DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL
SCIENTIFIC PAPERS


UDK (630-88:674:330.14) 001 Šum. list CXI (1987) 105


DA LI SE ZAISTA DIO AKUMULACIJE PRELIJEVA IZ ŠUMARSTVA
U DRVNU INDUSTRIJU ILI OBRNUTO(1>


Uroš GOLUBOVIĆ*


SAŽETAK. Autor je pod gornjim naslovom postavio nedvosmislen
i aktualan zadatak i cilj istraživanja, te eksperimentalno
prišao njegovom rješenju. Istraživanjima je obuhvatio sve relevantne
stvarne činioce, a isključio je subjektivne momente koji
bi eventualno mogli utjecati na rezultate istraživanja.


Zbog obimnosti istraživačkog materijala, autor je rad podijelio
u dva dijela, pa u ovom dijelu donosi rezultate istraživanja
na jeli, odnosno jelovini, a u drugom dijelu koji slijedi prikazat
će rezultate istraživanja na hrastu, odnosno hrastovini.


U ovom dijelu rada autor zaključuje da se znatan dio akumulacije
prelijeva iz šumarstva u drvnu industriju, pa predlaže da
se to dogovorno uredi između jedne i druge grane, odnosno šumarstva
i drvne industrije, koja inače, prema autoru, racionalno
koristi drvnu sirovinu.


UVOD


Nijesu rijetki stručni sastanci, znanstveni simpoziji, pa i kongresi, na
kojima se šumarski i drvarski stručnjaci međusobno spore, pa i optužuju, za
prelijevanje dijela akumulacije iz jedne grane u drugu.


Budući da smo se više godina bavili sličnim istraživanjima (1 do 10) —
to su nam se često upućivala i izravna pitanja iz odnosne problematike, ali
su redovito izostajali direktni i decidirani odgovori. To stoga što nikada nijesmo
taj problem postavljali kao cilj naših istraživanja, nego smo ga — tu
i tamo — samo uzgredno doticali. Međutim, to nije ni izdaleka dovoljno za
ozbiljan odgovor na isto tako ozbiljno i, rekli bismo »vruće« pitanje.


Tek 1986. godine, a zahvaljući OOUR-u Iskorišćivanja šuma u Ogulinu
i njegovom direktoru drugu Ljubomiru Grb i, dipl. oec, te
SOUR-u »Slavonija« iz Slavonskog Broda i njegovom (ondašnjem)
predsjedniku Poslovodnog odbora, drugu Josipu Mikiću
uspjeli smo da, na temelju direktnih ugovora, navedeni problem postavimo
jednim od svojih ciljeva istraživanja.


I ovom prilikom im se, kao i svim radnim kolektivima i njihovim rukovodiocima,
te brojnim stručnim suradnicima u kojima smo i sa kojima smo


* Dr. Uroš Golubović. dipl. inž. šum. znanstveni savjetnik Šumarski fakultet. Zagreb,
Simunska cesta 25.
105




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 8     <-- 8 -->        PDF

istraživali, zahvaljujemo na svesrdnoj pomoći i izuzetnoj ozbiljnosti pri obavljanju
ovoga zadatka.


Zadatak nam nije bio lagan, jer je eksperimentalnog karaktera, pa je zato
bio kompliciran i skup. Osim toga istraživanjima smo obuhvatili dvije regionalno
najvrednije vrste drveća (jelu i hrast lužnjak) kod kojih su i biologije
i drvno-prerađivačke tehnologije potpunoma različite. No, ipak smo ga uspješno
priveli kraju. Rezultati istraživanja što ih donosimo u ovome radu se odnose
samo na naš pokus i na naša područja i mjesta istraživanja, te na 1986.
godinu u kojoj smo istraživali. Smatramo da bi ih sa naše strane bilo rizično
uopćavati. pa tu mogućnost prepuštamo čitaocu i narednim istražiteljima.


Zbog obilja snimljenih, obrađenih i analiziranih podataka, a i zbog štednje
na vremenu i prostoru — rezultate ovih istraživanja nužno ćemo podijeliti
u dva dijela. Zato ćemo u ovom radu prikazati rezultate istraživanja na
jeli, a u narednom rezultate istraživanja na hrastu lužnjaku.


CILJ ISTRAŽIVANJA


Već smo u naslovu i uvodu naveli da nam je osnovni cilj istraživanja bio


da na određenom uzorku pokušamo utvrditi d a li se zaist a di o aku mulacij
e prelijev a iz šumarstv a u drvn u industrij u
ili obrnuto .


Taj zadatak nijesmo mogli riješiti bez eksperimenta u šumarstvu i drvnoj
industriji. Za eksperiment smo uzeli dvije naše regionalno najvrednije vrste
drveća — jelu i hrast lužnjak. Jelu smo uzeli iz redovitih sječa sa područja
Šumarije Plaški, odnosno iz gospodarskih jedinica »Makovnik« i »Titra-Javornik
«, a hrast lužnjak iz redovitih sječa s područja šumarija Lipovljani. Dubica
i Spačva, odnosno iz gospodarskih jedinica »J. Kozarac«. »Posavske šume« i
»Radiševo«. Drvnu masu jelovine smo dopremili u pilanu »Josipdol« u Josipdolu,
a drvnu masu hrastovne u Dl »Slavonija« u SI. Brod, odnosno njezine po-´
gone (pilanski, furnirski).


Prilikom verificiranja rezultata istraživanja na jelovini ustanovili smo da
kod nekih od njih postoje određene manjkavosti, pa smo zato naknadno dopremili
manju količinu drvne mase u pilanu »Podsused« u Podsusedu i time te
manjkavosti otklonili.


METODA RADA


Prije početka istraživanja — prostudirali smo gospodarske osnove za navedene
gospodarske jedinice u šumarijama Plaški, Lipovljani, Dubica i Spačva.
Nakon toga smo proučili plan sječa za 1986. godinu u navedenim gospodarskim
jedinicama, odnosno odgovarajućim odjelima. Opredjelili smo se za one odjele
u kojima je izvršena redovita doznaka stabala za sječu, dakle pri ophodnjici
u prebornim šumama, odnosno pri ophodnji u visokim regularnim šumama
(Lipovljani i Dubica), dok je u Šumariji Spačva u jednom od odjela bio pripravni,
a u drugom odjelu naplodni sijek. I u jednim i u drugim šumama izbjegavali
smo eventualne sanitarne sječe. To stoga što smo. pri ovom odgovornom
zadatku, željeli da snimimo stvarno stanje kako u sječinama, tako i u daljnjoj
primarnoj mehaničkoj preradi drva. Dakle onako kako se to u praksi zaista i


106




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 9     <-- 9 -->        PDF

radi. Nakon što su stabla posječena i iskrojena u Sortimente — zaduženi stručnjaci
na terenu su razvrstali sve trupce u odgovarajuće kvalitetne klase i na
njih upisali pripadajuće im oznake. Potom su trupci prevezeni u već navedene
pilane i furnirski pogon na primarnu preradu. Ondje su trupci još jedanput
klasirani, a neki i preklasirani u niže klase od strane drugih (pilanskih) stručnjaka
za JUS. Tako pripremljeni trupci su postavljeni na stovarišne lege po
kvalitetnim klasama i debljinskim (pilanskim) podrazredima za primarnu mehaničku
(furnirsku i pilansku) preradu.


Budući da se radi o dvije posve različite vrste drveća i o dva različita
tehnološka procesa u primarnoj mehaničkoj preradi drva te posve različitim
proizvodima, to ćemo ih u ovim razmatranjima i posebno tretirati i to
prvo jelu, a onda hrast lužnjak. To i stoga što nastojimo da i čitaocu olakšamo
praćenje i lakše snalaženje u obimu podataka koje donosimo u ovom
radu.


a) METODA RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA PRI PRERADI
JELOVINE


Kako smo već istakli — jelovu oblovinu smo dopremili u pilanu Josipdol
(i Podsused) s područja Šumarije Plaški, odnosno iz gospodarskih jedinica
»Makovnik« i »Titra-Javornik«.


Opis gospodarskih jedinica ne donosimo u ovome radu zato što su one
podrobnije opisane u spomenutim gospodarskim osnovama, a i zato što nam
taj opis za ove potrebe nije relevantan. A i zato jer istražujemo po kvalitetnim
klasama jelovih trupaca, a one su iste ma iz koje šumarije ili gospodarske
jedinice potjecale. Jedino što možemo istaći je da i u jednoj i u drugoj gospodarskoj
jedinici prevladava II bonitetni razred staništa za jelu. da se površine
odjela, u kojima je posječena jelovina, kreću do 50 ha i da je ukupna
doznačena drvna masa u svakom odjelu iznosila više od 1.000 m3. Prema
tome radilo se o redovitim sječama na kraju ophodnjice sa svim izvršenim
pripremnim radovima za te sječe. U prosjeku udaljenost privlačenja drvne
mase do pomoćnog stovarišta iznosila je oko 300 m, a prevoz do pilane oko
40 km.


Razumljivo je da mi nijesmo mogli uzeti za potrebe ovih istraživanja
cjelokupnu posječenu drvnu masu. nego samo jedan njezin dio u iznosu 334 m3
ili oko 320 komada jelovih trupaca, što, kao uzorak, zadovoljava. Trupce također
nijesmo birali po sječini nego su uzeti sa jednoga kraja sječine, osim
»F«-trupaca kod kojih smo od toga pravila morali odustati, jer je njihov »napad
» sporadičan. Željeli smo da jelove trupce preradimo po kvalitetnim klasama,
što smo i uspjeli, a i debljinskim podrazredima što nam, iz tehničkih
razloga, nije pošlo za rukom.


U tabeli 1. donosimo kvantitativne podatke i kvalitativne odnose dopremlje


nih trupaca za preradu. Preradu trupaca na pilani smo prilagodili uobičajenim


potrebama, odnosno poznatim kupcima piljene građe, a one su — u smislu


kvalitete i dimenzija — potpuno u duhu JUS-a i Cjenika za piljenu građu.


To nam je bio i uvjet kako bismo time isključili kakve eventualne specijalne


izvanstandardne narudžbe koje su, u pravilu, sporadične.


Trupci su prerađeni na tračnoj pili i tračnoj pili paralici, te na drugim


odgovarajućim sekundarnim strojevima razmještenim u pilanskom trijemu.


107




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Ovakvim tehnološkim procesom uveliko nam je olakšana prerada trupaca
po kvalitetnim klasama, jer je jedna radna smjena pilila jednu, a druga
drugu klasu trupaca; tako nije bilo teoretske, a niti praktične mogućnosti
da se piljena građa pomiješa. Cak smo posebno evidentirali i pilanske otpatke
po klasama trupaca iz kojih su nastali, a koji se dalje otpremaju
u tvornice celuloze; u pilani se njihova protuvrijednost knjiži kao negativan
trošak. Dakle, sve smo uspjeli evidentirati po klasama trupaca, osim piljevine
i najsitnijih otpadaka što se otpremaju u vlastitu kotlovnicu za proizvodnju
pare.


Na sortirnom polju ili sortirnici piljenu građu su, po JUS-u, klasirali
specijalno obučeni radnici za taj odgovorni posao, a onda su je otpremili
na vitlanje ili izravno kupcima. U tabeli 1. također donosimo i najgrublje
rezultate što smo ih dobili ovim pokusom. U tabeli 2. pak donosimo finu
strukturu piljene građe po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca iz kojih je
ona proizvedena. U tabeli 3. donosimo izvadak iz službenog Cjenika za piljenu
građu, ali samo za one dimenzije i kvalitetu piljene građe što smo je
imali u našem pokusu.


Na temelju tih dvaju neizbježnih podataka izradili smo vrijednosnu
tabelu 4. za piljenu građu, opet po kvalitetnim klasama jelovih trupaca i ukupno,
te u procentualnim odnosima. U tabeli 5. donosimo izvadak iz službenog
Cjenika za jelove trupce dopremljene sa 38 km u pilanu. Taj iznos nam
predstavlja početni i najveći trošak pri kalkulaciji cijene koštanja jelove
piljene građe što je donosimo u tabeli 6. Pri kalkulaciji troškova sirovine za
proizvodnju 1 m3 piljene građe — neizbježno smo vodili računa i o postotku
iskorištenja drvne mase, što se vidi u tabeli 6. Tu cijenu smo umanjili za
vrijednost realiziranih korisnih pilanskih otpadaka koji su već plaćeni u cijeni
sirovine. U tabeli 7. smo prikazali kvantitativne i kvalitativne relativne odnose
piljene građe po masi i vrijednosti kao funkcije kvalitete pilanskih trupaca
iz kojih je ta piljena građa proizvedena.


I na kraju u sintetskoj tabeli 8. donosimo sve relevantne podatke što
smo ih dobili ovim istraživanjima i koji su nam bili ciljem istraživanja. Osim
toga u toj tabeli donosimo i komparativne podatke za »industrij u i r u-
Jdarstvo«, te »rezanu građu« u SRH i SFRJ za 1984. i 1985. godinu
što smo ih prikupili u SDK SRH, a zatim prigodno obradili za ove potrebe.


Nakon što provedemo analizu svih rezultata istraživanja prikazanih u tabelama
1. do 8. — u mogućnosti smo da na temelju te analize donesemo
i odgovarajuće zaključke koji će se odnositi samo na ovaj pokus i na slične
uvjete onima pod kojima smo istraživali.


ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA


U tabeli 1. smo prikazali jelove pilanske trupce po kvalitetnim klasama.
Kako se iz tabele vidi, za ovaj pokus smo uzeli 321 jelov trupac s ukupnom
drvnom masom od 333.9 m-1


Od toga broja trupaca 27 ih je bilo furnirskih (F) s drvnom masom od


31.9 m3, odnosno prosječnom drvnom masom po trupcu od 1,18 nv1 i srednjim
promjerom trupca od 51,2 cm. te prosječnom dužinom trupca od 5,6 m.
108




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Kako se radi o najkvalitetnijoj jelovoj (furnirskoj) oblovini snažnih di-J
menzija, posebno dužina, to su ti trupci na pilani izrezani u piljenu građu
i sa velikim postotkom iskorištenja od 80.2" o. Ako se tome dodaju i realizirani
korisni otpaci koji služe kao sirovina u tvornicama celuloze, a knjiže se u
pilani kao negativni troškovi, onda taj postotak iskorištenja iznosi čak 92.2´l/o
od nabavljene sirovine za preradu. Dakle, samo nekih 8% od tih trupaca je
»otišlo« u pilovinu i sitni otpad koji se opet koristi u vlastitoj kotlovnici za
proizvodnju pare.


Jelovih trupaca I klase u pokusu smo imali 141 komad ili 162.1 m!
drvne mase. Prosječna drvna masa trupaca je iznosila 1.15 m:!, sa srednjim
promjerom trupca od 58,9 cm i prosječnom dužinom trupca 4.1 m. Kako se
vidi ovi su trupci bili nešto deblji od prethodnih, jer su krojeni u manjim
dužinama. Na pilani su iskorišteni u piljenu građu sa 75.7%. a ukupni im
je postotak iskorištenja isto kao i kod »F« trupaca, odnosno 92,3"/<>. Ovo moramo
istaći zato što nabava i doprema sirovine za pilanu predstavlja najveći
trošak, a realizacijom korisnih otpadaka za daljnju preradu taj se utrošak
umanjuje. Ako se radi o velikim mjesečnim ili godišnjim prorezima, onda
je on znatan. Osim toga taj podatak i namjerno ističemo kako bismo uklonili
paušalne prigovore onih koji često govore o neracionalnom korištenju
u pilanskim trijemima »teško proizvedenu« drvnu supstancu u šumi.


Jelovih pilanskih trupaca II klase, kako se iz tabele 1. vidi, u pokusu
smo prilikom preklasiranja trupaca na pilani iz broja i količine dopremljenih
nih, pa im je prosječna drvna masa iznosila 0,99 m:!. Na pilani smo ih iskoristili
sa 62,0% ili ukupno sa korisnim i realiziranim otpatcima sa 86,8*/». S
obzirom na kvalitetu sirovine i ovaj je postotak iskorištenja visok to više što
smo prilikom preklasiranja trupaca na pilani iz broja i količine dopremljenih
trupaca II klase izdvojili 29 komada ili 17,4 m:! trupaca III kvalitetne klase
kojih inače u našem pokusu nije bilo. Smatramo da smo ispravno postupili,
jer svi relevantni podaci u tabeli 1. što se odnose na te trupce, opravdavaju
taj naš postupak.


U prosjeku, a kako u pravilu i daju kapelske preborne šume, prosječna
drvna masa pilanskih trupaca se kreće oko 1 m:i. Srednji promjer tih trupaca
je oko 50 cm, a dužine oko 5 m. Na pilani ih je moguće iskoristiti u
piljenu građu sa 70"/» i to je dovoljno, odnosno takav se postotak obično i u
praksi postiže.


Realizacijom korisnih otpadaka za daljnju preradu taj se postotak iskorištenja
sirovine još povisuje. što govori o njezinom vrlo racionalnom korištenju.
Na temelju ovih samo nekoliko ovlaš navedenih podataka opet se
nameće notorni zaključak da je postotak iskorištenja jelovih trupaca na
pilani funkcija kvalitetnih klasa i dimenzija tih trupaca. To znači, ukoliko
su trupci deblji, duži i kvalitetniji, odnosno bolje kvalitetne klase, utoliko
će na pilani i cijeloj primarnoj preradi biti bolje iskorišteni. Budući da oni
prodajom drvnoj industriji predstavljaju glavni prihod šumskom gospodarstvu,
to se säm po sebi nameće i zaključak da će taj prihod biti veći ukoliko
se šume budu bolje uzgajale i ukoliko se sa njima bude bolje gospodarilo.


U tabeli 2. prikazali smo strukturu drvne mase piljene građe po kvalitetnim
klasama pilanskih trupaca iz kojih su te piljenice proizvedene. Osim toga
u toj tabeli smo prikazali trgovačke dimenzije, odnosno dužine i debljine


109




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 12     <-- 12 -->        PDF

piljene građe — i to posebno okrajčenu građu, neokrajčene samice, zatim
letve i piljene grede, a sve to kao funkciju kvalitetnih klasa pilanskih trupaca
iz kojih je ta građa proizvedena. Sasvim je sigurno da kvaliteta i dimenzije
pilanskih trupaca presudno utječu na kvalitetu i asortiman piljene građe,
pa su i u ovome pokusu tako prorezi podešeni.


Budući da smo u tabeli 2. prikazali apsolutne iznose drvne mase po kvalitetnim
klasama pilanskih trupaca, to nam oni još ne pokazuju nikakve prednosti,
a niti zakonitosti jednih podataka u odnosu na drugu. Oni zapravo
predstavljaju samo nužnu fazu u daljnjoj razradi podataka koji slijede. I izvadak
iz Cjenika piljene građe, što ga donosimo u tabeli 3. je također nužan,
jer smo na temelju njega i podataka iz tabele 2. sastavili vrijednosnu
tabelu 4. Tu tabelu isto nema rezona analizirati, budući da su i u njoj doneseni
apsolutni iznosi koji čitaocu još ništa ne kazuju. Tek su zanimljivi podaci
u tabeli 5. iako su i oni izvadak iz Cjenika za jelove trupce, ali predstavljaju
prvi i značajan trošak za pilanu, a osnovni prihod za šumsko gospodarstvo,
odnosno OOUR iskorištavanja šuma, OOUR uzgajanja šuma i OOUR šumskog
transporta. Zato ćemo podatke te tabele malo više analizirati kako bismo čitaocu
otklonili eventualne nejasnoće.


Kako se iz tabele vidi, cijene jelovim pilanskim trupcima su utvrđene
u odgovarajućem Cjeniku po klasama tih trupaca.


Međutim, zbog lakšeg obračuna između konkretnih radnih organizacija,
cijene su ugovorene za prvih 6 mjeseci 1986. godine s prosjekom od 12.000
din/m3 fco utovareno na pomoćnom stovarištu. Osim toga ugovorene su i
cijene prijevoza po 1 m3 do pilane sa raznih udaljenosti sječina od pilane,
kao i cijene istovara trupaca na pilanskom stovarištu. Zbroj svih tih cijena
predstavlja ukupnu cijenu sirovine po jedinici mjere (m3). na pilani. Ali sve
to pod uvjetom da kvalitetna struktura dopremljene drvne mase jelovine na
pilani bude u ugovorenom odnosu kao što je prikazano u tabeli 5. Naime, da
bi se postigla ugovorena cijena od 12.000 din/m3 u prvih 6 mjeseci 1986. godine


— kvalitetna struktura dopremljene drvne mase jelovine mora biti slijedeća:
F trupaca 9%, trupaca I kvalitetne klase 35°/o, II kvalitetne klase 34% i III
kvalitetne klase 22%>. Budući da smo u istraživanjima imali točne apsolutne
iznose drvnih masa po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca za čitavu drvnu
masu naših istraživanja koji, prema tabeli 1. ne stoje u gore navedenim ugovorenim,
nego u nešto drugačijim odnosima (F — 9,6%; I kl. — 48,5%>; II kl.
— 36,7!% i III kl. — 5,2%) — to smo u tabeli 5. uzeli stvarne cijene iz Cjenika
pilanske oblovine po kvalitetnim klasama, kao i stvarnu udaljenost sa koje
su oni dopremljeni na pilanu (sa 38 km). Na taj način smo dobili da je cijena
F-trupaca veća od prosječne ugovorene cijene za 129"/», a cijena pilanskih
trupaca I klase samo za 30/o, dok je cijena pilanskih trupaca II klase manja od
prosječne ugovorene cijene za 19%>, a cijena III klase trupaca čak za 28%.
Kako se iz tabele 5. vidi, 44% drvne mase u praksi se nalazi iznad prosječne
ugovorene cijene po jedinici proizvoda, a 56% drvne mase je ispod toga prosjeka.
Međutim u našem konkretnom pokusu koji upravo komentiramo bilo
je 58% drvne mase kod koje su jedinične cijene bile veće od prosječne ugovorene
cijene, a kod 42*/o drvne mase te su cijene bile manje. Iz toga se izvodi
zaključak da smo u tom pokusu imali nešto bolju kvalitetnu strukturu drvne
mase od one uobičajene, iako smo je uzeli po principu slučajnosti kako je to
naprijed opisano.
110




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Dakle, sa tim početnim, osnovnim i najvećim troškovima »cijena sirovine
na pilani« uz odgovarajući postotak iskorištenja — otpočeli smo kalkulaciju
cijene koštanja ili troškovnu cijenu 1 m:! jelove piljene grade na pilani što
je donosimo u tabeli 6. Ostale kalkulativne elemente u toj tabeli smo prikupili
u DIP-u Ogulin, a odnose se na pilanu Josipdol za prvi 6 mjeseci 1986.
godine (kada smo i obavili odnosni pokus).


Ti ostali troškovi su razvrstani po kriterijima i principima Službe društvenog
knjigovodstva SRH, tako da mi na njih niti smo htjeli, a niti smo
mogli utjecati. Oni su stvarni i potpuno su primjenjivi i na naš pokus i na redovnu
proizvodnju u navedenom razdoblju.


Zbrajanjem svih troškovnih elemenata u toj tabeli — formirali smo cijenu
koštanja po jedinici piljene građe kao funkciju kvalitete pilanskih trupaca
iz kojih je ta građa proizvedena. Na kraju smo. kao što se to i inače radi.
od cijene koštanja odbili negativne troškove nastale realizacijom korisnih
pilanskih otpadaka i tako formirali stvarnu cijenu koštanja po
jedinici proizvoda piljene građe, također kao funkciju kvalitete pilanskih trupaca
iz kojih je ista proizvedena. Iz posljednje kolone tabele 6 vidi se da je
stvarna cijena koštanja 1 ms piljene građe proizvedene iz jelovih furnirskih
trupaca veća od prosječne samo za 62"/», dok je cijena te sirovine na pilani bila
veća od prosječno ugovorene čak za 1290/o. Nadalje se vidi da je stvarna cijena
koštanja 1 m3 piljene građe proizvedene iz jelovih pilanskih trupaca I klase
manja od prosječne, dok je cijena sirovine na pilani bila veća za 3%, odnosno
da su ti odnosi približni.


Naprijed smo naveli da je cijena sirovine na pilani II klase pilanskih
trupaca bila manja od prosječne ugovorene za 19%, a III klase za 28°/», dok
je stvarna cijena koštanja jelove piljene građe proizvedene iz tih trupaca manja
od prosječne za 7%, odnosno za 10*/«. Iz toga se može izvući određeni zaključak
koji govori da je stvarna cijena koštanja po jedinici proizvoda piljene
građe podjednaka, bez osvrta na kvalitetu pilanskih trupaca iz kojih je ta
građa proizvedena, ali pod uvjetom da se iz te stvarne cijene koštanja isključi
cijena sirovine na pilani. U analizi koja slijedi vidjet ćemo da li kvaliteta
piljene građe što je proizvedena iz pojedinih kvalitetnih klasa jelovih trupaca
opravdava vidljivo različite cijene između tih trupaca.


U tabeli 7. smo donijeli relativne odnose po masi i vrijednosti piljene
građe proizvedene iz pojedinih klasa jelovih trupaca. Iz te tabele se odmah
vidi da su relativni iznosi (zaokruženi) po vrijednosti piljenica kvalitete CPC
i I klase veći od onih po masi i to kod svih kvalitetnih klasa trupaca i u prosjeku,
dok su kod drugih klasa piljenica (II, III. IV i V) manji po vrijednosti
nego po masi. Tek kod piljenih greda su oni opet veći po vrijednosti nego
po masi. dok su kod letava ti odnosi podjednaki. Iz tabele 7. se nadalje vidi,
što je bilo i za pretpostaviti, da je kvaliteta piljene građe funkcija kvalitete
pilanskih trupaca iz kojih je proizvedena, iako to nije posve signifikantno
kod trupaca F-kvalitete. To zbog toga što ti trupci nijesu u potpunosti odgovarali
kvalitetnoj klasi u koju su bili razvrstani, jer su na presjecima imali
znatno izmijenjenu boju, odnosno presjeci su im bili žuto-zatvorene boje na
putu prema okružljivosti. To upućuje na prestarjelost jelovih stabala iz kojih
su ti trupci proizvedeni, tim prije što su to u pravilu prvi trupci od panja.


To se vidi iz posljednje tabele 8. u kojoj se stvarna cijena koštanja proizvedene
piljene građe iz tih trupaca veća od njezine prosječne realizirane




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 14     <-- 14 -->        PDF

vrijednosti čak za 26,8% i za toliko je pilana preradom tih trupaca u gubitku.


Ipak se ne bi moglo sa sigurnošću reći da ti trupci nijesu odgovarali kvaliteti
pod kojom su realizirani, nego je njima cijena u navedenom Cjeniku
za pilanu previsoka. Već smo naveli da je za 129% veća od prosječne ugovorene
cijene pilanskoj oblovini. To je ipak nedopustivo, jer njihova kvaliteta
nije za toliko bolja od kvalitete jelovih pilanskih trupaca koji iza njih slijede.
a niti su ti F-trupci namijenjeni za pilansku, nego za furnirsku preradu.
Uostalom, to se najbolje vidi iz prosječnih vrijednosti piljene građe proizvedene
iz tih i »pilanskih« trupaca. Ona je kod svih pilanskih trupaca, kako
se iz tabele 8 vidi, redovito veća od stvarne cijene koštanja što je povoljno.
Povoljan je i prosjek dobiti ili akumulacije preradom svih jelovih trupaca
u iznosu od 6,1% na stvarnu cijenu koštanja.


Upravo ćemo se na ovom podatku više zadržati, jer nam je to bio i cilj
istraživanja. Još zapravo ne znamo da li je taj iznos od 6,1% dijela akumulacije
veliki, mali, povoljan, ili nepovoljan, jer još nemamo usporednih podataka
za njegovu ocjenu. Sigurni smo da bi taj iznos bio još i veći da su
F-trupci otpremljeni na furnirski nož (gdje im je i namjena), umjesto u
pilanu, na kojima je ostvaren znatan gubitak, što nije neobično u našoj svakidašnjoj
praksi, pa čak i kod tvrdih lišćara. Istina, prerada jelovih furnirskih
trupaca u furnire zahtijeva potpuno drugu tehnologiju, sasvim je drugi
(manji) postotak iskorištenja, osjetno veći troškovi prerade, ali se zato u toj
preradni proizvode kvalitetniji, odnosno vredniji proizvodi.


No, budući da o tome nemamo istraživanja, nego da nam ona tek predstoje,
to ovaj problem nećemo dalje komentirati. Međutim zadržat ćemo se
na podatku o prosječnoj dobiti ili dijelu akumulacije od 6,1%.


Iz cijele dosadašnje analize, a posebno iz analize tabele 6. vidljivo je
da su svi troškovi u proizvodnji jelove piljene građe podmireni. Plaćena je
naime sirovina na pilani u koju je cijenu uračunat, osim sirovine s nadmjerom
za postotak iskorištenja na pilani i utovar na pomoćnom stovarištu, zatim prijevoz
do pilane i istovar trupaca na pilanskom stovarištu. Nadalje su plaćeni
i ostali materijalni troškovi prerade jelovine na pilani, kao što su: ostali
materijal i usluge, troškovi održavanja sredstava rada (strane usluge), troškovi
amortizacije i napokon ostali troškovi poslovanja koji. po nomenklaturi,
spadaju u materijalne troškove. Potom su izdvojeni porezi i doprinosi iz dohotka
što terete jedinicu proizvoda, zatim ugovorne i zakonske obaveze, te
bruto osobni dohoci zaposlenih. Na taj način je formirana cijena koštanja ili
troškovna cijena proizvođača koja se sastoji iz materijalnih troškova i dijela
dohotka ili novostvorene vijednosti, a i dijela akumulacije što je unutra inkorporirana
kao trošak. Nakon što su od te cijene koštanja odbijeni negativni troškovi
i nakon što je formirana stvarna cijena koštanja i odbijena od prosječne
realizirane vrijednosti piljene građe — ostvaren je dio dobiti ili
akumulacije koji stoji na slobodnom raspolaganju
proizvođača.


Da bismo utvrdili da li je taj dio akumulacije povoljan, nepovoljan, velik
ili mali — obratili smo se Službi društvenog knjigovodstva SRH za potrebne
podatke. Ondje smo, naime, pronašli da se drvna industrija vodi pod »industrijom
i rudarstvom« SRH i SFRJ. Osim toga smo pronašli i druge potrebne
podatke koji su nas zanimali. Kada smo ih identificirali i usporedili sa poda




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 15     <-- 15 -->        PDF

cima naših istraživanja, tada smo ustanovili da su rezultati što smo ih dobili
ovim istraživanjima povoljniji u odnosu na one što ih je ostvarila »industrija
i rudarstvo« u SRH i SFRJ u 1984. i 1985. godini. Za 1986. godinu podaci
nijesu još bili sređeni, ali se na temelju podataka što ih donosimo u tabeli 8.
za 1984. i 1985. godinu vidi da bi oni u 1986. godini mogli biti podjednaki
ili da imaju tendenciju maloga pada. Prema tome ako bismo se zadovoljili
sa dobiti ili akumulacijom u pilanarstvu da bude u prosjeku grupacije sa iznosom
od 4.2% za SRH ili 4,1% za SFRJ u 1985. godini, onda razlika do 6,1°/«,
ili samo za pilanske trupce od 6,5"/o, predstavlja iznos koji bi trebalo komentirati.


Posve je sigurno da primarna mehanička prerada u drvnoj industriji
predstavlja prvu i najgrublju fazu obrade drva, odnosno proizvodnju repromaterijala
za daljnju preradu. Osim toga ona predstavlja i granično područje
sa šumarstvom. Podaci što smo ih donijeli za »industriju i rudarstvo«
su prosjeci od prvog do posljednjeg stupnja oplemenjivanja sirovine, a mi
smo se u ovim istraživanjima zaustavili na prvom stupnju. Budući da upravo
taj stupanj predstavlja granično područje, odnosno »kamen međaš« između
jedne i druge grane privrede i »jabuku razdora« i između jednih i drugih
stručnjaka, o čemu smo u uvodu pisali, onda je na ovome mjestu nužno istražiti
genezu te razlike između dijela akumulacije grupacije i našeg pokusa.
No prije toga treba istaći da prosječni dio akumulacije u našem pokusu,
koji se odnosi samo na pilanske trupce iznosi 6,5% na cijenu koštanja po jedinici
proizvoda, dok je taj isti dio za rezanu građu, prema tabeli 8. u SRH
bio 1985. godine 7,3%, a za SFRJ 5,1°A>. Prema tome podatak u našem pokusu
je veći od prosjeka »industrije i rudarstva« SRH za 54.8%, odnosno od prosjeka
SFRJ za 24,4%.


1) Uzorak za pokus je uzet po principu slučajnosti iz redovitih sječina koje
su. neovisno o istraživanjima, došle na red za sječu.


2) Ako zanemarimo F-trupce koji su u ovoj pokus slučajno »zalutali«,
pilanski strupci su bili kvalitete u prosjeku uobičajene godišnje prerade jelove
pilanske oblovine.


3) Prerada drva je izvršena prema uobičajenom tehnološkom procesu
prerade i proizvedena je ona piljena građa koja odgovora JUS-u, Cjeniku
i unaprijed poznatom kupcu standardnih proizvoda.


4) Troškovi prerade jelove pilanske oblovine su kvartalno-obračunskog
karaktera i oni su faktični, stvarni.
5) Realizacija piljene građe je također stvarna kategorija koja je knjigovodstveno
registrirana.


6) Utvrđena dobit ili dio akumulacije je također knjigovodstveno evidentiran,
ali nije istovremeno evidentiran uzrok njegovog nastajanja (racionalizacijom
rada, poboljšanjem tehnološkog procesa proizvodnje, smanjenjem
troškova poslovanja i si.).


Na kraju nam preostaje da


Zaključimo :


a) Od ukupne realizirane jelove pilanske oblovine oko 90% predstavljaju
pilanski trupci I, II i III kvalitetne klase. Ostatak od oko 10%» su jelovi fur


113




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 16     <-- 16 -->        PDF

nirski trupci, koji u pravilu idu u druge tehnološke procese, inače se na
njima u pilani ostvaruje gubitak zbog, za pilanu, visoke
cijene sirovine.


b) Na pokusnim jelovim pilanskim trupcima I, II i III kvalitetne klase
na pilani se ostvaruje dobit ili akumulacije od 6,5%, dok je prosječna dobit
na rezanoj građi 1985. godine u SRH iznosila 7.3"/». a u SFRJ 5,lB/o.


c) Te su razlike znatne i ako se one stave u odnos sa prosječnom dobiti
ili dijelom akumulacije »industrije i rudarstva« SRH i SFRJ u 1985. godini,


onda su one u pokusu veće za 54,8*/», odnosno 58,5´Vn. Iz tog a proizlaz i
d a se zaist a di o akumulacij e prelijev a iz šumarstv a
u mehaničk u prerad u drva .


d) Taj isti zaključak se odnosi i na prosjek dobiti u rezanoj građi SRH,
koji je veći od našeg pokusa, a i u rezanoj građi SFRJ, koji je manji od našeg
pokusa.


e) Smatramo da bi, prema ovim podacima, bila opravdana revizija cijena
jelovoj pilanskoj oblovini na pomoćnom stovarištu. To bi se učinilo na taj
način što bi se dio utvrđene akumulacije u drvnoj industriji dogovorno podijelio
između te dvije grane privrede. Time bi se otklonili i permanentni prigovori
koji između njih postoje.


f) Budući da se ovdje radi samo o prvom dijelu naših istraživanja, to definitivne
zaključke namjeravamo donijeti u drugom napisu, odnosno na kraju
kompletne studije.


g) Također smatramo da bi konačno i cijene jelovoj pilanskoj oblovini
trebale biti funkcija srednjih promjera jelovih pilanskih trupaca, jer su prednosti
debljih trupaca i mnogobrojne i višeznačne.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 17     <-- 17 -->        PDF

TAB. 1
JELOVI TRUPC! ZA PILJENJE
Kvantitativni
podaci
KvalitetnaF I
klasaII
trupaca
III ukupno
Broj trupaca 27 141 124 29 321
Drvna masa ( m3) 31,9 162,1 122.5 17,4 333,9
Prosječna drvna
masa trupca ( nv)
Srednji promjer
trupca ( cm )
Prosječna dužina
trupca ( m )
Drvna masa piljene
građe (m3 )
Postotak iskorištenja
na pilani ( % )
Drvna masa korisnih
otpadaka (cei drvo) (m3)
Ukupno iskorištena
drvna masa ( m3)
Ukupni postotak (%)
iskorištenja trupaca
1,18
51,2
5,6
25,6
80,2
3,8
29,4
92,2
1,15
58,9
4,1
122,7
75,7
27,0
149,7
92,3
0,99
48,6
5,4
76,0
62,0
30,4
106,4
86,8
0,60
33,9
5,8
10.3
59,2
3,4
13,7
78,7
1,04
52,0
4.9
234,6
70,3
64,6
299,2
89,6




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 18     <-- 18 -->        PDF

116




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 19     <-- 19 -->        PDF

TAB. 3


IZVADAK IZ CJENIKA PILJENE GRAĐE (din/m3)


Dužine i debljine Kvalitetne klase piljenica
piljene građe


(cm/mm) ČPČ I II III VI V
24 16.000 13.700 12.000
SO-90 48 16.000 13.700 12.000´
ro 76 16.000 13.700 12.000


rc
cn 24 23.700 21.700 17.500


m 100-275 48 24.500 22.400 17.500
OJ


76 24.500 22400 17.500


ro


L-24 54200 47.600 40.200 32500 25.500 21.900


o
300-600 48 60.900 51.200 40.900 33.000 29.600 24.300
76 60.900 51.200 40.900 33.000 29.600 24.300
28 55.800 48.000 38.700*


>B OJ


jj-.a
300-600 48 60.900 51.200 40.900


v- tz


ö ro


(U l/>


C 76 60.900 51.200 40900 L


>


OJ 200-275 45.000


748
300 < 55.000


OJ 200-375 36.800
C OJ ioo/l20


Ol TD


400-575 44.100


5. cn 12°/140
600-800 46.200


* cijena za III i VI klasu samica


ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 20     <-- 20 -->        PDF

118




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVADAK IZ CJENIKA ZA JELOVEKvalitetna


Troškov
(din/ m ) F 1
Cijena sirovine sa
utovarom na pom. stov
31.200 12.500
Prijevoz trupaca
do pilane 2 631 2.631
sa 38 km


Istovar trupaca


287 287


na pilani
Ukupno cijena


34.118 15.418
sirovine na pilani


Struktura drvne mase
ugovorenog prosjeka(%) 9 35


TRUPCE
klasa trupaca
II III


9.100 7.830
2.631 2.631
287 287
12.018 10.748
34 22


TAB 5


ugovoreni
prosiek


12.000


2.631


287
14.918
100




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 22     <-- 22 -->        PDF

TAB G.


STVARNA CIJENA KOŠTANJA (CK) JELOVE PILJENE
GRAĐE ZA RAZDOBLJE I-V I 1986 GOD.


Vrsta troškova Kvalitetne klase pilanskih trupaca
(din./m 3 ) F I II III prosjek
Sirovina na pilani 34.118 15.418 12.018 10.748 14.918
% iskorištenja 0.802 0.757 0.620 0.592 0.703
Ukupno sirovina
na pilani 42.541 20.367 19.384 18.155 21.220
Ostali materijal
i usluge 2.72G 2.726 2.726 2.726 2.726
Održavanje
sredstava rada 717 717 717 717 717
Amortizacija 496 496 496 496 496
Ostali troškovi
poslovanja 1.669 1.669 1.669 1.669 1.669
Ukupno 48.149 25.975 24.992 23.763 26.828
Porezi i doprinosi
iz dohotka 1.043 1.043 1.043 1.043 1.043
Ugovorne obaveze 970 970 970 970 970
Bruto osobni
dohoci 7.275 7.275 7.275 7.275 7.275
Ukupno 9.288 9.288 9.288 9.288 9.288
Sveukupnokoštanja
cijena 57.437 35.263 34.280 33.051 36.116
Negativni troškovi 598 L86 1.613 1.331 1.110
Stvarna cijena
koštanja 56.839 34.377 32.667 31.720 35.006




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 23     <-- 23 -->        PDF

TAB. 7


KVANTITATIVNI 1 KVALITATIVNI ODNOSI PILJENE
GRAĐE ( u %)


Kvalitetne klase piljeKvalitetne
klase pilanskih trupaca


ne građe i postotni


F I II III prosjek


odnosi po masi i


vrijednosti %


po masi 0.3 4,6 1,6 — 3,0


ČPČ © © © ©


po vrijednosti —


po masi 6.1 17,7 8,1 — 12,6
I
po vrijednosti (22J7)


0 @) — ©*


po masi 32.7 26,1 13,6 8,6 2L0
II
po vrijednosti (319)

po masi 26.6 30,9 59,5 44,8 40,3


III © © ©


po vrijednosti (237) (5Z4)


po masi 4.4 5,4 10,2 23,8 7,6


IV
@ ® © © ®


po vrijednosti


po masi — 4,7 2,2 1,6
V
po vrijednosti -— (3,0)


@ ©
po masi 13,7 — 18,7


Piljene 29.9 11,2
grede


po vrijednosti (329) — (255)


(§) ©


po masi — 1,6 2,3 1,9 1,7
1 etve
po vrijednosti — ( $ © (2,1)


©


po masi 100 100 100 100 100
Ukupno


po vrijednosti (100)


® ® © ©




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 24     <-- 24 -->        PDF

TAB. 8.


SINTEZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
Vrijednosni iznosi Kvalitetna klasa trupaca
(din./m3) F I II III prosjek
Prosječna vrijednost


41.620 38.731 33.718 32.705 37.158
piljene građe ( V)


Stvarna cijena koštanja
piljene građe (CK) 56.839 34.337 32.567 31.720 35.006


Ostvarena dobit


-15.219 4.354 1.051 985 2.152


ili gubitak (V-CK)


(u 7. )


Ostvarena dobit
ili gubitak u % -26,8 12,7 3,2 3,1 6,1
Ostvarena dobit
v ´CK mn CK 10°
ili gubitak u%
bez F-trupaca
12,7 3,2 3,1 @)
Prosječna ostvarena
dobit ili gubitak
(u 7.)
SRH*
rezana
građa
industrija
i rudarstvo
godine
godine
1984
1985.
1984
1985.
8,8
©
4,6
©
Prosječna ostvarena
dobit ili gubitak
(u 7.)
Razlika prosječno
ostvarene dobiti
u 1985 godini
SFRJ*
rezana
građa
industrija
i rudarsfvo
industrije i
rudarstva SRH
(u 7.)
industrije i
godine
godine
1984
1985.
1984.
1985.
i pokusa
i rezane građe
i pokusa
6,8
©
5,0
(U)
§4 (73,8)
(58,5)
rudarstv a orrcj i rezane građe (^4,4)


*
Podaci iz završnog računa OUR-a privrede u Usporednom pregledu
SFRJ, SR 1 SAP za 1985 godinu
SDK SR Hrvatske, Zagreb, 1986.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 25     <-- 25 -->        PDF

LITERATURA


1.
Golubović , U.: Istraživanje najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskog
stepena jele (Abies alba Mill.) za pilansku preradu. Zagreb, 1964.
2.
Golubović , U.: Istraživanje praga rentabilnosti pri preradi jelovih pilanskih
trupaca na jarmačama.
»Drvna industrija«, br. 9—12/1965.
3.
Golubović , U.: Istraživanje praga i granice rentabilnosti pri pilanskoj
preradi hrastovine (Q pedunculata Ehrh) Zagreb, 1967.
4.
Golubović , U.: Istraživanje relativne diferencijalne rente u ekonomskim
šumama Gorskog Kotara. »Šumarski list« 11—12/1971.
5.
Plavšić , M., Golubović , U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata
kod jele (A. alba Mill.) »Šumarski list« 9—10/1963.
6.
Plavšić , M., Golubović , U.: Istraživanje postotnog odnosa pilanskih
sortimenata kod jele. »Šumarski list« 1—2/1964.
7.
Plavšić, M., Golubović. U.: Istraživanje postotnog odnosa jelovih pilanskih
trupaca po kvaliteti i klasa jelovih okraičenih dasaka (piljenica) komercijalnih
dužina na bazi pilanskih debljinskih razreda — podrazreda.
»Drvna industrija« 1—2/1964.
8.
Plavšić , M., Golubović , U.: Istraživanje ekonomičnosti u proizvodnji
furnira iz furnirskih trupaca poljskog jasena.
»Drvna industrija« 5—6/1965.
9.
Plavšić , M.: Istraživanje rentabilnosti u proizvodnji furnira iz furnirskih
trupaca hrasta lužnjaka.
»Drvna industrija« 10—12/1967.
10.
Plavšić , M., Golubović . U.: Istraživanje vrijednosti bruto produkta
u eksploataciji šuma, primarnoj i finalnoj proizvodnji drvne industrije koju
omogućuje hektar (zrele) nizinske slavonske šume. Zagreb. 1970.
11.
Podaci iz završno računa OUR-a privrede u Usporednom pregledu SFRJ.
SR i SAP za 1985. godinu. SDK SR Hrvatske, Zagreb, 1986.
Is
Part of Acumulation Really Funneled off From Forestry into the Woodworking


Industry, or Conversely?


Summary


Under the above title, which is perhaps suggestive, but also bold, we set out
the objectives of our investigation project in forestry and the woodworking industry.
To this end we selected two regionally most valuable tree species — fir and penducultate
oak, using the random sample method. The stock was taken from regular
shipments from forest stands which in 1986 came due for felling. The felled
stock was transported to woodworking plants for processing, The processing was
caried out in accordance with the Yugoslav Standards (JUS), the sawn-timber
Price List, and the specifications of regular buyers of standard goods. Since the
investigations conducted yielded a great deal of data which cannot be presented
in a single paper, we decided to publish them in two parts.


In this first part we give the results of our investigations conducted on fir
trees, while the results of our investigation on pedunculate oak will be subsequently
presented in the secon part.


For our investigations regarding fir wood we to«k 320 fir veneer- and saw-logs.
Class I, II and III. altogether 334 cu. m. In processing these logs in sawmills




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 26     <-- 26 -->        PDF

we had an average arte of stock exploitation of about 70 per cent, which is satisfactory.
With the veneerlogs the rate of exploitation in saw-mills (although they
were not intended for it) was 80 per cent and with saw-logs Class I— 76 per cent,
Class I — 62 per and Class III — 59 per cent.


The sawn timber obtained from all these logs was of high quality, and consequently
of high value, and reflected the quality of the logs it was made from.


We fond that in processing fir veneer-logs saw-mills had a 26. 8-per-cent loss
per unit of sawn timber. This shows that such logs should not be processed in
saw-mills, but rather in venner plants, for which the are anyhow intended. This is
all the more so since the price of raw material in forest is so high that it cannot
be covered by timber sawn in saw-mills.


As regards fir saw-logs Class I, II and III, we found that they are highly
profitable in saw-mills-exceeding by as much as 6,5 per cent the real cost price,
which is for the saw-milling industry exceptionally favourable.


Since saw-milling and forestry are a bordering sector, there are frequent conf
troversies between respective experts regarding the funneing off of part of accumulation
from one branch into the other, and conversely.


According to the Yugoslav nomenclature, the woodworking industry falls into
the category »industry and mining«. The average rate of accumulation of the
woodworking industry by far execeeds the avegare figure the grouping as a
whole to which it belongs.


Consequently, in our investigations we found that a large part of accumulation
generated in the processing of fir saw-logs was funnelled off from forestry into the
woodworking industry. It would be, therefore, necessary by mutual agreement
to increase the price of raw materials, i. e. of fir saw-longs Class I, II and III.