DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 73 <-- 73 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI ŠUMARSKA BIOMETRIKA Prof. đr Ana Pranjić. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1986, str. 1—204 Lancelot Hogben profesor medicinske statistike na Biirminghamskom univerzitetu rekao je: »Ljudi moraju naučiti govor brojeva da bi mogli shvatiti otvorenu knjigu suvremene nauke«. U biotehničkim znanostima biometrika ima posebnu ulogu pri opisu bioloških pojava, donošenju odluka i interpretaciji rezultata. Ovaj udžbenik namijenjen je slušateljima Šumarskog odjela Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, šumarskim inžinjerima u praksi i svima onima koji koriste biometriku da bi shvatili dinamiku života u šumi. Udžbenik je podijeljen u deset poglavja: 1. Uvod 2. Teorijske distribucije frekvencije 3. Teorija uzoraka 4. Metode simuliranja — Monte Carlo metode 5. Ispitivanje hipoteza i odlučivanje 6. Neparametarski testovi 7. Analiza varijance 8. Regresijska analiza 9. Korelacijska analiza 10. Vremenski nizovi U uvodu autorica je obradila sakupljanje podataka i pojam populacije, te mjere centralne tendencije i mjere varijabiliteta. U poglavju teorijske frekvencije autorica prikazuje teoriju vjerojatnosti. Osim glavnih postavki računa vjerojatnosti opisala je svojstva i primjenu binomske, Poissonove i normalne distribucije. Također je objašnjen teorem Cebiševa. Slijedeće poglavje obrađuje teoriju uzoraka. Autorica je prikazala određiva nje pogrešaka prilikom uzimanja jedinica uzoraka, također je prikazan central limit teorem, zakon velikog broja i zakon gomilanja pogrešaka. Obrazloženi su načini uzimanja uzoraka: slučajni uzorci, uzorci promjenljive vjerojatnosti selekcije, sistematski uzorci i njihove kombinacije. U četvrtom poglavju prikazane su metode simuliranja diskretne i kontinuirane varijable. Petim poglavjem autorica je obradila problematiku ispitivanja hipoteza i odlučivanja za velike i male uzorke. U našoj praksi često imamo podatke za koje nije lako odrediti roditeljsku po´ pulaciju. To su uglavnom mali uzorci, te da bi i sa njima mogli vršiti ispitivanja primjenjujemo neparametarske testove. Autorica je u sklopu šestog poglavja prikazala slijedeće neparametarske testove: x2-test, test označivanja ili test znakova, Mann-Whitneyov U-test, Kruskal-Wallisov H-test, ispitivanje slučajnosti i test Kolmogorov- Smirnova. U sedmom poglavju autorica je prikazala problematiku planiranja pokusa, te interpretacije rezultata analize varijance jednostruke i dvostruke klasifikacije eksperimenta. U osmom poglavju autorica je vrlo jednostavno i razumljivo za stručnjake i shvatljivo za laike objasnila linearnu i krivolinijsku regresiju empiričkih funk cija, koje koristimo u šumarstvu. Određivanje stupnja združenosti dviju ili više slučajnih varijabli, koje imaju normalnu distribuciju frekvencija, provodimo korelacijskom analizom. Ustanovljivanje korelacijskog koeficijenta autorica je prikazala u devetom poglavju. U zadnjem desetom poglavju autorica je prikazala primjenu vremenskih serija u šumarstvu. Objasnila je komponente koje čine vremenske nizove: generalni 171 |