DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Skupštine koje se održavaju narednih godina pokazuju daljnji rad Šumarskog društva oko unapređenja staleških i stručnih prilika. Spomenut ćemo neke Skupštine konje su interesantne sa svojim zaključcima. Šesta skupština od 13. — 15. kolovoza 1882. u Zagrebu razmatra »Nacrt novog šumskog zakona«. U Ogulinu se 12. kolovoza 1883. održava sedma skupština, na kojoj se osniva zaklada za potporu šumarskih udovica. Na devetoj skupštini održanoj 16. studenog 1885. u Zagrebu, među inim odlukama »zahtjev da se zemaljska subvencija za pošumljenje Krša povisi od 2000 na 10.000 forinti«. U Novoj Gradiški je održana deseta skupština 8. rujna 1886., gdje je hrvatski književnik šumar Josip Kozarac iznio problematiku pomlađivanja hrastika. Na jedanaestoj skupštini održanoj 1887., za predsjednika je izabran Milan pl. Durst , kr. ravnatelj državnog šumarskog ravnateljstva u Zagrebu i na tom položaju ostao je do 1894. M. Durst je i među prvim članovima utemeljivačima H. - s. šumarskog društva tj. član koji je odjednom uplatio desetorostruki iznos članarine. Dne 23. rujna 1890. u Petrinji se održava četrnaesta skupština na kojoj se pokreće osnivanje Šumarskog muzeja. Na devetnaestoj skupštini održanoj u Podravskoj Slatini 11. kolovoza 1895. donose se Pravila za podizanje Šumarskog doma u Zagrebu. Dvadeseta skupština Društva se održava 28 kolovoza 1896. u Zagrebu, učesnici skupštine organiziraju izlet na milenijsku izložbu u Budimpešti. Na njoj je prikazan napredak šumarske struke u Hrvatskoj i Slavoniji. Šumarski stručnjak Jur Marti n k a (Vrbica, Slovačka, 1864—? CSR) za Milenijsku izložbu održanu 1896. godine u Budimpešti izradio je plastični reljef Plitvičkih jezera, za Svjetsku izložbu u Parizu 1900. godine model šumskouzgojnih radova u Hrvatskom primorju a za izložbu održanu 1908. godine u Londonu prikaz modela iz lovstva. Dvadeset i druga skupština je održana 20. listopada 1898. u novo sagrađenom Šumarskog domu. Tada je svečano otvoren i Šumarski muzej, a otvorena je i Šumarska akademija. Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo je održalo 13. rujna 1919. posljednju svoju skupštinu četrdeset i petu po redu, na kojoj je iznijet prijedlog »o sazivu odbora svih šumara u državi u svrhu ustrojenja Jugoslavenskog šumarskog udruženja«. Povijest bilježi da se u 18. stoljeću osnivaju prve privatne šumarske škole u Češkoj, Austriji, Francuskoj i Njemačkoj. Godine 1770. osnovana je rudarska škola u Banskoj Sčavinici (Slovačka) u kojoj se od god. 1807. posebno uči i šumarstvo. U Tharandtu u Njemačkoj (sada DDR) osnovana je 1786. godine šumarska škola. Godine 1808. otvoreno je državno šumarsko učilište u Mariabrunnu u Austriji, a 1824. šumarska škola u Nancy u Francuskoj. U školi u Mariabrunnu, te u rudarskoj školi u Banskoj Sčavnici školovali su se i šumari iz Hrvatske. Oni su bili malobrojni, ali su ipak predstavljali onu idejnu snagu koja će pokrenuti razvitak šumarskog školstva u Hrvatskoj. Najistaknutiji borac za obrazovanje šumara u domovini tj. za osnivanje šumarske škole je Franjo Šporer, kome F. Kesterčanek daje mjesto »utemeljitelja hrvatskoga šumoznanstva«. Franjo Šporer rođen je 1806. u Karlovcu gdje mu je otac Josip, inače rođen u Brodu na Kupi. bio gradonačelnikom. Gimnaziju je završio u Karlovcu a šumarske nauke 1829. na Šumarskoj akademiji u Mariabrunnu. Šporer je 1843. godine u »Listu mesećnom« Gospodar |