DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 58 <-- 58 --> PDF |
A. Langhoffer, J. Vesely, V. Belošević, M. Straznicky, V. Koudelka. V. Skorić, V. Setinski, Đ. Nenadić. J. Holjac, A. Goglia, A. Jovanovac, E. Rössler, i V. Mandekić; vidi se da i ovdje ima po prezimenima dosta pripadnika češke narodnosti i pripadnika ostalih naroda i narodnosti. Evo nekoliko podataka: Viktor Koudelka (rođen je 1889. u Vyskovu, Moravska) četiri godine predavao je šumarsku kemijsku tehnologiju. August Langhoffer kao redovni profesor zoologije na Filozofskom fakultetu 11 godina (1919 — 1930), na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu od 1919. do 1930. godine predaje etimologiju i posebno se bavi proučavanjem štetočinja (gubara i dr.) naših hrastovih šuma. Od 1918. do 1946. godine vodno graditeljstvo za šumare i agronome predaje Viktor Setinsk i (rođen 17. 8. 1878. u Kapanu), a za šumare uređivanje bujica. Za Šumarstvo u XIX stoljeću značajna su i tri znanstvenika: Ljudevit Farkaš-Vukotinović, Josip Schlosser´ i Bogoslav Sulek. Ljudevit F a r k a š-Vukotinović rođen je u Križevcima, ali kao Farkaš te je još kao mladić promijenio prezime u Vukotinović. Po obrazovanju, a i radu do 1866. godine, bio je pravnik a od tada se posvetio i prirodnim znanostima i zajedno s Josipom Schlosserom proučavao našu floru i tako udarili temelje hrvatske floristike. Posebno je proučavao naše hrastove i brojne forme tih vrsta u našim šumama. Vukotinović i Schlosser zajednički izdaju na latinskom jeziku pisanu »Syllabus florae croaticae« (1857) i »Flora croatica« (1869) te više rasprava u »Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti «, koje su bili redovni članovi. Josip Schlosse r rođen je (1818) u Moravskoj po struci liječnik. U Hrvatsku dolazi 1838. i bio je liječnik grofa Pejačevića u Našicama, zatim veleposjednika Adamoviča i dr. Dok je Vukotinović poživio 80 godina (1913 — 1893), Schlosser umire već 1872. Bogoslav Sule k rođen je u Subotištu 1816. godine i po struci bio je botaničar, ali je, uz suradnju šumara Franje Cordašića, po narudžbi Zemaljske vlade napisao knjigu »Korist i gojenja šumah« (1866) i to je prva takva knjiga na hrvatskom jeziku. Kako su djelovali šumari u operativi, u službi veleposjednika pokazuju gospodarske osnove, koje su rađene poslije Oslobođenja, jer one daju sliku gospodarenja gotovo od druge polovine prošlog stoljeća. Dakako, da pri tome treba voditi računa, da i nisu bili uvijek u mogućnosti primjenjivati svoje stručno znanje, jer su koji put morali udovoljiti i željama ili točnije nalozima svojih poslodavaca. Stanoviti broj ovih ostavio je bar dio svojih djelatnosti zabilježen i u objavljenim radovima kao npr. Adolf Danhelovsky. N. Müller i dr. Bilo ih je i u upravnoj službi, kao kotarski ili županijski službenici kao npr. Ignac (koji se u Hrvatskoj preimenovao u Vatroslav) C c r m a n. koji je radio na području Požeške županije. Sigurno je da smo neke šumare obradili više. neke manje, a neke uopće ne. Ovo je samo mali dio koji se je mogao sakupiti iz vrlo velikog i obimnog i još nesistematiziranog materijala koji postoji u našim arhivima, a koji je do sada prezentiran našoj javnosti sa vrlo malim dijelom. Potrebno je nastaviti istraživanje sve do današnjih dana jer svjesni smo da je napredak naše zajednice izgrađen krvlju i da se gradi i znojem svih na |