DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 100 <-- 100 --> PDF |
IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ZAPISNIK 92. Skupštine Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, održane 8. svibnja 1987 godine u Umagu. Prisutni : Delegati Društava iz Bjelovara, Delnica, Karlovca, Ogulina, Slav. Broda, Senja, Varaždina i Zagreba, te mnogi članovi iz organizacija udruženog rada naših djelatnosti i određenih institucija — ukupno 94 sudionika. DNEVNI RED 1. Otvaranje 92. Skupštine Saveza — dr. Nikola Komlenović 2. Izbor Radnog predsjedništva d zapisničara 3. Izvještaji o radu Saveza za razdoblje između 91. j 92. Skupštine (24. 04. 86 — 8. 05. 87) a) Izvještaj o radu Predsjedništva Saveza i Društava — dr. Nikola Komlenović b) Izvještaj glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista — dr. Branimir Prpić c) Izvještaj Odbora samoupravne kontrole — Adam Pavlović, dipl. inž, 4. Prijedlog Završnog računa za ,1986. godinu 5. Prijedlog Programa rada za ,1987. godinu. 6. Prijedlog Financijskog plana za 1987. godinu. 7. Rasprava i usvajanje Izvještaja i Prijedlog pod točkom (3—6) 8. Savjetovanje na temu: »PROBLEMATIKA GOSPODARENJA ŠUMAMA NA KOJIMA POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA (PRIVATNE ŠUME) U HRVATSKOJ « dr. Đuro Kovačić 9. Zaključci — prijedlog. Ađ. 1. Otvaranje 92. Skupštine Saveza — dr. Nikola Komlenović,, predsjednik Dr. Nikola Komlenović otvorio je 92. skupštinu Saveza pozdravljajući prisutne slijedećim riječima: «Drugarice i drugovi! Otvaram 92. redovnu godišnju skupštinu Saveza društava inženjera i tehničara šumarsitva i drvne industrije Hrvatske. Pozdravljam sve delegate i ostale sudionike, a posebno naše goste c!;pl., ing. Franju Knebla, predsjednika Savjeta Šu |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 101 <-- 101 --> PDF |
marskog lista, dipl. ing. Slavko Horvatinović, potpredsjednika Rep. komiteta za polj. i šumarstvo, dipl. ing. Antu Mudrovčiea, tajnika SlZ-a šumarstva Hrvatske, prof. dr. Branimira Prpića, dekana Šumarskom fakulteta u Zagrebu, dr. Josu Gračana, direktora Šumarskog instituta Jastrebarsko i člana CK SK Hrvatske, druga Lucljana Benolića, predsjednika Skupštine Općine Buje i člana CK SK Hrvatske, dipl. ing. Ivicu Kisičeka, direktora S. G. »-Istra« Buzet li njegove suradnike. Napominjem da je ovo naša redovna Skupština a prema našem Statutu, dužni smo u slijedećoj godini održati Izbornu skupštinu, na kojoj će se birati novo Predsjedništvo i drugi organi upravljanja. Radno predsjedništvo 92. skupštine U okviru dnevnog reda nalazi sa posebno točka (8) pod kojom će se tretirati problematika gospodarenja šumama na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume). Uvodno izlaganje na tu temu podnijet će dr. Đuro Kovačić. Predloženi dnevni red 92. skupštine usvojen je na proširenoj 11. sjednici predsjedništva Saveza na kojoj su sudjelovali i predstavnici naših Društava. Prisutni nisu imali pitanja ni primjedbe na predloženi dnevni red koji se zatim usvojio te se prešlo na 2. točku. Ad. 2. Izbor Radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja. Usvojen je prjedlog Radnog predsjedništva u sastavu: dr. Nikola Komlenović, dipl. ing. Ivica Kisiček, dipl. ing. Valerija Vukelić, dr. Đuro Kovačić i dipl. ing. Edo Kalajdžić. Za zapisničara je izabran dipl. ing. Ivan Maričević, a za ovjerovitelja zapisnika dipl. ing. Tibor Liitvaj i dipl. ing. Gordana Žnidarić, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Ad. 3a) Izvještaj o radu Predsjedništva Saveza i Društva dr. Nikola K o ml e n o- v i ć. Dr. Nikola Komlenović je rekao: »Mislim da se slažemo svi da se naše Skupštine a u buduće održavaju u proširenom sastavu kao prošlogodišnja u Vinkovcima i ova današnja u Umagu. Pošto će potpredsjednik Saveza dir. Đ. Kovačić podnijeti referat pod 8. točkom dnevnog reda, dogovorili smo da ja podnesem ovaj izvještaj. Pokušat ću iznijeti najvažnije probleme s kojima smo se susretali u poteklom razdoblju i koje smo rješavali s više ili manje uspjeha. Prije svega bih želio napomenuti da su se naš rad i naša atkivnost velikim dijelom kretali u znaku niza veoma značajnih krupnih događaja od kojih neki imaju povijesno značenje za našu struku. Unazad nešto više od godinu dana obilježili smo 125. godišnjicu organizirane šumarske nastave u Hrvatskoj. Nakon toga je Šumarski institut proslavio 40 godina svoga rada i svog postojanja. Na prigodnoj svečanosti uručena je i plaketa našem Savezu za dugogodišnju uspješnu suradnju. Krajem prošle godine navršilo se 140 godina od postojanja organiziranog djelovanja u našoj struci — 1846. godine osnovano je H r vat sk o-s 1 a v o n s k o šumarsko društvo, koje izdaje svoje glasilo »Šumarsk i list«, neprekidno od 1871. godine. To je najstarije glasilo iz tog područja na Balkanu i jedno od najstarijih u svijetu. Mi smo povodom spomenutih jubileja i održavanja XVIII. IUFRO Kongresa neobično ponosni na našu ogromnu tradiciju, ponosni smo na rad, rezultate rada brojnih generacija šumara koji su organizirano djelovali i kroz to dugo razdoblje dali značajan doprinos unapređivanju naše struke u Jugoslaviji i u svijetu. To međutim za sve nas predstavlja jednu veliku obavezu da njenu razinu ne samo održimo, već stalno i unapređujemo. To se posebno od nas danas očekuje, jer je u društvu prevladala spoznaja, da je moguć izlazak iz teškoća s kojima se danas susrećemo jedino na taj način ako se oslanjamo na rezultate znanosti i suvremene tehnologije prilagođene konkretnim uvjetima. Stoga je jedan od najvažnijih zadataka ovog Saveza bio u proteklom razdoblju, a ostat će i dalje — unapređenje znanosti — istraživačkog rada, izobrazba kadrova a kroz to i unapređenje tehnologije rada u šumarstvu i industrijskoj preradi drva. Mi želimo da se i kod rješavanja svih najvažnijih, a posebno onih najsloženijih oslanjamo na rezultate znanosti i praktične primjene. Kada govorimo o zbivanjima u našoj struci u proteklih godina1, ipak je svakako tu najveći događaj bio XVIII. IUFRO kongres. Organiziranje toga Kongresa zahtjevalo je od nas najveće napore d zadavalo veliku brigu. Sada, kada je taj veliki događaj iza nas, možemo konstatirati da smo uspješno obavili jedan ogroman posao, svijetu smo uspješno prezentirali naša dostignuća. XVIII. IUFRO kongres bio je do sada najveći znanstveni skup na tlu Slovenije. Mnogi naši članovi su bili angažirani oko priprema i održavanja Kongresa u Ljubljani. Od domaćih sudionika najveći broj referata podnijet je iz Hrvatske, a što je možda za našu struku još značajnije najveći dio ekskurzija realiziran na području Hrvatske. Voditelji ekskurzija i naši stručnjaci na terenu uzorno su |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 103 <-- 103 --> PDF |
uredili objekte i stručno prezentirali svoje rezultate služeći se pir tom stranim jezicima. Izdavačka djelatnost našeg Saveza bila je podređena IUFRO kongresu. Izdana je monografija o šumama i preradi drva Jugoslavije, čiji je urednik prof. dr. B. P r p i ć. Veliki broj suradnika bio je iz Hrvatske. Izišla je i monografija o brzorastućim listačama. Nažalost zbog nedostatka financijskih sredstava nisu tiskane monografije o kršu i hrastu lužnjaku za koje su materijali bili pripremljeni od strane naših članova, dr. M. Vidakovtić a i dr. Đ. Rauša. Dio sudionika na 92. skupštini Taj Kongres značajan je i po tome, što smo svijetu prezentirali i naše probleme i naše slabosti. Mišljenja najuglednijih svjetskih stručnjaka svakako će nam dobro doći pri njihovom rješavanju. S obzirom na ostale naše aktivnosti želio bih naglasiti da smo uspješno surađivali sa Socijalističkim savezom, Savezom IT Hrvatske i Jugoslavije, Komitetom za polj. i šumarstvo SR Hrvatske, SIZ-om šumarstva Hrvatske, Poslovnom zajednicom, Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom, većim brojem organizacija udruženog rada i s drugima. Vrlo smo zadovoljni što veza i suradnja s našim društvima postaje sve bolja, čvršća i sadržajnija. Društva nas sve više obavještavaju o svome radu i pozivaju na svoje sastanke. I za ovu Skupštinu većina ih je dostavila podatke o svom radu. Suradnja bi bila plodnija da se odazivamo svakom pozivu Društava. Sto se tiče rada naših Društava i Saveza mogu reći da je u proteklom razdoblju i u našem Šumarskom domu i na terenu održano, vrlo značajan broj različitih skupova na kojima su se rješavali najkrupniji problemi struke. Održana su brojna predavanja i organizirane su stručne ekskurzije u zemlji |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 104 <-- 104 --> PDF |
i inozemstvu. Veliki broj Društava priređivao je vrlo uspješne tradicionalne šumarske zabave, koje su vrlo popularne u svojim sredinama. Sto se tiče sjednica Predsjedništva one su se u pravilu održavale svaka 2—3 mjeseca. Predsjedništvo je djelovalo kao jedan uigrani tim — u većini slučajeva gotovo u kompletnom sastavu. Ova godina je, čini mi se, sedma godina od kada je započela Društvena akcija pošumljavanja. Nju posebno ističem, jer je ona potekla iz našeg Saveza. Značajnija je jer je njom bilo obuhvaćeno vrlo veliko područje Hrvatske — od Slavonije pa do Istre i Dalmacije i što je u tim akcijama sudjelovala omladina iz cijele Jugoslavije. Osnovane su mnoge šumske kulture, ali je još važnije da je u hodu izgrađena jedna nova tehnologija koja bitno produžava sezonu sadnje. Prava je šteta da ove godine dolazi do reduciranja omladinskih radnih akcija. Ukinute su ŠORA — Ogulin, Gospić, dakle upravo one koje su imale šumsko obilježje i kroz koje je osnovano najviše šumskih kultura. Na nama je, a to nas obvezuje i zakon da se ta aktivnost nastavi i unapređuje. U proteklom razdoblju dostaje pažnje posvećeno zadacima na pripremama za projektiranje i obilježavanje Evropskog pješačkog puta E7-YUHa. U okviru rada Predsjedništva imenovan je Odbor za te poslove. U toku obavljanja određenih zadataka naišli smo na neke teškoće zbog kojih se nisu mogli održati neki pretpostavljeni rokovi. U drugoj polovici prošle godine i početkom ove godine neposrednije su se u tu aktivnost uključili odbori i pojedinci Planinarskog saveza Hrvatske 1 očekuju se povoljniji rezultati. Dogovoreno je da završne poslove na trasiranju E7-YUH-a od Kumrovca do Iloka i obilježavanju obavi Planinarski savez, a naš Savez društava uz direktno sudjelovanje naših organizacija udruženog rada šumarstva dužan je osigurati potreban materijal. Isto tako mi bismo trebali osigurati dio sredstava za sufinanciranje tiskanja prospekata. Trasa ne ide pravolinijski, već od Kumrovca prema Tuheljskirn toplicama zatim prema Varaždinu, do Vrbovca, i prolazi kroj mjesta i krajolike značajne za našu kulturu, povijest i budućnost. Isto tako trasa puta od Đakova ne ide direktno za Ilok, već za Bizovac, Osijek, Bilje pa za Dalj i Ilok. Detaljnije o izdavačkoj djelatnosti govorit će prof. Prpić. Mi se trudimo da Šumarski list izlazi što redovitije, da ima što više aktualnih priloga za li iz prakse, održavajući svoj znanstveni nivo kakav je oduvijek imao. Na to srno obvezni i prema SIZ-u za znanost, koji osigurava značajna sredstva za izdavanje glasila. Prošle godine u povodu navedenih obljetnica i IUFRO Kongresa izdali smo jubilarni broj Šumarskog lista, koje je podijeljen swim učesnicima IUFRO Kongresa koji su posjetili Hrvatsku. Sto se tiče tiskanica ima dosta problema, jer pojedine organizacije rješavaju probleme nabave tiskanica neovisno od službe Saveza. Nismo uspjeli formirati tim koji bi određene tiskanice standardizirao i utvrdio određene količine za redovne potrebe veće broja naših organizacija. Konačno se završava još jedan veliki pothvat i ovih dana izlazi treći svezak Šumarske enciklopedije, čiji je glavni urednik prof. dr. Z. Pctoč i ć, a značajan broj suradnika je iz naše republike. Predstavljanje Šumarske enciklopedije obavit će se u prostorijama Šumarskog doma ovoga mjeseca u organizaciji Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. U pogledu obnove našeg Šumarskog doma unazad nekoliko godina obavili smo najveće zahvate: uredili smo fasade, poslovne prostorije Saveza, uveli cen 294 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 105 <-- 105 --> PDF |
tralno grijanje, nabavili namještaj i si. Izvršili snio određene pripreme za uređenje tavana, podrumskih prostorija i dvorišnih fasada. Prema odluci Predsjedništva trebalo je namjenska raspoloživa sredstva utrošiti za one radove koji osiguravaju racionalnije korištenje određenih prostora u domu. Zbog nekih ograničenja trošenja sredstava (propisi), nismo uspjeli urediti navedene prostore tavana i podruma. Početkom ove godine pojavili su se ozbiljni problemi održavanja krovišta pa su u toku ispitivanja i traženja mogućih rješenja. Pristupili smo sređivanju stručne knjižnice po jednom suvremenom sistemu s kojim ćemo se moći uključiti u informativno-bibliotečni sistem, koji se izgrađuje u Nacionalnoj sveučlišnoj knjižnici. Do sada smo, uz neposredno angažiranje specijalista — bibliotekara izradili polazne osnovne elemente za izvršavanje toga zadatka. Taj posao nije mali i on zahtjeva značajnija financijska sredstva. Do sada nismo uspješno riješili pitanja sa korisnicima našeg poslovnog prostora Tehnološkim fakultetom i Knjižnicom grada Zagreba. U toku su dva sudska postupka: prvi za iseljenje iz Šumarskog doma, a drugi za naplatu zakupnine, što i drugi korisnici plaćaju. Očekujemo povoljno rješenje za Savez društava. U proteklih nekoliko mjeseci uključili smo se organiziranije u akciju utvrđivanja sušenja šuma na velikim površinama. Nosilac akcije je naš Rep. komitet za polj. i šumarstvo s Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom i čitavom operativom. Umiranje šuma danas je najveći problem s kojim se susreće šumarstvo Evrope, Sj. Amerike i drugih područja. Registracija se treba obaviti po jedinstvenoj metodologiji za čitavu Jugoslaviju. Ona je preuzeta od drugih zemalja, koje su taj posao obavile. Normalno da je to samo početak, samo sagledavanje ovog teškog problema. Nakon toga siijede istraživanja na plohama tzv. bioindikacijske mreže tj. traženje i otklanjanje uzroka. Vjerujemo da ćemo i taj problem riješiti na dobrobit naše struke, sadašnjih i budućih generacija. Mnoge srno stvari riješili, ali je preostalo još problema i slabosti koje ćemo zajednički rješavati bolje, jedinstvenije i složnije, za dobrobit naše struke i društva u cjelini. Na kraju podsjetimo se da je naše redove u proteklom razdoblju napustio određeni broj naših kolega inženjera i tehničara, koji su dio sebe ugradili u našu struku i time dali značajan doprnos za njeno unapređenje. Minutom šutnje odajmo im dužnu poštu. Neka im je vječna slava i hvala. Akademik Dušan Klepac, pismom se ispričao što ne može sudjelovati u radu 92. Skupštine i zašelio nam je mnogo uspjeha u radu. Još jednom zahvaljujem se svima na suradnji u dosadašnjem radu uz želju da tu suradnju stalno obogaćujemo novim kvalitetnim sadržajem za postizavanje još boljih rezultata Saveza i društava inženjera i tehničara šumarstva i prerade drva. Ađ. 3b) Izvještaj glavnog i odgovornog urednika — dr. B. Pr pić — ŠUMARSKI LIST TIJEKOM 1986. GODINE. »Sumarsk list« izlazio je tijekom 1986. godine redovito. Tiskano je 6 dvobroja na sveukupno 590 stranica. 295 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 106 <-- 106 --> PDF |
S obzirom na napise časopis je imao ovaj sadržaj: — 4 izvorna znanstvena članka — 2 prethodna saopćenja — 10 preglednih članaka — 4 izlaganja sa znanstvenih skupova — 4 stručna članka — opisano je 5 stručnih i znanstvenih skupova, 6 obljetnica — napisano 13 izvještaja koji se odnose na društvene vijesti — prikazano je 18 knjiga i 4 časopisa. Sadržaj »-Šumarskog lista« u 1986. godini prikazuje više značajnih događaja u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji koji se odnose na šumarstvo i drvnu industriju. Cijela godina je u znaku XVIII. IUFRO kongresa koji je u rujnu održan u Ljubljani. Povodom Kongresa tiskan je poseban broj časopisa — 7—8. na 135 stranica. Ovaj jubilarni broj odnosi se kako na Kongres tako i na 140-godišnjicu od osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, preteče Saveza inženjera i tehničara šumarstva i prerade drva Hrvatske kao i na ,110-godišnjicu neprekidnog izlaženja »Šumarskog lista«. Ovaj jubilarni broj sadrži deset preglednih članaka u kojima urednici časopisa izvješćuju o stanju i razvoju pojedinih šumarskih područja i disciplina u SR Hrvatskoj. Ovim brojem predstavilo se šumarstvo Hrvatske znanstvenim radnicima šumarstva iz cijelog svijeta. Broj 3—4. posvećen je 125. godišnjici šumarske nastave i znanosti u Hrvatskoj što je proslavio Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Posebno je opisana svečana sjednica održana dana 17. prosinca 1986. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu te znanstveno savjetovanje održano dan kasnije na Šumarskom fakultetu. U broju 9—10 prikazana je 40-godišnjica rada naše mlađe, ali vrlo uspješne znanstvene institucije — Šumarskog instituta u Jastrebarskom. Usprkos velikom broju stranica posvećenih Kongresu i godišnjicama, »Šumarski list« je zadovoljio dogovorene propozicije odnosa stručnih, znanstvenih i društvenih članaka te stekao uvjete za financiranje naučne komponente časopisa kod SlZ-a za znanstveni rad SRH. Naša trenutačno najzanimljivija stručna problematika — provedba i posljedice uspješnosti provedbe novoga Zakona o šumama, je relativno slabo obrađena u »Šumarskom listu«. Ova problematika trebala bi se intenzivnije obrađivati i molimo za suradnju. Ad. 3c) Izvještaj Odbora samoupravne kontrole^ Izvještaj je pročitao predsjednik Odbora dipl. inž. Adam Pa vio vi ć. 1) Dostavljen uz poziv za Skupštinu i tiskan u Šumarskom listu broj 3—4/1987. godine. Ađ. 4. Prijedlog Završnog računa za 1986. godinu1 2) Dostavljen uz poziv za Skupštinu i tiskan u »Šumarskom listu« broj 3—4/1987. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Ad. 5. Prijedlog Programa rada za 1987. godinu? 3) Dostavljen uz poziv zia Skupštinu i tiskan u »Šumarskom listu« broj 3—4/1987. godine. Ađ. 6. Prijedlog Financijskog plana za 1987. godinu^ 4) Dostavljen uz poziv za Skupštinu i tiskan u »Šumarskom Listu« broj 3—4/1987. godine. Ađ. 7. Rasprava i usvajanje Izvještaja i Prijedloga pod točkama (3—6). 1. Dr. Simeun Tomani ć govorio je o aktivnostima šumarstva i prerade drva SR Hrvatske u povodu XVIII Svjetskog Kongresa IUFRO. Izlaganje je objavljeno u ovom broju Šumarskog lista. 2. Dipl. inž. Slavko Horvatinović , potpredsjednik Rep. komiteta za polj. i šumarstvo pozdravlja sve pirsutne u ime .institucije i u svoje osobno ime zaželjevši Skupštini plodan -rad. »Ponosan sam što sam član ove naše str učno-društ vene organizacije i prihvaćam ove aktivnosti kao svoje, uz napomenu da treba pokrenuti sve članove Društva da i kroz ovaj oblik organiziranosti doprinesu pozitivnom rješavanju dosta krupnih problema, koje do sada nismo uspješno rješavali. U prvom redu mislim na probleme organiziranosti u cjelokupnom procesu šumarstva — prerade drva. Od nas se traže stručne analize i ocjene stanja te prijedlozi za racionalnija rješenja. Sada se obavljaju pripreme za Akcionu konferenciju SK naših djelatnosti, a bilo bi prirodno da Savez i Društva daju svoje stavove i prijedloge. U provedbi Zakona o šumama imamo dosta problema i dilema i različitih stavova i ocjena o uzrocima zbog čega se ne izgrađuju najracionalniji oblici organizacija udruženog rada u šumarstvu. Ta pitanja su aktualna i treba o njima voditi stručne rasprave i izgraditi koliko je to objektivno moguće zajedničke stavove koji će omogućiti primjenu praktičnih rješenja prema stvarnim uvjetima određenog područja — sredine. Nadalje dužni smo da kroz naša Društva i Savez pratimo i da se uključujemo u aktivnost u vezi anketa o zdravstvenom stanju šuma, zaštite od požara, kao i u sve one aktivnosti u kojima struka mora diti svoj pozitivni doprinos za unapređenje šumarstva i prerade drva i očuvanje cjelokupnog okoliša«. 3. Dr. Zvonimir Potočić : »Obavještavam Vas da je treća knjiga Šumar ske enciklopedije upravo tiskana. Predstavljanje knjige u organizaciji Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« obavdt će se 27. svibnja 1987. godine u Šumarsko m dom u u prostorijama našeg Saveza. Dozvolite mi da izrazim svoje uvjerenje o nužnosti zajedničkog sagledavanja i rješavanja problema struke i društva, pod parolom »Šumar i svi h zema 297 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 108 <-- 108 --> PDF |
lja ujedinite se«. Mi se moramo brinuti za očuvanje šume i čovjekovog okoliša — dužni smo to promatrati kroz duža vremenska razdoblja za više generacija unaprijed. »Šumarska enciklopedija« je i enciklopedija prerade drva, d u sebi sadrži saznanja iz svih privrednih znanosti i drugih područja. Specifična tehnološka, tehnička, organizacijska, ekonomska i druga rješenja naših djelatnosti zasnivaju se na općim spoznajama suvremene znanosti i prakse. Naša »Šumarska enciklopedija« izašla je iz uskog kruga naše struke, ona se uključuje ravnopravno sa svim dostignućima u drugim područjima ljudskih djelatnosti i značajan je njen doprinos u stvaranju novog pogleda na našu struku i odnose koje moramo izgrađivati sa drugima na suvremenim ukupnim društvenim odnosima. Suma je sve više ugrožena od čovjeka i moramo postaviti pitanja i energične zahtjeve za očuvanje šume, što znači i osnovnih preduvjeta za opstanak čovjeka i prirode«. 4. Dipl. inž. Edo K a 1 a j d ž i ć: »Slažem se sa primjedbama koje se odnose na irad određenog broja Društava, a u kojima se ne organiziraju moguće aktivnosti u konkretnim oblicima (predavanja i si.). Danas ovdje nema određenog broja delegata — predstavnika iz nekih naših Društava i zbog toga što u posljednje vrijeme nisu bili aktivni u svome radu, pa im je pomalo i neugodno. Smatram da se treba više međusobno povezivati unutar Društava, između njih i Saveza. Potrebno je, pa makar i u najkraćim oblicima dostavljati izvještaje i druge materijale o radu u Društvima i Savezu. Mi smo u Osijeku dobro organizirani i radimo prema našem programu rada. Podržavam prijedlog da se u okviru našeg Saveza ustanove adekvatna priznanja (povelja i si.) i za 5. Dr. Stanislav Sever : »Došao sam danas na našu Skupštinu kao član, ali i u svojstvu predstavnika Mjeriteljskog društva Hrvatske, pa Vas u to ime i pozdravljam i želim plodan rad 92. Spuštine. Na izvjestan način u Mjeriteljskom društvu često si postavljamo pitanje — kako bi to rješili šumari, ako bi imali takav ili sličan problem. Danas se u svijetu događaju veiike promjene u tehnologiji i uopće u načinu i uvjetima u kojima čovjek stvara nove vrijednosti za svoj daljnji razvoj i opstanak. No ono što je sam narušio u tom svom nemiru to čovjek zna dovesti u red i potrebnu ravnotežu. I naša uloga u toj neprekidnoj borbi je važna. Naši prethodnici znalački su rješavali ta pitanja kroz naša udruženja, društva i Saveze — uvjeren sam da ćemo i mi dati svoj značajan doprinos u razvoju naše struke i ukupnom razvoju društvenih odnosa. Nakon uvodnih obrazloženja ,i rasprava, Skupština je usvojila izvještaje o radu Saveza za razdoblje između 91. i 92. )Bkupštine, Završni račun za 1986. godinu, Program rada za 1987. godinu uz primjedbe da se prilikom razrade određenih zadataka iz programa ugrade prijedlozi dati u raspravi i Financijski plan za 1987. godinu. Ad. 8. Problematika(privatne šume) u gospodarenja Hrvatskoj šumama na kojima postoji pravo vlasništva 298 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Dr. Đuro Kovačić , podnio je uvodno izlaganje (referat), koji je u ovome broju Šumarskog lista tiskan kao posebno izlaganje na znanstvenim i stručnim skupovima. Nakon toga izlaganja u raspravi su sudjelovali predstavnici određenog broja Društava koji su se za tu temu pripremili i drugi sudionici u radu Skupštine. Pisani materijali (koreferati) sastavnj su dio dokumentacije ove Skupštine, a ovdje ćemo samo ukratko naznačiti važnija pitanja i prijedloge iz tih rasprava. 1. Dipl. inž. Tomislav Starčevi ć iznosi osnovne podatke o privatnim šumama na području općine Vrbovec i druge neposredne podatke. Tako na primjer: prosječna veličina čestica je 0,30 ha; broj posjednika 10.802; prosječni posjed 0,65 ha; ukupna površina 7.047 ha; prosječna drvna zaliha 77 m3/ha; godišnji etat 16.696 m5, od toga glavni prihod 63"/i>; struktura po osnovnim vrstama drveća: hrast 19%, grab 20%, bagrem 2V/o ostalo (joha, bukva, jasen . . .) 35%. Predlaže: a) Privatni posjed podijeliti u dvije osnovne kategorije — očuvane i devastirane i utvrditi moguća rješenja za daljnje gospodarenje tim šumama, uvažavajući i posebne i društvene interese. b) Gospodarske stručne mjere usmjeriti na očuvanje šume — izmjeniti sankcije U Z. o. šumama. c) Osigurati financijska sredstva iz društvenih šuma i bez naknade ići u osvajanje tih (dev. šuma) površina, u proširenu biološku reprodukciju. d) Nužno je osigurati pozitivna rješenja navedena pod (1—3) inače nema smisla raditi Programe za gosopdarenje tim šumama. e) Nužno je osigurati stalne izvore financijskih sredstava za realizaciju zadataka iz Programa. 2. Dipl. inž. Dujo Paveli ć govori o iskustvima gospodarenja privatnim šumama na Kordunsko-pokupskom području. Između ostalih navodi slijedeće opdatke: ukupna površina privatnih šuma iznosi 41.418 ha, što iznosi 35% u odnosu na ukupnu površinu šuma toga područja; broj čestica je 119274; vlasnika 48348; prosjek čestica 0,35 ha, a posjeda 0,86 ha; drvna masa po 1 ha 73 m^;prirasit 1.6% — 48376 m3, etat l,2°/a — 36228 m3. Navedeni podaci vrlo su različiti unutar područja između pojedinih općina, što znači da su problematika i moguća rješenja za racionalnije gospodarenje također različita. Problematika ovih šuma svrstava se u tri grupe: organizacija, sredstva i stručni rad, te u okviru toga traže najpovoljnija rješenja za praktično djelovanje. Ocjenjuje se da pojedinac, vlasnik šuma, nema mogućnosti, a često ne sagledava i svoj posebni interes za suvremeno gospodarenje, a za sada ne postoje uvjeti (materijalni i dr.) za osnivanje osnovnih organizacija kooperanata (što predviđa zakon), pa se između ostalog predlaže slijedeće: — Stručni dio poslova za gospodarenje trebali bi obavljati OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma. — Programom utrđene zadatke za gospodarenje obavljaju vlasnici šuma. — Sječu i izradu, otkup i prijevoz u soprazumu s vlasnicima obavljaju OOUR za iskorišćivanje šuma. — Vlasnike šuma informirati na zborovima u okviru SSRNH-a o mogućim rješenjima. 299 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 110 <-- 110 --> PDF |
— Odluku o povjeravanju stručnih poslova za gospodarenje donosi općinska skupština, kojom se osiguravaju i izvori financijska sredstva za tu svrhu, donosi odluku o izradi Programa gospodarenja za određeno razdoblje kao i za godišnje planove. Također donosi odluku o količini šumskih sortimenata za vlastite potrebe na koje pojedinci ne plaćaju porez i druge obveze. U skladu naprijed navedenih prijedloga i odluka, QOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma osnivaju (zadužuju) odgovarajuću stručnu službu u cilju: izrade planova i druge dokumentacije za redovno izvršavanje svih zadataka racionalnijeg gospodarenja privatnim šumama odgovarajućeg područja. 3. Dipl. inž. Eduard Toma s iznosi iskustva o gospodarenju privatnim šumama na Varaždinsko-međimurskom području. Između ostalih navodi slijedeće podatke: ukupna površina privatnih šuma iznosi 3,1.208 ha ili 65%, broj čestica je 150000, prosje.čna veličina čestica iznosi svega 0,20 ha, drvna masa po 1 ha iznosi 73 m3, godišnji tečajni prirast iznosi 2,3 m3/ha, etat glavnog prihoda za I/l polurazdoblje iznosa 390000 m3, a prethodnog prihoda iznosi 304000 m3, otvorenost tih šuma iznosi 10,9 km/1000 ha. I prije donošenja novog Zakona o šumama RO šumsko gospodarstvo Varaždin putem svojih šumarija, obavljala je poslove: doznaku stabala, žigosanje drva, izdavanje popratnica, procjenu šumskih šteta i si. na čitavom našem području. Danas na tim poslovima radi ukupno ,14 stručnih radnika. Preuzeta je obveza za izradu Progama ra razdoblje 5 g. (1986. do 1990.) pod uvjetom da se ostvari financiranje službe za uređivanje šuma, kako je to dogovoreno sa općinama ovoga područja. Početkom 1986. godine RO šumsko gospodarstvo Varaždin osnovalo je službu za uređivanje šuma, koja će raditi i poslove za uređivanje šuma na kojima postoji pravo vlasništva. Stanje u katastrima dosta je nesređeno, šume su općenito iscrpljene i ne osigu ravaju sredstva ni za jednostavnu biološku reprodukciju, a ima dosta poteškoća kod izrade programa. Treba pojačati kontrolu sječa i ostalih radova, tim više što je poznato da je znatan broj vlasnika sklon gospodarenju mimo programa. Otkup se još uvijek obavlja preko neovlaštenih organizacija ili na nedozvoljeni način (ot kup rezane građe). Posjednici šuma za sada ne pokazuju ni najmanje interese za osnivanje OO kooperanata (zakonom predviđeno), koja bi obavljala sve poslove predviđene programom i godišnjim planovima. To je vrlo složeno pitanje, jer se ne mogu utvrditi dugoročnije osnove finaciranja i neposredniji interesi vlasnika šuma i organizacija. RO šumsko gospodarstvo Varaždin orijentirano je na otkup privatnih šuma i traži druge mogućnosti za povećanje površina šuma u društvenom vlasništvu. 4. Dipl. inž. Stjepan Lukači ć govori o problematici gospodarenja privatnim šumama i konstatira da su isti ili slični problemi i u Istri, s tim da se radi samo o ogrijevnom drvaru iz tih šuma. Oko 77000 ha ili 60% su privatne šume, drvna masa iznosi 38 m3/ha, prosječna veličina čestica iznosi 0,48 ha, a prosječni posjed 1,08 ha. U okviru šum. gospodarstva Buzet ne postoji posebna služba, već se ti poslovi obavljaju u sklopu redovnog poslovanja svake naše organizirane cjeline. Najveći problemi su u osiguranju financijskih sredstava za suvremenije gospoda renje tim šumama. Općine na ovom području nisu propisivale doprinos iz katastarskog prihoda, jer se ocjenjuje da bi troškovi za prikupljane bili veći od ostvarenog prihoda. Troškovi se samo djelomično pokrivaju za obavljanje tih poslova. 300 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 111 <-- 111 --> PDF |
5. Dipl. inž. Robert C r n k o v i ć smatra da bi se trebalo organiizrati savjetovanje na tu temu, pa da se svestranije sagledaju problemi i moguća rješenja. U svom izlaganju osvrnuo se na tehniku izrade programa i potrebnu dokumentaciju. To je ilustrirao na primjeru dvije gospodarske jedinice privatnih šuma općine Delnice. 6. Dipl. inž. Drago Maje.r izražava svoje zadovoljstvo što se za ove probleme traže odgovarajuća rješenja, iako se već jako kasni. Smatra da će stručne službe u OUR-a šumarstva uspješno te zadatke postavljati i rješavati pogotovo što sada omogućuje zakon, a i suvremena sredstva rada i informiranje to olakšava. Uvodno izlaganje i rasprave dobra su osnova za utvrđivanje osnovnih elemenata za racionalnije gospodarenje šumama na kojima postoji pravo vlasništva. 7. Dr. Stanislav Sever : »Postoje određeni uvjeti da i mi izgradimo naš informacijski sistem, koji bi nam omogućavao da dolazimo u vrlo kratkom vremenu do potrebnih podataka i poznatih rješenja praktično iz cijeloga svijeta. U nekim zemljama već se danas koristi i preko 10;l/o biomase proizvedene u šumi za energetske izvore. I u našim organizacijama obavljaju se određene pripreme za korištenje biomase za proizvodnju energije, primjer Vinkovci. 8. Dipl. inž Slavko Horvaiinovi ć obavještava prisutne da se u Republičkom komitetu razmatraju mogućnosti izmjene zakonskih odredbi u cilju ostvarivanja i ovih ciljeva o kojima vodimo dijalog. 9. Dr. Đuro Kovač i ć, na kraju ističe: — Smatram da su sudionici rasprave dali značajan doprinos uz uvodno izlaganje, za utvrđivanje osnovnih elemenata za moguća praktična racionalnija rješenja gospodarenja šumama na kojima postoji pravo vlasništva. — Na osnovu tih saznanja uža radna grupa — autori referata i koreferata utvrditi će tekst zaključaka na ovu temu, — Nastavit će se sa poslovima oko sređivanja imovinsko-pravnih odnosa, — Rješavat će se pitanja financiranja za ´organizirano obavljanje ovih poslova — zadataka, — Uključivat će se u akciju za namjensko korištenje zemljišta, — I dalje organizirano rješavati tekuće i dugoročne probleme gospodarenja privanim šumama (savjetovanja i si.). U poslijepodnevnim satima značajan broj sudionika posjetio je rasadnik i pošurnljavane površine u neposrednoj blizini Umaga. Zapisnik napisao: Predsjednik Predsjedništva Ivan Maričević, dipl. inž. dr. Nikola Komlenović |