DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 116 <-- 116 --> PDF |
IN MEMORIAM Prof. dr. IVAN SPAIC dipl. In/, šum. Životnu nit dra Ivana Spaića, profesora Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prekinula je dugotrajna, teška, bolest 22. ožujka 1987. godine, a četiri dana kasnije, 26. ožujka, zemni ostaci predani su na vječni počinak na zagrebačkom groblju Mirogoj. Na pogrebu sudjelovali su mnogobrojni pokojnikova kolege, suradnici i bivši učenici ne samo iz Zagreba i blže okolice nego gotovo iz cijele Hrvatske, među kojima su bili najbrojniji iz rodnih mu Vinkovaca i slavonskog šumarstva; na vječni počinak ispratili su pok. Spaića i drugi mnogobroj ni prijatelji 1 poznanici, među kojimai članovi Društva »SOKADIJA« u Zagrebu, kojeg je bio suosnivač i aktivan član. Životni put i djelovanje Prof. dra Ivana Spaića u oproštajnim govorima prikazali su Dr. Nikola Komlenović , predsjednik Predsjedništva Saveza društava ITSDI Hrvatske, Dr. Miroslav H a r a p i n a, u ime Šumarskog instituta Jastrebarsko i drug Karlo Haje k u ime društva »Sokadija« na početku ispraćaja, a nad grobom dipl inž Slavko Sarčevi ć u ime šumarstva Slavonije i Kulturnoumjetničkog društva SUMAR« u Vinkovcima te Mr. Đuro J e m r i ć kao osobni prijatelj. OPROŠTAJNI GOVOR NIKOLE KOMLENOVlCA Drugarice i drugovi! Zapala me je izuzetno teška dužnost da se u ime Saveza društava ITSlDI Hrvatske oprostim od Prof. Spaića, dragog našeg Ive, izuzetnog stručnjaka i vrlo aktivnog člana našeg Saveza. Iz naše sredine odlazi čovjek, kolega i prijatelj kojeg sam poznavao dugi niz godina i s kojim sam radio na zajedničkim programima rješavajući najaktuelnije probleme naše struke. Prof. Ivan Spaić napušta naše redove neposredno nakon Sto je bio sudionik niza događaja koji su za nas od povjesnog značaja. Najprije smo, prije nešto više od godinu dana, obilježili 125. godišnjicu organizane šumarske nastave u Hrvatskoj. Prošle godine Šumarski institut je proslavio 40 godina svog postojanja i rada. Upravo se navršilo 140 godina od osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, Društva koje već 110 godina izdaje svoje stručna glasilo Šumarski list. Prošle smo godine organizirali u našoj zemlji XVIII. svjetski IUFRO-Kongres kojem su prisustovali najugledniji šumarski stručnjaci iz čitavog svijeta. Njima smo vrlo uspješno prezentirali rezultate našeg rada i naša dostignuća. Značajan doprinos svim ovim manifestacijama dao je i Prof. Spaić, jer je u njih ugradio dio sebe. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 117 <-- 117 --> PDF |
Dozvolite mi da zajedno u najkraćim crtama prijeđmeo jedan izuzetno sadržajan i bogat životni put i da se prisjetimo nekih njegovih važnijih dionica. Prof. Spaić rođen je 29. svibnja 1919. u Vinkovcima, kraju koji je usko iskonski vezan za šumu i Šumarstvo. To je odlučno utjecalo na izbor njegovog poziva kojem je posvetio čitav svoj ždvot. Osnovnu školu i gimnaziju pohađa u Županji i Vinkovcima. Na Poljoprivrednošumarskom fakultetu diplomirao je 1947. godine, a potom radi u Šumarskom institutu, da bi 1956. bio izabran za asistenta na Katedri za zaštitu šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Doktorat znanosti obranio je 1962. godine: 1967. (izabran je u zvanje docenta, 1972. za izvanrednog a 1977. godine za redovnog profesora iz predmeta zaštite šuma. Bio je predstojnik Katedre za zaštitu šuma i Katedre za lovstvo od 1983, a u periodu od 1982. do ,1984. godine obavljao je dužnost dekana Šumarskog fakulteta. Profesora Spaića krasila je izuzetna upornost, dosljednost i velika dinamičnost. Nikad se nije mirio postignutim, već je uvijek težio boljem i savršenijem. Bio je znanstvenik širokih pogleda i velikog ugleda u zemlji i inozemstvu. Njegov izuzetno bogati i originalni stvaralački opus sačinjavaju preko stotlinu znanstvenih radova i veliki broj stručnih članaka uz niz prikaza i recenzija te povijesnih priloga; suradnik je Šumarske enciklopedije i sudionik brojnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Bio je vrlo aktivan kao suradnik Šumarskog lista i član njegove redakcije. Dragi naš Ivo! Iako je velik dio Tvog stvaralaštva rezultat Tvojih fundamentalnih istraživanja, Ti nikad nisi gubio iz vida da ti rezultati trebaju služiti šumarskoj operativi i dobrobita ovog društva. Zato od prvih koraka u zaštiti šuma, pa sve do konca Tvog bogatog života, radiš na rješavanju brojnih praktičnih problema. Kod nas si proveo prvu akciju aviosuzbijanja šumskih štetnika, a posebna Ti je preokupacija bila zaštita slavonskih hrastika, koje si volio iznad svega. Velik je Tvoj doprinos na uvođenju u praksu «modernih bioloških i biotehničkih metoda suzbijanja štetnika naših šuma. Ovim, i pedagoškim radom, odgojio si plejadu vrsnih stručnjaka, koji nastavljaju Tvoje djelo. Iza Tebe ostaju sačuvani gordi slavonski hrastici i druge šume diljem naše zemlje, čijoj si stabilnosti dao svoj značajan doprinos. U našoj povijesti ostaje duboki trag Tvog stvaralačkog i plemenitog rada. Dragi naš Ivo! Velika Ti hvala na svemu onom što si učinio za našu struku, ovo društvo i svoju zemlju! Neka Ti je vječna slava i hvala! OPROŠTAJNA RIJEČ MIROSLAVA HARAPINA Iz daleke ravne Slavonije pošao je dječak kroz stoljetne hrastike i u svom srcu nosio ljubav prema šumi. Na svom životnom putu stekao je mnogo prijatelja. Veliki je životni opus profesora Ive Spaića sa znanstvenog, stručnog li aplika tivnog aspekta. Dao je veliki doprinos razvoju i unapređenju fundamentalne i pri mijenjene entomologije i zaštite šuma. Ostavio je neizbrisiv trag u šumarskoj zna nosti i praksi. široko je bilo njegovo područje rada i djelovanja: od nastave preko istra živanja do primjene. Objavio je blizu 200 radova, od toga 120 znanstvenih u do maćim i stranim časopisima. Istraživao je bioekologiju i suzbijanje metodom toplog avio-zamagljivanja gu bara, moljca jelinih iglica, hrastovih osa listarica i ostalih defolijatora u nizinskim |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 118 <-- 118 --> PDF |
hrastovim šumama. Posebno su zapaženi radovi o sušenju slavonskih hrastika. Istraživao je rasprostranjenost i suzbijanje potkornjaka. Za primjenu insekticida u šumarstvu bio je vrhunski stručnjak. Osobito se bavio zaštitom šuma, primjenom feromona i integriranih metoda suzbijanja štetnika u našim šumama. Sudjelovao je na svjetskim entomološkim kongresima a skupovima s pozivnim referatima (Reading, Oslo, Hamburg, Prag, Beč, Ljubljana i dr.). Surađivao je s najeminentnijim istraživačima u Jugoslaviji i svijetu. Odgojio je niz generacija šumarskih stručnjaka, specijalista, magistara i doktoranata :iz područja zaštite šuma. Profesor Ivan Spaić posebno je zaslužan za rad Hrvatskog entomološkog društva i Jugoslavenskog entomološkog društva. Do nedavno je bio predsjednik Hrvatskog entomološkog društva i. zdušno pripremao godišnju skupštinu, održanu u mjesecu siječnju. Snaga ga je napuštala, ali ne i briga za napredak društva te je uputio pismo Skupštini društva. Nismo se mogli pomiriti s njegovom odsutnošću i Skupština ga je (izabrala za člana Izdavačkog savjeta. Zalagao se za transformaciju Društva u društvenu organizaciju, što je i ostvareno, te je bio zaokupljen novim mogućnostima i planovima ža dalji i plodniji rad društva, osobito u okupljanju entomologa na zadacima proučavanja faune insekata. Profesor Spaić bio je među inicjatorima osnivanja i član Odbora za kartiranje faune pri Hrvatskom narodnom zološkom muzeju. Želio je i kod nas proširiti primjenu suvremenih metoda kartiranja i kompjutorsku tehnologiju. Od Slovenskog entomološkog društva »Stefan Michiieli« primio je u znak posobenog priznanja zlatnu značku društva. U sklopu aktivnosti Juogslavenskog entomološkog društva posebno je važan njegov doprinos akciji prikupljanja građe za povijest entomoloških istraživanja u Jugoslaviji. Bio je član Odbora za povijest, a dao je i dva zapažena rada na tom području: obradio je povijest šumske entomologije u Hrvatskoj te strpljivim istraživanjem dao rad o Živku Vukasoviću, entomologu i akademiku iz prvog sastava članova JAZU. Rad profesora Spaića u udruženjima entomologa može služiti kao primjer i ostat će svima u trajnom sjećanju. Dragi naš Ivo, poštovani profesore, mu smo sada ovdje, Tvoji učenici, studenti, kolege i prijatelji. Došli smo s tugom u srcu i suzama u očima. Želimo Ti posljednij puta reći HVALA za sve ono što si učinio za naše šume i za nas. Obećajemo da ćemo nastaviti gdje si Ti stao. S jednakim žarom si odlazio u šume Slavonije, u zagorske brege, na kamena bespuća i šikare našeg krša i na obale Jadrana. Ostat ćeš nam u trajnom sjećanju, Ti i Tvoj doprinos zaštiti i očuvanju naših šuma. Bit ćeš u našim mislima kad ćemo se družiti. Teško je reći zbogom bez suze i sa suzom, umjesto »zbogom« neka kukurijek, šumarica i tratinčica s pčelama, bumbarima i leptirima ukrasi stazu po kojoj odlaziš u vječnost i u naša sjećanja. Hvala Ti za sve! BIBLIOGRAFIJA Prof. dra IVANA SPAlCA Bibliografija radova i članaka porf. Spaića objavljena je u publikacijama: 1. Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860 — 1960. Zagreb, 1962. 2. Povijest šumarstva Hrvatske 1846 — ,1976. kroz stranice Šumarskog lista. Zagreb, 1976. 3. Bibliogarfija radova istraživača u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu u izdanju Glasnika za šumske pokuse (po razdoljima 1960 — 1969, ,1970 — 1980. i 1981 — 1985). 4. Šumarski institut Jastrebarski 1945 —1985. Jastrebarsko, 1986. UR. |