DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 77 <-- 77 --> PDF |
su 40 milijuna franaka; od ukupne svote 11,3 milijuna su plaće znanstvenika i inženjera, 14,5 milijuna plaće ostalih zaposlenih a 14,7 milijuna funkcionalnih i investicioni troškovi. Kao jedan od dokaza o korisnosti ovih istraživanja navedene su štete koje su prouzročile vrlo niske temperature u siječnju 1985. godine. Tako je potpuno stradao tridesetgodišnji alepski bor na površini od 435 ha, a koji je uzgojen iz uvezenog sjemena iz Italije. U području Gascogne stradala je površina od 20.000 ha primorskog bora, koja je nakon poslijeratnih požara uzgojen iz uvezenog sjemena iz Portugala. O. Piškorić BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA, BR 29. Madrid, 1986. Montoya, J. M.: Ekologija, pašarenje, uzgajanje i uređivanje šume hrasta plutnjaka (Sinteza za praksu) Autor prikazuje sadašnje stanje praktičnih saznanja iz primijenjene ekologije, pašarenja, uzgajanja i uređivanja plutnjakovih šuma. Curras, R.; Guara. M.: Kolska dinamika i pješčane neoformacije na području »La Dehesa de la Albufera«, Valencia Prikazani su rezultati istraživanja o kretanjima dina u eolskim uvjetima koji vladaju na području La Dehesa. Uz to se komentiraju pješčane eolske neoformacije, nastale kao posljedica čovjekove aktivnosti u litoralnom sistemu dina tog područja. Granados, M.; Martin Vicente, A.; Garcia Novo, F.: Učinci požara u ekosistemima -Donana. Na temelju povijesnih i ekoloških informacija analiziraju se dugoročni učinci nekontroliranih požara na vegetaciju nacio nalnog parka »Donana« (jugozapadna Španjolska). Rezultati pokazuju progresivno nestajanje incijalne šume i stvaranje mozaika sastavljenog od pirofitičkih vrsta grmlja razne starosti, koji okružuje od požara pošteđene enklave. Polazeći od rezultata te analize daju se neke preporuke o upravljanju ekosistemima stabiliziranih pijesaka nacionalnog parka »Donana«. Velasco, F., L o z a n o, J. M.; B ello, A.: Fizikalno-kemijske, biokemijske i biološke alteracije na opožarenim područjima pod primorskim borom (Pinus pinaster) Determinacija nekih fizikalno-kemijskih i biokemijskih parametara, utvrđivanje nekih grupa mikroorganizama u subhumidnim smeđim tlima pod primorskim borom (Piedralaves, Avila) i susjednim šumama iste vrste, koje su oštećene u požarima 1978., 1980. i 1981. godine, omogućili su komparaciju razvoja nekih karakteristika adsorbcijskog kompleksa tla, humusa, nematofaune i mikrobnih zajednica. Utvrđen je porast pH u požarom oštećenim tlima, više izražen u tlu iznad kojega je bilo više požara. Zapaženo je obogaćenje izmijenjivih baza u površinskim horizontima pod utjecajem vegetacije. To je obogaćenje jače u tlima gdje je bilo dodatnog izgaranja organske tvari otpalih grana i listinca. Humus onih tala gdje nije bilo požara i onih gdje je bio požar 1981. god. pokazuje značajke oligotrofnog šumskog modera; s druge strane organska tvar tala na kojima je bilo više požara razvila se u formaciju mor humusa. Utvrđena je razmjerno veća količina slobodne organske materije od one koja je vezana. Do humifikacije je došlo uglavnom kod biofizikalno-kemijskih neoformacija. U humusu neopožarenih tala prevladavaju »mlade« huminske frakcije nad razvijenim, dok je na opožarenim tlima obratno. 175 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Iako pokretne frakcije huminskih kiselina prevladavaju nad polimeriziranim, primijećena je tendencija (izraženija u tlima s višekratnim požarima) povećanja stupnja polimerizacije zbog požara. Utvrđeno je također obogaćenje ukupne mikroflore aktinomiceta na opožarenom području i osiromašenje u tlima s višekratnim požarima u odnosu na tlo bez požara. Osiromašenje gljivične mikroflore više je izraženo na području višekratnih požara. Unutar ciklusa dušika utvrđen je porast brojnosti proteolitičkih i denitrifikacijskih mikroorganizama kao i proteolitička i denitrifikacijska aktivnost na opožarenim područjiam u odnosu na neopožarena te smanjenje brojnosti anaerobnih fiksatora dušika. Unutar ciklusa ugljika manja je brojnost hemicelulolitičkih mikroorganizama i hemicelulolitička aktivnost na opožarenom području nego na neopožarenom i naglo se smanjuje u višekratno opožarenim tlima. Naprotiv, brojnost aerobnih i anaerobnih celulolitičkih i amilolitičkih mikroorganizama te aminolitička aktivnost u opožarenim tlima u odnosu na neopožarene se povećava. Sto se tiče nematofaune istraživani su reprezentativni biotopi: šume bora i hrasta. U hrastovoj šumi konstatirana je njihova veća raznolikost i brojnost, iako nije bilo jasnih razlika između opožarenih i neopožarenih zona. S druge strane raznolikost i brojnost bili su veći u A, horizontu (2— 35 cm), s iznimkom roda Xiphinema, koji je najbrojniji u horizontu B. Buil Latas, R.: Fernandos Y u s t e, R.; Fernandez Y u s t e, J. A.: Fitocenološkr, stiulijr, »Callejonesa« (Serania do Cuenca) El callej´on (čit. kaljehon) na španjolskom jeziku znači »velika ulica« i »prolaz između dvije kuće«. Tim se nazivom u Španjolskoj označuje osebujna geološka forma nastala stoljetnim djelovanjem vode i vjetra na zapadnom rubu kastiljanskog ograrJka Iberijskog planinskog lanca u Serrania de Cuenca. Proučavana je fitocenološka struktura tog lokaliteta. S obzirom na njegove morfološke karakteristike težište istraživanja bilo je na rupikolnoj vegetaciji, koja nije značajna toliko kvantativno koliko kvalitativno, po tome što u znatnoj mjeri pridonosi karakterizaciji stijenovitog krajolika. Prvi dio rada odnosi se na litologiju, tlo, klimu i čovjekovu aktivnost. Garcia de J a 1 6 n, D.; Tolosan a E s t e b a n, E.; Rodriguez Alcalde, F.: Određivanje nekih populacijskih parametara obično pastrve (Salnw truta Fario) u pirinejskini rijekama Proučavane su populacije obične pastrve u visokom bazenu rijeke Gällego (1000 m) i to u onom njegovom dijelu koji nastanjuje isključivo ta vrsta ribe. Uspoređuje se populacije iz jednog potoka s populacijama rijeke u koje utječe, a unutar tog potoka populacija brzih voda s populacijama laganih tokova. Populacijski parametri su bili: rast, mortalitet, biomasa, struktura i proizvodnja. Od dobivenih rezultata ističu se visoke vrijednosti biomase i proizvodnje u rijeci Gällego, gdje su prosječne vrijednosti bile 25,8 g/m2 i 22,5 g/m´-´ godišnje za razliku od niskog koeficijenta proizvodnja biomasa (PB < 1), koji ukazuje na to da na istraživani riječni sistem djeluje negativno neki faktor ili parametar. Fernandez, A.; G a I a r z a , A.: Struktura i sezonske promjene ptičjih zajednica u raznim sredinama obalnog područja Baskije Opisane su ptičje zajednice iz četiri habitata atlantske Baskije: polja, priobalnog pašnjaka, plantaže bora (Pinus radiata) i plantaže eukaliptusa (Eucalyptus globulus). Brojanje je obavljeno u proljeće i zimi sa svrhom da se procijene promjene |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 79 <-- 79 --> PDF |
i usporede s onima u drugim poluotočnim sredinama. Diskutira se o strukturi zajednica u svakom habitatu u odnosu na strukturu vegetacije i trofičke mogućnosti. Polje pokazuje više raznolikosti i gustoće od drugih istraživanih sredina, što potvrđuje tako velik doprinos bogatstvu ptičjeg svijeta u Baskiji i kapacitet prihvaćanja ptica na zimovanje; priobalni je pašnjak s obzirom na veliku homogenost i strukturnu jednostavnost manje raznolika i bujna sredina, dok plantaže bora i eukaliptusa zauzimaju u tom pogledu intermedijarni položaj. Diaz Reyes, G.; T r u j i 1 1 o Ramirez, O.; Hernandez Yafiez. E.: Situacija bukača ribiča (Pandion heliactus L.) na Kanarskim otocima U radu su izneseni rezultati prvog cenzusa populacije bukača ribiča (Pandion heliactus L.) na Kanarskim otocima tijekom 1983. godine. Ukupno je lokalizirano 33 primjerka, gdje je uključeno 13 pari, od kojih je za 8 utvrđeno gniježđenje. Daju se također neki podaci što se odnose na karakteristike i položaj gnijezda te se analizira distribucija vrste u prošlosti. Fernadez Haeger, J.;Jordano B a r b u d o, D.: Distribucija i biologija leptira Colotis evagore (Klug, 1829) u dolini rijeke Guadalquivir Opisane su neke značajke biološkog ciklusa Colotis evagore u dolini rijeke Guadalquivir (jug Španjolske). Taj leptir, koji leti u rujnu i listopadu, ima u toj zoni široku rasprostranjenost, a biljka-hraniteljica mu je Capparis spinosa. Jedan dio jaja ženka ne odlaže na biljku hraniteljicu, što se može tumačiti kao defanzivna adaptacija prema predatorima i/ili biološkom ciklusu drugih biljaka. Gömez Bustill o, M. R.: Nezreli stadiji Catocalina (Lep. Noctuidae) iberobalearskc faune Grafički su prikazane preimaginalne faze — jaje i/ili larva — 20 do 29 vrsta podfamilije Catocalinae, familije Noctuidae španjolske faune, uz komentar o njihovom načinu ishrane i preobrazbi. I. Mikloš |