DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— g. r. korzička; — g. r. sjeverozapadne Iberije (Portugal, Stara Kastilja, Galicija); — g. r. pokrajine Landes. Naglašeno je, da je primorski bor vrsta vrlo intolerantna prema kalciju (pojavljuje se kloroza) i izuzetkom provenijenci Cuena (u Španjolskoj) i Tambranta u Maroku. Od crnog bora Francuzi koriste ssp. Laricio i to kako varijet Korzika tako i varijetet Kalabrija. U raščlanjivanju vrste Pinus nigra Arn. autor se poziva na P. Fukareka. Čempresi (C. sempervirens, C. arizonica i dr.) nisu vrste, koje su obuhvaćene Zakonom iz 1971. godine (u Francuskoj) za šumsku proizvodnju, ali su obuhvaćene programom selekcioniranja za što povoljnije odlike. Traže se odlike otporne na sušu i na zimske hladnoće. Predmet istraživanja je i suzbijanje bolesti uzrokovane gljivom Coryneum carđinale Wag.2 Nadalje čitamo, daje zapaljivost C. sempevirensa osrednja a C. arizonice slaba. Od topola iz sekcije Leuce u radu su tri topole: Populus alba te »izrazito šumske vrste« evroazijska P. tremula i američka P. Tremuloides te njihovi hibridi. Ove vrste interesatne su za uzgoj na higromorfnim staništima, inače slabo produktivnim. S istog razloga u istraživanja uključena je i joha, koja je uz to i fiksator dušika. Radi fiksacije dušika, a i za čišćenje debala od grana, predviđa se i kao dodatna vrst za uzgajanje viševrijednih, kao npr. trešnje«. Ova vrst nalazi se u programa rada genetike, fiziologije i pošuml javan ja zavoda E. N. G. R. E. F. (Nancy) i I. N. R. A. (Orleans).3 2) O toj bolesti vidi J. Kišpatić et al.: Opasna bolest čempresa u Dalmaciji. Sum. list CHI (1979), br. 4—6. 3) Genetsko-proizvodna istraživanje naše johe nalaze se u programu rada Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Ova katedra osnovala je i živi arhiv domaće divlje trešnje u Arboretumu Lisičine (v. istoimenu publikaciju izdanu za IU FRO Kongres. Od pojedinih vrsta o divljoj trešnji. Godišnja proizvodnja u Francuskoj ove vrste kreće se oko 20 000 m3, a cijena trupaca promjera preko 50 cm prelazi 10 000 franaka. Intenzivnija sadnja ove vrste datira od 1976. godine, a u 1984. godine proizvedeno je i prodano jedan milijun sadnica. Stoga je veliki interes da se selekcioniraju jedinke koje će imati što pravnija debla, visoko postavljene krošnje, bez živica i biti dobrog zdravstvenog stanja (stabla starija od 80 godina često su napadnuta truležem). Čitamo da joj odgovaraju tla razne teksture (od pješčane do glinaste) s pH od 4 do 8, ali ne podnosi pretjeranu vlažnost. Za uzgoj vrsta u cilju proizvodnje biomase u kratkim ophodnjama zainteresirani su Francuska agencija za gospodarenje energijom (A. F. M. E. — Agence fran caise pour la Maitrese de l´Energie) i Udruženje šuma — celuloza (A. FO. CEL. — Association Foret-Cellulose). Tako proizvedeno drvo namjenjeno je za izradu građevinskih ploča, za proizvodnju celuloze, za proizvodnju pogonskog alkohola te u energetske svrhe kao klasično gorivo ili briketirano. Nabrojeno je tridesetak vrsta listača i četinjača (od borova Pinus serotina, P. rigida, Pinus Wungens). Od listača nabrojene su, uz ostale, bagrem, breze, vrbe, jasen, pavlovnija, johe i nekoliko vrsta eukapliptusa među kojima i Eucaliptus globulus/ Prema već naprijed spomenutom popisu kratica u izvršenju plana genetske amelioracije šumskog drveća u Francuskoj sudjeluje 19 instituta i drugih organizacija. Od tih ustanova samo četiri od tih u 1985. godine u ova istraživanja utrošila 4) O mogućnostima uzgoja eukaliptusa kod nas nalaze se informacije u člancima: 1. O. Piškorić: Prilog poznavanja mogućnosti uzgoja eukalipta kod nas. Sum. list, 1956. br. 3—4. 2. Z. Vrdoljak: O mogućnosti uzgoja eukalipta u našem Primorju. Sum. list, 1956. br. 5—6. 3. D. Jedlovski i O. Piškorić: Posljedice hladnog perioda zime 1955-56. na dendrofloru u Splitu i okolici. Sum. list, 1957, br. 11—12. 174 |