DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 19     <-- 19 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI —
ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS


UDK 630*414.23
Sum. list CXI (1987) 209


EKONOMSKA OPRAVDANOST SUZBIJANJA ŠUMSKIH ŠTETNIKA
AVIOMETODOM


Branko KRALJIĆ i Ivan MIKLOS*


SAŽETAK. U ovom radu autori obrađuju ekonomsku opravdanost
suzbijanja šumskih štetnika aviometodom. Posebno se obrađuju
slučajevi suzbijanja monofagnih i polifagnih štetnika; slučajevi
kada treba izgraditi i održavati šumskogospodarske aerodrome,
prilazne putove i priručne građevine te slučajevi kada šumska
gospodarstva koriste aerodrome poljoprivrede i odnosnog sporta —
uz naknadu. Ovisno o faktičnoj intenzivnosti zaraze i »kritičnoj intenzivnosti
zaraze«, o faktično tretiranoj površini šumske sastojim
i ukupno tretiranoj godišnjoj površini šumskih sastojina stanovitog
šumskog gospodarstva — autori izvode adekvatne formule ekonomske
opravdanosti i pojedinih njezinih elemenata.


UVOD


Primjena aviometode uopće pa i u šumarstvu za suzbijanje štetnika na
prvi pogled čini se izuzetno skupom. No, zbog redovno vrlo visoke efikasnosti
te metode ona je ipak našla visoku primjenu u poljoprivredi i u šumarstvu
razvijenijih zemalja.


Tako npr. poljoprivredna gospodarstva u SR Hrvatskoj redovito u tu
svrhu imaju po jedan ili vše vlastitih aerodroma (osim u Lici i Gorskom Kotaru).
To omogućuje da se učestalije kretanje aviona u suzbijanju štetnika
ostvaruje na relacijama do oko 25 km.


Zasad npr. u SR Hrvatskoj ni jedno šumsko gospodarstvo u tu svrhu ne
raspolaže vlastitim aerodromom. Tome pridonosi, što se šumske štete obično
ne događaju svake godine na istim površinama te što se propisima normirana
minimalna površina aerodroma (vidi literaturu pod 8) redovito i ne može
smjestiti u samim šumskim kompleksima (oko težišta potencijalnih šumskih
površina za primjenjivanje aviometode). Zbog toga, prema potrebi, šumska
gospodarstva u tu svrhu upotrebljavaju aerodrome poljoprivrede ili sporta —
uz relativno nisku naknadu.


Bitna značajka suzbijanja štetnika aviometodom sastoji se u tome da se
ona provodi na velikim površinama. Razumljivo je da se pri tome ne mogu
uzimati u obzir pojedina stabla ili manje grupe stabala na kojima je napad
štetnika slab ili nikakav, pa se tretira čitava površina kao da je po svuda


*
Prof. dr dr Branko Kraljić, Zagreb, Miramarska 13 C, IV kat
Prof. dr Ivan Mikloš, Šumarski fakultet Zagreb, Simunska c. 25.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 20     <-- 20 -->        PDF

podjednako napadnuta. Gubitci koji kod toga nastanu (»rasipanje« insektici


da, avionskog goriva, radne snage i dr.) mogu se do neke granice zanemariti.


Većih problema u tom pogledu do sada nije bilo. Aviornetoda se u nas primje


njivala uglavnom protiv polifagnih štetnika (gubar, zlatokraj, mrazovci i dr.)
i to u čistim hrastovim sastojinama ili u mješovitm sastojinama s dominantnim
udjelom hrasta. Bilo je avioakcija i protiv borovog četnjaka, koji je monofagni
štetnik, ali se tada radilo o čistim borovim šumama i kulturama, tj. o
površinama podjednako napadnutim od štetnika.


Problem ekonomske opravdanosti aviometode nastaje osobito onda, kada
treba suzbijati monofagnog štetnika u mješovitoj sastojini u kojoj je zastupljenost
napadnute vrste drveća mala. Za naše nizinske šume tipična je monofagna
vrsta jasenova pipa (Stereonychus fraxini Deg.). Prema vlastitim podacima
(Mikloš , 1954, 1979), taj štetnik napada isključivo jasen. Njegove su
gradacije česte i dugotrajne, protežu se na velikim površinama pa postoji potreba
za aviokemijskim suzbijanjem. Jedan od problema koji se pri tome
javljaju je i malo prije spomenuta mala zastupljenost jasena u mnogim mješovitim
sastojinama hrasta lužnjaka. Ako bi se avioakcijom suzbijala samo
jasenova pipa, npr. u mješovitoj sastojini sa svega 20% jasenovih stabala tretiranjem
čitave sastojine — suzbijanje bi bilo pet puta skuplje nego u slučaju
čiste jasenove sastojine na jednakoj ali reduciranoj površini. Osim toga nepotrebno
rasipanje insekticida (na velikim površnama) bilo bi i ekološki štetno.


Drugi tipični monofagni defolijator u nizinskim šumama je hrastova osa
listarica (Apethymus abdominalis Lep.). Njene se pagusjenice hrane isključivo
hrastovim lišćem (S p a i ć. 1966), pa je situacija u pogledu aviokemijskog
suzbijanja tog štetnika analogna onoj kod jasenove pipe. Ipak su pro




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 21     <-- 21 -->        PDF

blemi u tom slučaju manji, jer je u mješovitim sastojinama hrast brojnije
zastupljen od jasena, pa su i manji ekonomski gubici i nepotrebni a štetni ekološki
učinci.


U ovom radu obradit ćemo adekvatne formule za ispravno kalkuliranje
ekonomske opravdanosti suzbijanja šumskih štetnika aviometodom i njezinih
pojedinih elemenata. Pri obradi služit ćemo se postupnim izvodima prikladnih
formula koje u konkretnim slučajevima može primijeniti svaki diplomirani
inženjer šumarstva, poznavajući osnovne elemente ekonomike.


OBRADA


a) Općenito, suzbijanje šumskih štetnika ekonomski je opravdano kada
su očekivane šumske štete po vrijednosti (V) već e od troškova, odnosno
vlastite »cijene proizvodnje«, suzbijanja štetnika (T):


V > T


b) Ako se za primjer uzme mješovita sastojina hrasta i jasena tipa
0,7 : 0,3, napadnuta npr. jasenovom pipom koja je monofagni insekt — tada
se, zbog navedene specifičnosti aviometode, kriterijum naveden uz stavku a)
mijenja u:


T T


V > ili općenito V > —


0,3 O,op


gdje je p postotak površine mješovite šumske sastojine obrastao jasenom. To
stoga, što se aviometodom, faktično nepotrebno, vrši akcija suzbijanja i nad
površinom obraslom hrastovim stablima kojima jasenova pipa ne može uopće
naškoditi..


c) Analogno se događa i u slučajevima napada polifagnih šumskih štet


nika npr. gubara, ako u sastojini postoje veće grupe nenapadnutih stabala.


Naime, tada se taj insekt aviometodom nužno »suzbija« i na onim površi


nama gdje pojedina stabla uopće nisu napadnuta. To se događa u toliko


većoj mjeri u koliko je manji:


— faktični stupanj intenzivnosti zaraze (i) prema »kritičnoj intenzivno-
T
sti zaraze« (kj) tj. uz i < k; odnosno uz V >
i


ki


d) Prema tome, dosad bi se jedinstveni kriterijum ekonomske opravdanosti
suzbijanja šumskih štetnika avioakcijom mogao napisati u obliku:


T
V > T kj
i odnosno V >
0,op 0,op i
k;




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 22     <-- 22 -->        PDF

pri čemu:


znakovi predstavljaju koeficijente kako smo ih definirali u prethodnom tekstu.


e) Troškovi neposredno g suzbijanja šumskih štetnika aviometodom


(T) sastoje se iz tri dijela:
— iz cijene usluge isplaćene privrednoj avijaciji; udaljenost aerodroma
do 4 km ne utječe na cijenu te usluge, a za veće udaljenosti, zbog praznih
lijetova aviona, ta cijena raste; inače, cijena usluge avijacije predstavlja uglavnom
proporcionaln e troškove (Tp) s obzirom na tretirane površine;
— iz troškova nabavke insekticida te onih pripremnih radova (signalizacije
i si.) koje obavlja konkretno šumsko gospodarstvo; ti troškovi su također
uglavnom proporcionalnog karaktera (Tp) s obzirom na tretirane
površine;
— iz tipičnih općih režijskih troškova konkretnog šumskog gospodarstva
koji terete suzbijanje šumskih štetnika avioakcijom; ti troškovi su uglavnom
fiksno g karaktera (Tf) s obzirom na tretirane površine.
Opće je poznato, da su proporcionalni troškovi stalno podjednaki po jedinici
rada (proizvodnje, ovdje tretiranih površina), bez obzira na ukupni broj
jedinica. A fiksni troškovi da su stalno sumarno podjednaki, ali da terete jedinicu
(rada, proizvodnje, ovdje tretiranih površina) to manje što ima više tih
jedinica.


f) Ako sve što smo naveli pod toč. a) do d) i e) objedinimo — dobijemo
ovaj sintetski pokazatelj ekonomske opravdanosti suzbijanja šumskih štetnika
avioakcijama:


Tf + Tp ki


V >


0,op i


g) Navedene formule odnose se na koniireuie površine primjene suzbijanja
šumskih štetnika aviometodom. Da bi se učinile prikladnim za jedan hektar
površine suzbijanja šumskih štetnika aviometodom — lijevu i desnu stranu
formule ćemo podijeliti konkretnim brojem hektara (Pt) tretirane površine
konkretne šumske sastojine:


V Tf + Tp k;


Pt Pt O,op i


h) Pri suzbijanju aviometodom ponekad je potrebno prethodno izgraditi
aerodrom i pristupne putove te eventualno nadstrešnicu za smještaj materijala.
To su investicijski rashodi koji se raspoređuju na godine njihova trajanja
— u obliku posebne njihove godišnje amortizacije. Ta tereti isključivo
konkretno šumsko gospodarstvo. Taj trošak je direktni s obzirom na konkretno
šumsko gospodarstvo, ali je opći u odnosu na pojedinu šumsku sastojinu
koju treba zaštititi avioakcijom. On predstavlja za konkretno šumsko gospodarstvo
poseba n fiksn i trošak (TPf). Prema tome, kriterijum bi poprimio
ovaj oblik:




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 23     <-- 23 -->        PDF

V T, + Tp ki Tp,
> +
Pt Pt O,op i Pu


pri čemu Pu označuje ukupnu godišnju površinu avioakcijom tretiranih šumskih
sastojina konkretnog šumskog gospodarstva.
Pod Tpf možemo ubrojiti i inventar: materijal za signalizaciju, kontrolne
ploče i si.


Ukoliko konkretno šumsko gospodarstvo koristi aerodrome poljoprivrede
ili letačkog sporta, Tpf predstavlja godišnji iznos svih (aerodromskih) nak nad
a koji treba isplatiti za njihov najam za sve avioakcije zaštite šuma stanovitog
šumskog gospodarstva u godini.


Tako navedeni kriterijum ukazuje na to, da se po površinama suzbijanja
šumskih štetnika avioakcijom ne isplati provoditi premalen
obuja m akcija , jer posebni fiksni troškovi (TPf) tada previše terete jedinicu
mjere površine suzbijanja štetnika aviometodom (hektar).


i) Svake godine treba redovito održavati pod toč. h) navedeni vlastiti
aerodrom, pristupne putove, navedenu nadstrešnicu i navedeni inventar. Ti
su troškovi uglavno m fiksno g karaktera (Tf) s obzirom na tretirane
površine, pa će ih konkretna šumska gospodarstva moći uključiti u vlastite tipične
opće režijske troškove (Tf). Ukoliko konkretno šumsko gospodarstvo u
svrhu avioakcije zaštite šuma koristi u najam aerodrome poljoprivrednog ili
letačkog sporta — ti troškovi održavanja otpadaju.


j) Vrijednosti V procjenjuju se na temelju — deduktivn o iz tržišnih
cijena drva iskalkuliranih normalnih (planskih) »šumskih taksa« (S) neposječenog
drva (drva »na panju«) (Kraljić , 1952). To se temelji na tvrdnji:
»Toliko se moglo postići realizacijom tog neposječenog drva (na panju)«. No,
te vrijednosti nikako ne smiju biti niže od onih koje se procjenjuju
na temelju — induktivni m kalkuliranjem utvrđenih »financijskih
normativa vlastitih ´cijena proizvodnje´ po jedinicama drvnih sortimenata konkretnog
šumskogospodarskog područja« (Kraljić , 1985). To se pak temelji
na tvrdnji: »Toliko iznosi vlastita ´cijena proizvodnje´ tog neposječenog drva
pri njegovoj biološkoj produkciji, odnosno reprodukciji«. Takve vrijednosti V
treba procjenjivati i za oštećene negospodarsk e šume, tj. šume posebnih
kategorija (rekreacijske, rezervati, parkovi, znanstvene i dr.). Ukoliko su
potencijalne šumske štete takva karaktera da će se štete u budućnosti očitovati
u obliku smanjenog drvnog prirasta — vrijednosti V u svim navedenim
slučajevima izračunavaju se kao razlike vrijednosti iste neoštećen
e (HEni) i oštećen e (HEm´) šumske sastojine (prema buržoaskoj ekonomici
šumarstva na temelju njihovih »prihodnih vrijednosti«: HEm — HEm´).


Pri procjeni vrijednosti potencijalne štete V — pored svega što smo
naveli — treba priključiti i iznose eventualnih poskupljenja
iskorišćivanja od insekata oštećenih stabala, obnove oštećenih sastojina, odnosno
šumskobiološke reprodukcije oštećenog drva (usporedi i: Grünen felder,
1987, Zäruha, 1987, 2 i v o j i n o v i ć, 1967. — str. 100). Do navedenih
poskupljenja obično dolazi zbog relativno male intenzivnosti sječa
te manje mogućnosti mehanizacije i racionalizacije obnavljanja oštećenih sastojina,
odnosno šumskobiološke reprodukcije oštećenog drva. (Zbog poskup


213




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 24     <-- 24 -->        PDF

ljenja sječa oštećenih stabala, dolazi direktno do — sniženja /deduktivno izračunate/
šumske takse.)


Troškovi neposrednog suzbijanja šumskih šteta aviometodom ovise o
konkretnim uvjetima (udaljenosti šumskih sastojina /koje se tretiraju/ od
aerodroma, površini šumske sastojine koja se tretira, oblicima pojedinih šumskih
sastojina koje se tretiraju aviometodom i dr.).


Posebni fiksni troškovi navedeni pod toč. h) ovise o prethodno nužnim
investicijama, odnosno o visini naknade za najam tuđih aerodroma, o ukupnoj
godišnjoj površini svih šumskih sastojina koje se tretiraju aviometodom.


Pored toga troškovi neposrednog suzbijanja ovise i o indikatorima označenim
u navedenim kriterijumima sa p, k;, i, te o tome da li su uzročnici
šumskih šteta u mješovitim šumama monofagi ili polifagi.


Za indikatore »k;« te »i« stručna entomološka literatura daje dovoljna
objašnjenja. Oni označuju brojnost populacije štetnika određenu na temelju
broja jaja, Učinaka, kukuljica ili odraslih oblika. Pri tome »kritična intenzivnost
zaraze« je ona koja dovodi do golobrsta, tj. do 100%-tnog uništenja
asimilacijske površine šumske sastojine (vidi npr. A n d r o i ć, 1965).


k) Primjer za štete od monofagnog štetnika — jasenove pipe: Jasen
star 50 godina, na I bonitetu staništa; udio u mješovitoj sastojini p = 30%;
i = 60%; k; = 100%; godišnja ukupno tretirana površina Pu = 1.000 ha; tretirana
konkretna šumska sastojina Pt = 50 ha; Tf = 10.000 din; T = 1.100.000
din; PPf — 800.000 din. Koliki su troškovi prosječno po 1 ha za suzbijanje
šumskih šteta u konkretnoj šumskoj sastojini aviometodom? To pokazuje
desna strana navedene nejednadžbe kao kriterijuma ekonomske opravdanosti
:


10 000 + 1 100 000 100 800 000


T = + =


50 0,30 60 1 000


1 110 000
= 1,66666 + 800 =
15


= 74 000 1,66666 + 800 = 124 132,84 din/ha


konkretne čiste šumske sastojine jasena. To znači: ta se avioakcija isplati,
ako je potencijalna šteta razine barem 124132,84 din/ha konkretne šumske
sastojine. »Barem« stoga što se ta šteta odnosi na samu drvnu zalihu, a sama
šumska sastojina pa eventualno i njezina potencijalna šteta ima svakako veću
vrijednost od njezine drvne zalihe pa i njezine potencijalne štete (K r a 1 j i ć.
1952) — pogotovo ako se ubroje i pod točkom j), druga stavka, navedena
poskupljenja iskorišćivanja, obnove, odnosno šumskobiološke reprodukcije, te
posredne općedruštvene koristi od te konkretne šumske sastojine! Stoga, pišući
kriterijume, mogli smo umjesto znaka > staviti znakove =.


1) Primjer za štete polifagnog štetnika u istoj mješovitoj šumskoj sastojini:
Budući da je gubar polifag, uzima se p = 100, tj. O,op = 1,00; svi
ostali elementi računanja uzimamo da su isti kao u prethodno prikazanom
primjeru. Rješenje:


214




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 25     <-- 25 -->        PDF

10 000 + 1 100 000 100 800 000


50-1 60 1000


1 100 000
= 1,66666 + 800 =
50


= 22 200 1.66666 + 800 =


= 37 799,85 din/ha konkretne mješovite šumske sastojine hrasta i jasena.


Odatle vidimo, da je kod polifaga po hektaru napadnute mješovite šumske sastojine
tretiranje aviometodom jeftinij e nego li pri monofagima po hektaru
čiste (reducirane) šumske sastojine koja čini dio mješovite šumske sastojine.


m) Iz kriterijuma koji smo naveli pod toč. h) može se izračunati ne samo
»prag ekonomičnosti« primjene aviometode za pojedinu šumsku sastojinu. . nego
i pojedini drugi pokazatelj naveden u tom kriterijumu za »prag ekonomičnosti
« — pretpostavivši da su sve ostale veličine u kriterijumu poznate.. To
dakako vrijedi za suzbijanje jedne monofagne vrste. No, ako dođe do istodobne
masovne pojave u istoj sastojini dva ili više monofaga, npr. hrastove ose
listarice i jasenove pipe u mješovitoj sastojini hrasta i jasena, oni se, uz određene
uvjete (vrsta i koncentracija insekticida i dr.), mogu i zajednički suzbijati,
pa se tada navedena razlika u ekonomskoj opravdanosti suzbijanja gubi. Isto
vrijedi i za slučajeve miješanih populacija više raznih vrsta štetnika bez obzira
na monofagiju, odnosno polifagiju.


Tako npr. »i« koji odgovara pragu ekonomičnosti konkretne šumske sastojine,
izračunava se po formuli:


za polifage
ki


V Tpf Pt


( ) ´
Pt P„ Tf + Tp


za monofage


ki


V Tpf Pt 0,op
( )
Pt P„ Tf + Tp


A npr. »Pu« koji odgovara pragu ekonomičnosti konkretne šumske sastojine,
izračuna se po formuli:


za polifage
TPt
Pu =
V Tf + Tp k;
( )
Pt Pt i




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 26     <-- 26 -->        PDF

za monofage


P„ =
V Tf + TP ki


Pt Pt 0,op i


Analogno se mogu izračunati i drugi pokazatelji iz formule navedene pod
toč. h) za »prag ekonomičnosti« — pretpostavivši da su sve ostale veličine u
formuli poznate..


n) Pri zaštiti šumskih sastojina od štetnika Androić navodi da treba
«ekonomsku opravdanost« računati za pojedinu šumsku sastojinu
(Androić , 1965, str. 32, 33, 51). Smatramo da to treba u nekim slučajevima
modificirati. To stoga što u njoj može biti od štetnika napadnuto razmjerno
malo stabala, ali ona ipak u datim uvjetima mogu biti žarišt a
daljnjih zaraza .. Stoga preporučujemo da se računica »ekonomske opravdanosti
« (kad god postoji takva mogućnost) provede se obzirom na ugroženu
cjelin u šumskogospodarskog područja, odnosno šumarske organizacije udruženog
rada .. odnosno barem šumskog suvislog predjela ..


U tom slučaju treba vrijednosti potencijalne štete (V) procijeniti za čitavu
ugroženu cjelinu.. a broj hektara Pt uzeti jednak zbroju površina konkretnih
šumskih sastojina koje će trebati tretirati aviometodom
Pu date godine u ugroženoj cjelini (tj. Pt = P„) . . Nema sumnje da je točno
predviđanje buduće potencijalne štete u navedenoj ugroženoj cjelini vrlo teško
pa i nesigurno ..


o) »Prag ekonomičnosti« suzbijanja šumskih štetnika aviometodom ovisi:


— O vrijednosti (V) potencijalne štete. A to znači: o vrstama drveća,
količini i asortimanu drvne zalihe; o troškovima ukupnog šumskog transporta
do najbližeg tržišta, odnosno potrošišta. Općenito — što je ta vrijednost već a
to je viš i »prag ekonomske opravdanosti«.
— O troškovima suzbijanja šumskih štetnika aviometodom. A to znači:
o šumskim sastojinama koje se tretiraju aviometodom, o njihovim udaljenostima
od najbližeg vlastitog ili tuđeg aerodroma, o tome da li su uzročnici
šteta u mješovitim šumama monofagi ili polifagi. Općenito — što su ti troškovi
već i to je niž i »prag ekonomske opravdanosti«.
p) »Kritična intenzivnost zaraze« ovisi:


— o vrsti štetnika, njegovoj brojnosti, stupnju njegove gradacije, odnosu
mužjaka i ženki, o udjelu parazitiranih i sterilnih jaja, o mortalitetu
gusjenica (razni abiotički i biotički faktori):


— o vrstama drveća, njihovoj smjesi, tipu šumskog uzgoja, starosti sastojine,
razvijenosti krošanja, sklopu, obrastu, zdravstvenom stanju, bonitetu
staništa.


r) Uzevši u obzir navedeno pod toč. o) i p), u kraćem razdoblju čovjek
može intervenirati sam o putem troškov a suzbijanja šumskih štetnika.
Stoga je ekonomski opravdano povesti ozbiljan račun o najadekvatnijoj metodi
suzbijanja, tehnologiji suzbijanja, organizaciji suzbijanja — odnosno o
ekonomskoj opravdanosti suzbijanja uopće, a posebno suzbijanja


aviometodom..




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 27     <-- 27 -->        PDF

s) Kriterijum «ekonomske opravdanosti« treba poštivati osobito u onim
privredni m šumama koje pretežno služe biološkoj proizvodnji drva na
panju (neposječenog drva). U njima se vrijednost potencijalne štete od strane
šumskih štetnika — procjenjuje uglavnom vrednovanjem oštećenja drvn e
zalihe i smanjenja (sadašnjeg i budućeg) drvno g tečajnog prirasta, prema
njihovoj vrijednosti..


Taj kriterijum vrijedi također i za šume posebnih kategorija
(rekreacijske, rezervati, parkovi i dr.), ali su u njima u daleko većoj mjeri
zastupane još i tzv. posredne, odnosno općedruštvene koristi od šuma — koje
je teško procijeniti u novcu. Stoga se obično kaže da se u takvim šumama
ne mor a primijeniti samo taj ekonomski kriterijum. . Potonje je pak najopravdanije
zbog znanosti, estetike, zaštite prirode pa i ljudskog okoliša. .


t) Suzbijanje šumskih štetnika aviometodom traži troškove u sadašnjosti.
a potencijalne štete u pravilu nastat će i u budućnosti. Zbog toga ekonomska
korektna računica traži da se potencijalne buduće štete sved u (diskontiranjem)
na sadašnjost. Pri uspoređivanju prihodnih vrijednosti šumske sastojine
neoštećene (HE,„) i oštećene (HEm´), prema buržoaskoj ekonomici, tako
se i postupa.


u) U uvjetima inflacije čini se da bi bilo ispravno kalkuliranje vrijednosti
budućih šteta računati prema budućim dinarima (prihodima i troškovima).
No, takvo računanje ne bi ipak bilo korektno, jer bi se budući inflacijski
obezvrijeđeni dinari diskontirali na sadašnjost u obliku budućih (a ne sadašnjih)
dinara. To bi se moglo popraviti jedino putem raznih stopa diskontiranja
koje bi ovisile o tempu inflacije — a koje je vrlo mučno i nesigurno predvidjeti.
Stoga ne preostaje drugo nego li i u uvjetima inflacije provesti sva
računanja na osnovi dinara iz sadašnjosti, a dinamičnih cijena i osobnih
dohodaka prognoziranih za budućnost (na osnovi dinara iz sadašnjosti). Ta
prognoza je teška i nesigurna, ali metodološki jedino ispravna a nužna.


v) Ako su troškovi suzbijanja šumskih šteta jednak i potencijalnim
vrijednostima šumskih šteta — sa stanovišta 100´J/<> gospodarskih šuma — n e
bi se isplatil o njihovo suzbijanje. Inače, ono bi se isplatilo ipak sa stanovišta
— pod točkom j), druga stavka, navedenih poskupljenja iskorišćivanja,
obnove, odnosno šumskobiološke reprodukcije, te općedruštvenih tzv. posrednih
koristi od šuma.


z) Ako suzbijanje šumskih štetnika aviometodom pri ostvarenj u —
smanj i potencijalne šumske štete (V) za faktičan iznos S, ekonomska opravdanost
mjeri se pokazateljima:


S — T


— ekonomičnos t ; on može biti pozitivnog ili negativnog
T


predznaka; što je već i njegov pozitivni iznos, to je ekonomska opravdanost
veća! ili
S


— akumulativnost ; on može biti samo pozitivnog predznaka.
T
iznosa manjeg, jednakog ili većeg od 1,0; što je već i njegov iznos od 1, to je
ekonomska opravdanost veća !
2J7




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Iznos akumulativnosti je uvijek za jedinicu (1) veći od iznosa ekonomičnosti.
Iznos ekonomičnosti osjetljivije varira, jer se u tom pokazatelju T nalazi
u brojniku (što djeluje upravo proporcionalno) i u nazivniku (što djeluje obratno
proporcionalno).


ZAKLJUČCI


1) Potencijalne šumske štete od raznih štetnika vrlo je teško pouzdano
procijeniti u natur i (oštećeni drvni sortimenti /kvantitativno i kvalitativno/,
smanjeni tečajni drvni prirast /količina, kakvoća, dužina razdoblja/ i si.).


2) Vrijednosti potencijalnih šumskih šteta (V) nije lako utvrditi u novcu ,
a one se temelje i na naturalnim podacima (toč. 1).


3) U gospodarski m šumama potencijalne štete treba procijeniti
u odnosu na cijene neposječenog drva (drva »-na panju«) jer se vrijednosti
samih šumskih sastojina zasad još uvijek još teže i nesigurnije procjenjuju.


4) U negospodarski m šumama potencijalne štete se procjenjuju
također u odnosu na cijene neposječenog drva (kao pod toč. 3), jer je
to ipak najadekvatniji pokazatelj minimalne relativne veličine potencijalne
štete. U njima bi trebalo još dodati potencijalne vrijednosti šteta s obzirom na
poskupljenja, navedena pod točkom j), druga stavka, te njihove posebne namjene
(rekreacija, značenje za znanost i dr.), a to je zasad još vrlo teško i nepouzdano.


5) Prema zaključcima navedenim pod toč. 1 — 4, proizlazi da se procjenjivanje
potencijalnih šteta s obzirom na cijene neposječenog drva u
svim šumama može smatrati zasad dostatnim minimalnim ekonomskim kriterijumom
za ocjenu ekonomske opravdanosti suzbijanja šumskih šteta
avioakcijama.


6) Ocjenjivanje same ekonomske oprav danosti suzbijanja šumskih
štetnika avioakcijama može se inače relativno lako provesti s gledišta
pojedine šumske sastojine, odnosno čitavog šumskogospodarskog područja ili
barem konkretnog šumskog predjela, i to primjenom formula obrađenih
u ovom radu — osobito pod točkom h) i m), odnosno n).


LITERATURA


1.
Androić , M., 1965: »Aviokemijska metoda zaštite šuma«, Poslovno udruženje
šumsko-privrednih organizacija Zagreb i Jugoslavenski poljoprivredno-
šumarski centar Beograd, Zagreb, str. ,1—128.
2.
Grünenfelder , Th., ,1987: »Planification en cas de degäts forestiers prevision
des irisques«, TJM/EFC/WP. 1/SAM. 25/R2, D. 27 avril. Ofset-tisak.
3.
Kraljić , B., 1952: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva
«, Školska knjiga, Zagreb, str. 1—802 + I—XXI + 11 tabličnih priloga.
4.
Kraljić , B., 1985: »Biološko-reprodukciona vrijednost posječene drvne mase
u šumarstvu«, Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi broj 63, rad X, str. 1 — 25
+
Summary 17 —18, Zagreb. Ofset-tisak.
5.
Mi kl oš, I., 1954: »Jasenova pipa (Stereonychus fraxini Deg.)«, Šumarski list 1,
Zagreb, str. 11—21.
218




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 29     <-- 29 -->        PDF

6.
M i k 1 o š, I., 1979: »Mogućnosti kratkoročnog prognoziranja pojave jasenove
pipe (Stereonychus fraxini Deg.) u nizinskim šumama hrasta lužnjaka«. Šumarski
list 4—6, Zagreb, str. 139—144.
7.
Spaić , I., 1966: »Hrastova osa listarica Apethyrnus abdominalis Lep.«. biološka
studija. Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb, str.
1—109.
8.
Zakon o zračnoj plovidb i«, Službeni list SFRJ broj 45/1986.
9.
Zä ruh a, C, 1987: »Planning of harvesting and silvicultural operations in
damaged forest«, TIM/EFC/wp. 1/SAM. 25/R. 5, 6 May. Ofset-tisak.
10. Zivojinović , S.. 1968: »Šumarska entomologija«, II izdanje, Beograd, str.
1—472.


Economically Justified Aaerial Control of Forest Insect Pests


Summary


The authors derive formulae for determining economically justified aerial
control iof forest insect pests. They also give formulae related to individual calculating
elements by economicall}´ justified control of forest insect pests by means of
aircraft.


Following elements are taken into consideration: actual intensity of infestation,
critical intensity of infestation, monophagous and polyphagous forest insects, size
of the treated forest stand, overall area of yearly treated forest stands of a forest
enterprise, necessity for construction and maintenance of own airbasses and other
facilities for successful aerial treatments or possibilities of making use of an agricultural
or sports avation, potential damages from insect pests in individual forest
stands or in the whole forest complex and the like.


Special attention is paid to the assessment of potential forest damage and to


effects of insect pest control in managed and non-managed forests.


This article is of theoretical methodological character. It includes also two theoretical
examples of applying the formula for determining econodically justified
aerial control of both monophagous and polyphagous insect pests.