DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 77 <-- 77 --> PDF |
su 40 milijuna franaka; od ukupne svote 11,3 milijuna su plaće znanstvenika i inženjera, 14,5 milijuna plaće ostalih zaposlenih a 14,7 milijuna funkcionalnih i investicioni troškovi. Kao jedan od dokaza o korisnosti ovih istraživanja navedene su štete koje su prouzročile vrlo niske temperature u siječnju 1985. godine. Tako je potpuno stradao tridesetgodišnji alepski bor na površini od 435 ha, a koji je uzgojen iz uvezenog sjemena iz Italije. U području Gascogne stradala je površina od 20.000 ha primorskog bora, koja je nakon poslijeratnih požara uzgojen iz uvezenog sjemena iz Portugala. O. Piškorić BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA, BR 29. Madrid, 1986. Montoya, J. M.: Ekologija, pašarenje, uzgajanje i uređivanje šume hrasta plutnjaka (Sinteza za praksu) Autor prikazuje sadašnje stanje praktičnih saznanja iz primijenjene ekologije, pašarenja, uzgajanja i uređivanja plutnjakovih šuma. Curras, R.; Guara. M.: Kolska dinamika i pješčane neoformacije na području »La Dehesa de la Albufera«, Valencia Prikazani su rezultati istraživanja o kretanjima dina u eolskim uvjetima koji vladaju na području La Dehesa. Uz to se komentiraju pješčane eolske neoformacije, nastale kao posljedica čovjekove aktivnosti u litoralnom sistemu dina tog područja. Granados, M.; Martin Vicente, A.; Garcia Novo, F.: Učinci požara u ekosistemima -Donana. Na temelju povijesnih i ekoloških informacija analiziraju se dugoročni učinci nekontroliranih požara na vegetaciju nacio nalnog parka »Donana« (jugozapadna Španjolska). Rezultati pokazuju progresivno nestajanje incijalne šume i stvaranje mozaika sastavljenog od pirofitičkih vrsta grmlja razne starosti, koji okružuje od požara pošteđene enklave. Polazeći od rezultata te analize daju se neke preporuke o upravljanju ekosistemima stabiliziranih pijesaka nacionalnog parka »Donana«. Velasco, F., L o z a n o, J. M.; B ello, A.: Fizikalno-kemijske, biokemijske i biološke alteracije na opožarenim područjima pod primorskim borom (Pinus pinaster) Determinacija nekih fizikalno-kemijskih i biokemijskih parametara, utvrđivanje nekih grupa mikroorganizama u subhumidnim smeđim tlima pod primorskim borom (Piedralaves, Avila) i susjednim šumama iste vrste, koje su oštećene u požarima 1978., 1980. i 1981. godine, omogućili su komparaciju razvoja nekih karakteristika adsorbcijskog kompleksa tla, humusa, nematofaune i mikrobnih zajednica. Utvrđen je porast pH u požarom oštećenim tlima, više izražen u tlu iznad kojega je bilo više požara. Zapaženo je obogaćenje izmijenjivih baza u površinskim horizontima pod utjecajem vegetacije. To je obogaćenje jače u tlima gdje je bilo dodatnog izgaranja organske tvari otpalih grana i listinca. Humus onih tala gdje nije bilo požara i onih gdje je bio požar 1981. god. pokazuje značajke oligotrofnog šumskog modera; s druge strane organska tvar tala na kojima je bilo više požara razvila se u formaciju mor humusa. Utvrđena je razmjerno veća količina slobodne organske materije od one koja je vezana. Do humifikacije je došlo uglavnom kod biofizikalno-kemijskih neoformacija. U humusu neopožarenih tala prevladavaju »mlade« huminske frakcije nad razvijenim, dok je na opožarenim tlima obratno. 175 |