DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 77     <-- 77 -->        PDF

su 40 milijuna franaka; od ukupne svote
11,3 milijuna su plaće znanstvenika i inženjera,
14,5 milijuna plaće ostalih zaposlenih
a 14,7 milijuna funkcionalnih i
investicioni troškovi.


Kao jedan od dokaza o korisnosti ovih
istraživanja navedene su štete koje su prouzročile
vrlo niske temperature u siječnju
1985. godine. Tako je potpuno stradao tridesetgodišnji
alepski bor na površini od
435 ha, a koji je uzgojen iz uvezenog sjemena
iz Italije. U području Gascogne stradala
je površina od 20.000 ha primorskog
bora, koja je nakon poslijeratnih požara
uzgojen iz uvezenog sjemena iz Portugala.


O. Piškorić
BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL
DE ECOLOGIA, BR 29. Madrid, 1986.


Montoya, J. M.: Ekologija, pašarenje,
uzgajanje i uređivanje šume hrasta
plutnjaka (Sinteza za praksu)


Autor prikazuje sadašnje stanje praktičnih
saznanja iz primijenjene ekologije,
pašarenja, uzgajanja i uređivanja plutnjakovih
šuma.


Curras, R.; Guara. M.: Kolska dinamika
i pješčane neoformacije na području
»La Dehesa de la Albufera«, Valencia


Prikazani su rezultati istraživanja o
kretanjima dina u eolskim uvjetima koji
vladaju na području La Dehesa. Uz to se
komentiraju pješčane eolske neoformacije,
nastale kao posljedica čovjekove aktivnosti
u litoralnom sistemu dina tog područja.


Granados, M.; Martin Vicente,
A.; Garcia Novo, F.: Učinci požara
u ekosistemima -Donana.


Na temelju povijesnih i ekoloških informacija
analiziraju se dugoročni učinci nekontroliranih
požara na vegetaciju nacio


nalnog parka »Donana« (jugozapadna
Španjolska). Rezultati pokazuju progresivno
nestajanje incijalne šume i stvaranje
mozaika sastavljenog od pirofitičkih
vrsta grmlja razne starosti, koji okružuje
od požara pošteđene enklave.
Polazeći od rezultata te analize daju se
neke preporuke o upravljanju ekosistemima
stabiliziranih pijesaka nacionalnog
parka »Donana«.


Velasco, F., L o z a n o, J. M.; B ello,
A.: Fizikalno-kemijske, biokemijske
i biološke alteracije na opožarenim područjima
pod primorskim borom (Pinus
pinaster)


Determinacija nekih fizikalno-kemijskih
i biokemijskih parametara, utvrđivanje
nekih grupa mikroorganizama u
subhumidnim smeđim tlima pod primorskim
borom (Piedralaves, Avila) i susjednim
šumama iste vrste, koje su oštećene
u požarima 1978., 1980. i 1981.
godine, omogućili su komparaciju razvoja
nekih karakteristika adsorbcijskog
kompleksa tla, humusa, nematofaune i
mikrobnih zajednica.


Utvrđen je porast pH u požarom oštećenim
tlima, više izražen u tlu iznad
kojega je bilo više požara.


Zapaženo je obogaćenje izmijenjivih
baza u površinskim horizontima pod utjecajem
vegetacije. To je obogaćenje
jače u tlima gdje je bilo dodatnog izgaranja
organske tvari otpalih grana i listinca.
Humus onih tala gdje nije bilo
požara i onih gdje je bio požar 1981. god.
pokazuje značajke oligotrofnog šumskog
modera; s druge strane organska tvar
tala na kojima je bilo više požara razvila
se u formaciju mor humusa. Utvrđena
je razmjerno veća količina slobodne
organske materije od one koja je
vezana. Do humifikacije je došlo uglavnom
kod biofizikalno-kemijskih neoformacija.
U humusu neopožarenih tala
prevladavaju »mlade« huminske frakcije
nad razvijenim, dok je na opožarenim
tlima obratno.


175




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Iako pokretne frakcije huminskih kiselina
prevladavaju nad polimeriziranim,
primijećena je tendencija (izraženija u
tlima s višekratnim požarima) povećanja
stupnja polimerizacije zbog požara. Utvrđeno
je također obogaćenje ukupne
mikroflore aktinomiceta na opožarenom
području i osiromašenje u tlima s višekratnim
požarima u odnosu na tlo bez
požara. Osiromašenje gljivične mikroflore
više je izraženo na području višekratnih
požara.


Unutar ciklusa dušika utvrđen je porast
brojnosti proteolitičkih i denitrifikacijskih
mikroorganizama kao i proteolitička
i denitrifikacijska aktivnost na
opožarenim područjiam u odnosu na neopožarena
te smanjenje brojnosti anaerobnih
fiksatora dušika. Unutar ciklusa
ugljika manja je brojnost hemicelulolitičkih
mikroorganizama i hemicelulolitička
aktivnost na opožarenom području
nego na neopožarenom i naglo se smanjuje
u višekratno opožarenim tlima. Naprotiv,
brojnost aerobnih i anaerobnih
celulolitičkih i amilolitičkih mikroorganizama
te aminolitička aktivnost u opožarenim
tlima u odnosu na neopožarene
se povećava.


Sto se tiče nematofaune istraživani
su reprezentativni biotopi: šume bora i
hrasta. U hrastovoj šumi konstatirana
je njihova veća raznolikost i brojnost,
iako nije bilo jasnih razlika između opožarenih
i neopožarenih zona. S druge
strane raznolikost i brojnost bili su veći
u A, horizontu (2— 35 cm), s iznimkom
roda Xiphinema, koji je najbrojniji u
horizontu B.


Buil Latas, R.: Fernandos
Y u s t e, R.; Fernandez Y u s t e, J.
A.: Fitocenološkr, stiulijr, »Callejonesa«
(Serania do Cuenca)


El callej´on (čit. kaljehon) na španjolskom
jeziku znači »velika ulica« i »prolaz
između dvije kuće«. Tim se nazivom
u Španjolskoj označuje osebujna geološka
forma nastala stoljetnim djelovanjem


vode i vjetra na zapadnom rubu kastiljanskog
ograrJka Iberijskog planinskog
lanca u Serrania de Cuenca. Proučavana
je fitocenološka struktura tog lokaliteta.
S obzirom na njegove morfološke
karakteristike težište istraživanja bilo je
na rupikolnoj vegetaciji, koja nije značajna
toliko kvantativno koliko kvalitativno,
po tome što u znatnoj mjeri pridonosi
karakterizaciji stijenovitog krajolika.
Prvi dio rada odnosi se na litologiju,
tlo, klimu i čovjekovu aktivnost.


Garcia de J a 1 6 n, D.; Tolosan
a E s t e b a n, E.; Rodriguez Alcalde,
F.: Određivanje nekih populacijskih
parametara obično pastrve (Salnw
truta Fario) u pirinejskini rijekama


Proučavane su populacije obične pastrve
u visokom bazenu rijeke Gällego
(1000 m) i to u onom njegovom dijelu
koji nastanjuje isključivo ta vrsta ribe.
Uspoređuje se populacije iz jednog potoka
s populacijama rijeke u koje utječe,
a unutar tog potoka populacija brzih
voda s populacijama laganih tokova.


Populacijski parametri su bili: rast,
mortalitet, biomasa, struktura i proizvodnja.
Od dobivenih rezultata ističu se visoke
vrijednosti biomase i proizvodnje
u rijeci Gällego, gdje su prosječne vrijednosti
bile 25,8 g/m2 i 22,5 g/m´-´ godišnje
za razliku od niskog koeficijenta proizvodnja
biomasa (PB < 1), koji ukazuje
na to da na istraživani riječni sistem
djeluje negativno neki faktor ili parametar.


Fernandez, A.; G a I a r z a , A.:
Struktura i sezonske promjene ptičjih zajednica
u raznim sredinama obalnog područja
Baskije


Opisane su ptičje zajednice iz četiri habitata
atlantske Baskije: polja, priobalnog
pašnjaka, plantaže bora (Pinus radiata) i
plantaže eukaliptusa (Eucalyptus globulus).
Brojanje je obavljeno u proljeće i
zimi sa svrhom da se procijene promjene




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 79     <-- 79 -->        PDF

i usporede s onima u drugim poluotočnim
sredinama. Diskutira se o strukturi
zajednica u svakom habitatu u odnosu na
strukturu vegetacije i trofičke mogućnosti.


Polje pokazuje više raznolikosti i gustoće
od drugih istraživanih sredina, što
potvrđuje tako velik doprinos bogatstvu
ptičjeg svijeta u Baskiji i kapacitet prihvaćanja
ptica na zimovanje; priobalni je
pašnjak s obzirom na veliku homogenost
i strukturnu jednostavnost manje raznolika
i bujna sredina, dok plantaže bora i
eukaliptusa zauzimaju u tom pogledu intermedijarni
položaj.


Diaz Reyes, G.; T r u j i 1 1 o Ramirez,
O.; Hernandez Yafiez. E.: Situacija
bukača ribiča (Pandion heliactus
L.) na Kanarskim otocima


U radu su izneseni rezultati prvog cenzusa
populacije bukača ribiča (Pandion
heliactus L.) na Kanarskim otocima tijekom
1983. godine. Ukupno je lokalizirano
33 primjerka, gdje je uključeno 13 pari,
od kojih je za 8 utvrđeno gniježđenje.
Daju se također neki podaci što se odnose
na karakteristike i položaj gnijezda


te se analizira distribucija vrste u prošlosti.


Fernadez Haeger, J.;Jordano
B a r b u d o, D.: Distribucija i biologija
leptira Colotis evagore (Klug, 1829) u dolini
rijeke Guadalquivir


Opisane su neke značajke biološkog ciklusa
Colotis evagore u dolini rijeke Guadalquivir
(jug Španjolske). Taj leptir, koji
leti u rujnu i listopadu, ima u toj zoni
široku rasprostranjenost, a biljka-hraniteljica
mu je Capparis spinosa. Jedan dio
jaja ženka ne odlaže na biljku hraniteljicu,
što se može tumačiti kao defanzivna
adaptacija prema predatorima i/ili
biološkom ciklusu drugih biljaka.


Gömez Bustill o, M. R.: Nezreli
stadiji Catocalina (Lep. Noctuidae) iberobalearskc
faune


Grafički su prikazane preimaginalne
faze — jaje i/ili larva — 20 do 29 vrsta
podfamilije Catocalinae, familije Noctuidae
španjolske faune, uz komentar o njihovom
načinu ishrane i preobrazbi.


I. Mikloš