DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 57 <-- 57 --> PDF |
su se obrazovali kadrovi za poljoprivrednu i šumarsku djelatnost i službu. Otvaranjem te Škole ostvarena su dvadesetgodišnja nastojanja hrvatskih šumara u prvom redu Franje Sporera, Dragutina Kosa i Ante Tomića. U matičnim knjigama škole nalazimo polaznike pored onih iz Hrvatske i Slavonije i one iz Bosne, Dalmacije, Istre. Kranjske. Štajerske, Srbije. Vojvodine, Bugarske, također je bilo polaznika iz Češke, Moravske, Galicije i Bukovine. Pogledajmo popis nastavnika na šumarskom odjelu učilišta u Križevcima do osnivanja Šumarske akademije u Zagrebu: Cordašić Franjo, Demi Ivan, Draganić Maksimilijan, Fiala Vjekoslav, Furlan Jakov, Gundrum Fran, Gvozdanović Ivan, Herrnheiser Žiga, Hlava Dragutin. Holjac Izidor, Huber Pavao, Karakaš Bogomir. Kesterčanek Franjo F. X. Kiseljak Vladimir. Kišpatić Mijo, Köröskenyi Vjekoslav, Kössler Dragutin. Kružić Franjo, Labaš Janko, Lajer Josip, Lambl Dragutin. Lenarčić Andrija, Lypold Herman, Makin Ivan, Mudrinić Petar. Nenin Petar, Oštrić Ognjan, Partaš Ivan, Peičić Vilim, Pexider Gustav, Potočnjak Ivan, Prelog Mihajlo. Stipčić Zdravko. Straznicky Ivan, Šega Rudolf, Šoštarić Šišman, Sram Dragutin, Valenko Vladoje, Vichodil August. Vukasović Živko, Urbani Milutin, može se uočiti da je dosta nastavnika češkoga podrijetla ali i pripadnika ostalih naroda i narodnosti. Ravnatelj škole iza D. Lambla je August Vichodil sve do 1890 godine. Godine 1897. Kraljevska zemaljska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada donosi odluku da se ukida šumarski odjel u Križevcima i da se od desetog mjeseca 1898. nastava održava na Šumarskoj akademiji pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nastava na Akademiji je trajala tri godine sve do 1909. godine kada je produžena na četiri godine. U ono doba je vladalo mišljenje da se poljoprivredne i šumarske nauke ne mogu izjednačiti s »čistim« naukama filozofije, teologije i prava. Te su Akademiju zvali »trajan provizorij« i taj provizorij je trajao 20 godina sve do osnivanja samostalnog Gospodarskog-šumarskog fakulteta. Uvjet za upis na Akademiju bila je gimnazijska matura, ali ipak ondašnja politika nije priznavala puni univerzitski rang. Tako je npr., interesantan slijedeći slučaj: Apsolvent šumarstva je nakon svršene Akademije službovao kod Brodske imovne općine. Pretpostavljeni uočavaju njegovu težnju za naukom i šalju ga u Beč da doktorira. Disertaciju je bio već izradio, ali u Beču mu ne priznaju kvalifikacije stečene na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, te mora ponovno sve ispite polagati i tek tada pristupiti obrani doktorske teze. To se desilo našem uvaženom stručnjaku prof, dr Antunu Levakoviću. Šumarska akademija je vrlo važna i za razvoj tehničke naobrazbe. Na njoj se predavaju tehnički predmeti. Tako npr. od 1899 do 1911 kao profesor geodezije i građevinskih predmeta je Ceh ing. Vinko Hlavink a (CSR, 1862, Brno — 1934). te je njegovom zaslugom na Šumarskoj akademiji otvoren 1908. tzv. Geodetski tečaj za izobrazbu geodetskih i kulturno-tehničkih stručnjaka (školovanje je trajalo 2 godine). Taj Geodetski tečaj prelazi nakon I svjetskog rata na novoosnovanu Tehničku-visoku školu u Zagrebu. Dne 31. kolovoza 1919. osniva se Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i na njemu Šumarski odjel, te njegovim osnivanjem prestaje s radom Šumarska akademija. Na Šumarskom odjelu nastavu drže slijedeći predavači: S. Bohniček, V. Njegovan, F. Šandor, V. Vouk, I. Pevalek, A. Gilić, V. Filkula, P. Horvat, A. Petračić, A. Levaković, J. Božičević, R. Fantoni, |