DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 51 <-- 51 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM 1 STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630*:930.8 šum. list CX1 (1987) 149 DOPRINOS PRIPADNIKA NARODNOSTI U RAZVOJU ŠUMARSKIH DRUŠTVENIH ORGANIZACIJA I OBRAZOVNIH USTANOVA U HRVATSKOJ* i ** Nikola LUKIC*** »Sume su naše dragocjeno nacionalno bogatstvo. One su to ne samo po svojoj neposrednoj unutrašnjoj vrijednosti, kao sirovinska baza za potrebe raznih grana industrije, nego i po tome što one neposredno znače, prije svega, za zdravlje naših građana, a isto tako i za razne grane poljoprivredne djelatnosti, za sprečavanje erozije i uređenje bujičnih područja, za stvaranje i održavanje povoljnih klimatskih uvjeta Ud. O tom bogatstvu naroda, trebaju svi pozvani faktori i čitava zajednica da vode stalnu i najveću brigu«. Ove riječi je izrekao Josip Broz Tito, čovjek koji je volio šumu i koji je znao što znače šume te su zato uzete kao moto za prikaz doprinosa pripadnika narodnosti u razvoju šumarstva SR Hrvatske i Jugoslavije. Veliki značaj u gospodarskom razvoju ljudske zajednice imale su prije i do sada. a imat će i u buduće šume. Tako i u privrednom razvoju Socijalističke Republike Hrvatske šume kao prirodni resurs imaju veliko značenje. Razlog je tome relativno velika šumovitost, koja danas u našoj Republici čini više od trećine površine. Tom su razvoju pridonijele aktivnosti u razvoju obrazovanja i znanosti, te društveno djelovanje »Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva«, a u okviru njega Šumarskog udruženja. U tim aktivnostima su sudjelovali pripadnici naroda i narodnosti koji su obitavali na tlu ondašnje i sadašnje Hrvatske. Djelovanje pripadnika narodnosti u šumarstvu Hrvatske odnosno u njenom kontinentalnom dijelu tek je djelomično poznato, jer se s proučavanjem povijesti hrvatskog šumarstva za sada nitko ne bavi stručno. Znano je samo za najzaslužnije pojedince pripadnost pojedinom narodu odnosno narodnosti. Tu pripadnost možemo odrediti uglavnom prema prezimenima. Neki od tih rođeni su izvan Hrvatske (u Austriji, Češkoj i dr.) a drugi su rođeni na području Hrvatske, ali im je ako ne otac, a ono djed bio doseljenik. Kao pri * Predavanje održano na »Lipovljanskim susrestima ´86« ** Ovdje bi se posebice zahvalio cijenjenom kolegi dipl. ing. Oskaru Piškoriću na vrijednim savjetima i pomoći prilikom pripreme ovog teksta za tisak *** Mr Nikola Lukić, dipl. inž. Znanstveni asistent Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Simunska c. br. 25. 149 |