justified control of forest insect pests by means of aircraft. Following elements are taken into consideration: actual intensity of infestation, critical intensity of infestation, monophagous and polyphagous forest insects, size of the treated forest stand, overall area of yearly treated forest stands of a forest enterprise, necessity for construction and maintenance of own airbasses and other facilities for successful aerial treatments or possibilities of making use of an agricultural or sports avation, potential damages from insect pests in individual forest stands or in the whole forest complex and the like. Special attention is paid to the assessment of potential forest damage and to effects of insect pest control in managed and non-managed forests. This article is of theoretical methodological character. It includes also two theoretical examples of applying the formula for determining econodically justified aerial control of both monophagous and polyphagous insect pests. |