DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Iako pokretne frakcije huminskih kiselina prevladavaju nad polimeriziranim, primijećena je tendencija (izraženija u tlima s višekratnim požarima) povećanja stupnja polimerizacije zbog požara. Utvrđeno je također obogaćenje ukupne mikroflore aktinomiceta na opožarenom području i osiromašenje u tlima s višekratnim požarima u odnosu na tlo bez požara. Osiromašenje gljivične mikroflore više je izraženo na području višekratnih požara. Unutar ciklusa dušika utvrđen je porast brojnosti proteolitičkih i denitrifikacijskih mikroorganizama kao i proteolitička i denitrifikacijska aktivnost na opožarenim područjiam u odnosu na neopožarena te smanjenje brojnosti anaerobnih fiksatora dušika. Unutar ciklusa ugljika manja je brojnost hemicelulolitičkih mikroorganizama i hemicelulolitička aktivnost na opožarenom području nego na neopožarenom i naglo se smanjuje u višekratno opožarenim tlima. Naprotiv, brojnost aerobnih i anaerobnih celulolitičkih i amilolitičkih mikroorganizama te aminolitička aktivnost u opožarenim tlima u odnosu na neopožarene se povećava. Sto se tiče nematofaune istraživani su reprezentativni biotopi: šume bora i hrasta. U hrastovoj šumi konstatirana je njihova veća raznolikost i brojnost, iako nije bilo jasnih razlika između opožarenih i neopožarenih zona. S druge strane raznolikost i brojnost bili su veći u A, horizontu (2— 35 cm), s iznimkom roda Xiphinema, koji je najbrojniji u horizontu B. Buil Latas, R.: Fernandos Y u s t e, R.; Fernandez Y u s t e, J. A.: Fitocenološkr, stiulijr, »Callejonesa« (Serania do Cuenca) El callej´on (čit. kaljehon) na španjolskom jeziku znači »velika ulica« i »prolaz između dvije kuće«. Tim se nazivom u Španjolskoj označuje osebujna geološka forma nastala stoljetnim djelovanjem vode i vjetra na zapadnom rubu kastiljanskog ograrJka Iberijskog planinskog lanca u Serrania de Cuenca. Proučavana je fitocenološka struktura tog lokaliteta. S obzirom na njegove morfološke karakteristike težište istraživanja bilo je na rupikolnoj vegetaciji, koja nije značajna toliko kvantativno koliko kvalitativno, po tome što u znatnoj mjeri pridonosi karakterizaciji stijenovitog krajolika. Prvi dio rada odnosi se na litologiju, tlo, klimu i čovjekovu aktivnost. Garcia de J a 1 6 n, D.; Tolosan a E s t e b a n, E.; Rodriguez Alcalde, F.: Određivanje nekih populacijskih parametara obično pastrve (Salnw truta Fario) u pirinejskini rijekama Proučavane su populacije obične pastrve u visokom bazenu rijeke Gällego (1000 m) i to u onom njegovom dijelu koji nastanjuje isključivo ta vrsta ribe. Uspoređuje se populacije iz jednog potoka s populacijama rijeke u koje utječe, a unutar tog potoka populacija brzih voda s populacijama laganih tokova. Populacijski parametri su bili: rast, mortalitet, biomasa, struktura i proizvodnja. Od dobivenih rezultata ističu se visoke vrijednosti biomase i proizvodnje u rijeci Gällego, gdje su prosječne vrijednosti bile 25,8 g/m2 i 22,5 g/m´-´ godišnje za razliku od niskog koeficijenta proizvodnja biomasa (PB < 1), koji ukazuje na to da na istraživani riječni sistem djeluje negativno neki faktor ili parametar. Fernandez, A.; G a I a r z a , A.: Struktura i sezonske promjene ptičjih zajednica u raznim sredinama obalnog područja Baskije Opisane su ptičje zajednice iz četiri habitata atlantske Baskije: polja, priobalnog pašnjaka, plantaže bora (Pinus radiata) i plantaže eukaliptusa (Eucalyptus globulus). Brojanje je obavljeno u proljeće i zimi sa svrhom da se procijene promjene |