DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 64 <-- 64 --> PDF |
ARPAD KAROLYI (1875—1929) »Lipovljanski susreti 86« bili su posvećeni udjelu, po rođenju, Nehrvata u äst; šumarskoj znanosti i struci, pa je na njima vrijedno se »sresti« i s Arpadom Karolyi- em, šumarskim i privrednim stručj0k njakom. To više, što je kod nas, prema Katalogu Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, objavljen samo jedan »In memoriam«. (1) 1. Životni put i djelovanje A. Karolyi-a pratit ćemo prema tekstu J. Hermanal, napisanog kao Pregovor njegovom prijevodu Karolyi-eve »Biometrike«. Arpad Karolvi rođen je 9. siječnja 1875. godine u mjestu Makö u Županiji Csanad tj. u Madžarskoj. U rodnom mjestu polazi osnovnu školu, niže razrede gimnazije u Szolnoku a više u Budimpešti, gdje i maturira 1893. godine. Šumarstvo je studirao u Šćavnici od 1893. do 1896. godine. Poslije odsluženja jednogodišnjeg vojnog roka zaposlio se kod Ze maljske vlade u Sarajevu i nakon pripravničkog staža u Budimpešti 1900. godine polaže državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Poslije položenog državnog ispita vraća se u Sarajevo odakle je nakon tri mjeseca premješten za kotarskog šumara u Višegrad s teritorijom današnjih općina Rudo i Višegrad. Nakon tri godine premješten je za upravitelja ureda za Uređivanje šuma u Sarajevu, na kojoj dužnosti ostaje do 1906. godine, kada je premješten za upravitelja Šumarije Pribinić. Na toj dužnosti ostaje do listopada 1907.godine, kada napušta državnu službu i prelazi u poduzeće Holz-Industrie A. G. (HIAG) sa sjedištem u Konstanzu (Njemačka), koje je pod firmom Bosansko akcionarsko društvo za perradu drveta u Teslicu podiglo i uređaje za suhu destilaciju drva s proizvodnjom nizom proizvoda (2). Nakon 11 godina, 1918, prelazi za šumarskog direktora budimpeštanske Bodenkredit-Bank A. G., Kako je poduzeće HIAG bilo isključivo vlasništvo njemačkih državljana to je poslije prvog svjetskog rata prešlo u vlasništvo države. Država, međutim, ni pilanu ni destilaciju nije iskorišćivala u vlastitoj režiji nego ju je dala u zakup poduzeću Prvo jugoslavensko d.d. za šumsko gospodarstvo i drvnu industriju nastalog od nacionaliziranog posjeda kod Sirača i Daruvara Bodenkredit-Bank-e. A. Karolvi postao je generalnim direktorom ovog poduzeća, dakle i tvornice u Teslicu u kojoj je i prije radio. Još prije isteka trogodišnjeg zakupnog roka, krajem studenoga 1921. ustanovljuje se samostalno poduzeće pod nazivom »Destalacija drva d.d.« Teslić. Svoju privrednu karijeru Karolvi nastavlja kao generalni direktor Banke za parcelaciju i kolonizaciju d.d. u Zagrebu 1) Josip Herman, dipt. inž. šum. (Virje, 14. 03. 1899. — Karlovac, 16. 02. 1985), uz ostalo bio je i profesor na Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu te je u tom svojstvu napisao i priručnik »Šumarska dendrologija« (v. Sum. list br. 10—12/1976. i br. 7—8/1983). 162 |