DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 8     <-- 8 -->        PDF

istraživali, zahvaljujemo na svesrdnoj pomoći i izuzetnoj ozbiljnosti pri obavljanju
ovoga zadatka.


Zadatak nam nije bio lagan, jer je eksperimentalnog karaktera, pa je zato
bio kompliciran i skup. Osim toga istraživanjima smo obuhvatili dvije regionalno
najvrednije vrste drveća (jelu i hrast lužnjak) kod kojih su i biologije
i drvno-prerađivačke tehnologije potpunoma različite. No, ipak smo ga uspješno
priveli kraju. Rezultati istraživanja što ih donosimo u ovome radu se odnose
samo na naš pokus i na naša područja i mjesta istraživanja, te na 1986.
godinu u kojoj smo istraživali. Smatramo da bi ih sa naše strane bilo rizično
uopćavati. pa tu mogućnost prepuštamo čitaocu i narednim istražiteljima.


Zbog obilja snimljenih, obrađenih i analiziranih podataka, a i zbog štednje
na vremenu i prostoru — rezultate ovih istraživanja nužno ćemo podijeliti
u dva dijela. Zato ćemo u ovom radu prikazati rezultate istraživanja na
jeli, a u narednom rezultate istraživanja na hrastu lužnjaku.


CILJ ISTRAŽIVANJA


Već smo u naslovu i uvodu naveli da nam je osnovni cilj istraživanja bio


da na određenom uzorku pokušamo utvrditi d a li se zaist a di o aku mulacij
e prelijev a iz šumarstv a u drvn u industrij u
ili obrnuto .


Taj zadatak nijesmo mogli riješiti bez eksperimenta u šumarstvu i drvnoj
industriji. Za eksperiment smo uzeli dvije naše regionalno najvrednije vrste
drveća — jelu i hrast lužnjak. Jelu smo uzeli iz redovitih sječa sa područja
Šumarije Plaški, odnosno iz gospodarskih jedinica »Makovnik« i »Titra-Javornik
«, a hrast lužnjak iz redovitih sječa s područja šumarija Lipovljani. Dubica
i Spačva, odnosno iz gospodarskih jedinica »J. Kozarac«. »Posavske šume« i
»Radiševo«. Drvnu masu jelovine smo dopremili u pilanu »Josipdol« u Josipdolu,
a drvnu masu hrastovne u Dl »Slavonija« u SI. Brod, odnosno njezine po-´
gone (pilanski, furnirski).


Prilikom verificiranja rezultata istraživanja na jelovini ustanovili smo da
kod nekih od njih postoje određene manjkavosti, pa smo zato naknadno dopremili
manju količinu drvne mase u pilanu »Podsused« u Podsusedu i time te
manjkavosti otklonili.


METODA RADA


Prije početka istraživanja — prostudirali smo gospodarske osnove za navedene
gospodarske jedinice u šumarijama Plaški, Lipovljani, Dubica i Spačva.
Nakon toga smo proučili plan sječa za 1986. godinu u navedenim gospodarskim
jedinicama, odnosno odgovarajućim odjelima. Opredjelili smo se za one odjele
u kojima je izvršena redovita doznaka stabala za sječu, dakle pri ophodnjici
u prebornim šumama, odnosno pri ophodnji u visokim regularnim šumama
(Lipovljani i Dubica), dok je u Šumariji Spačva u jednom od odjela bio pripravni,
a u drugom odjelu naplodni sijek. I u jednim i u drugim šumama izbjegavali
smo eventualne sanitarne sječe. To stoga što smo. pri ovom odgovornom
zadatku, željeli da snimimo stvarno stanje kako u sječinama, tako i u daljnjoj
primarnoj mehaničkoj preradi drva. Dakle onako kako se to u praksi zaista i


106