DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 8 <-- 8 --> PDF |
istraživali, zahvaljujemo na svesrdnoj pomoći i izuzetnoj ozbiljnosti pri obavljanju ovoga zadatka. Zadatak nam nije bio lagan, jer je eksperimentalnog karaktera, pa je zato bio kompliciran i skup. Osim toga istraživanjima smo obuhvatili dvije regionalno najvrednije vrste drveća (jelu i hrast lužnjak) kod kojih su i biologije i drvno-prerađivačke tehnologije potpunoma različite. No, ipak smo ga uspješno priveli kraju. Rezultati istraživanja što ih donosimo u ovome radu se odnose samo na naš pokus i na naša područja i mjesta istraživanja, te na 1986. godinu u kojoj smo istraživali. Smatramo da bi ih sa naše strane bilo rizično uopćavati. pa tu mogućnost prepuštamo čitaocu i narednim istražiteljima. Zbog obilja snimljenih, obrađenih i analiziranih podataka, a i zbog štednje na vremenu i prostoru — rezultate ovih istraživanja nužno ćemo podijeliti u dva dijela. Zato ćemo u ovom radu prikazati rezultate istraživanja na jeli, a u narednom rezultate istraživanja na hrastu lužnjaku. CILJ ISTRAŽIVANJA Već smo u naslovu i uvodu naveli da nam je osnovni cilj istraživanja bio da na određenom uzorku pokušamo utvrditi d a li se zaist a di o aku mulacij e prelijev a iz šumarstv a u drvn u industrij u ili obrnuto . Taj zadatak nijesmo mogli riješiti bez eksperimenta u šumarstvu i drvnoj industriji. Za eksperiment smo uzeli dvije naše regionalno najvrednije vrste drveća — jelu i hrast lužnjak. Jelu smo uzeli iz redovitih sječa sa područja Šumarije Plaški, odnosno iz gospodarskih jedinica »Makovnik« i »Titra-Javornik «, a hrast lužnjak iz redovitih sječa s područja šumarija Lipovljani. Dubica i Spačva, odnosno iz gospodarskih jedinica »J. Kozarac«. »Posavske šume« i »Radiševo«. Drvnu masu jelovine smo dopremili u pilanu »Josipdol« u Josipdolu, a drvnu masu hrastovne u Dl »Slavonija« u SI. Brod, odnosno njezine po-´ gone (pilanski, furnirski). Prilikom verificiranja rezultata istraživanja na jelovini ustanovili smo da kod nekih od njih postoje određene manjkavosti, pa smo zato naknadno dopremili manju količinu drvne mase u pilanu »Podsused« u Podsusedu i time te manjkavosti otklonili. METODA RADA Prije početka istraživanja — prostudirali smo gospodarske osnove za navedene gospodarske jedinice u šumarijama Plaški, Lipovljani, Dubica i Spačva. Nakon toga smo proučili plan sječa za 1986. godinu u navedenim gospodarskim jedinicama, odnosno odgovarajućim odjelima. Opredjelili smo se za one odjele u kojima je izvršena redovita doznaka stabala za sječu, dakle pri ophodnjici u prebornim šumama, odnosno pri ophodnji u visokim regularnim šumama (Lipovljani i Dubica), dok je u Šumariji Spačva u jednom od odjela bio pripravni, a u drugom odjelu naplodni sijek. I u jednim i u drugim šumama izbjegavali smo eventualne sanitarne sječe. To stoga što smo. pri ovom odgovornom zadatku, željeli da snimimo stvarno stanje kako u sječinama, tako i u daljnjoj primarnoj mehaničkoj preradi drva. Dakle onako kako se to u praksi zaista i 106 |