DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 49     <-- 49 -->        PDF

4. Ukoliko se u panjačama nalaze i stabla iz sjemena dobro prostorno raspoređena
u broju od 80 do 100 stabala po hektaru i više, njegu obavljamo sve
do potpune konverzije u viši uzgojni oblik. Ukoliko je broj stabala iz sjemena
neznatan njegu obavljamo proredom, koja je ujedno i priprema panjače za
prirodnu regeneraciju. Prirodnu regeneraciju obavljamo oplodnim sječama u
više sjekova. a u koliko nije osiguran urod sjemena regeneraciju obavljamo
po principima oplodnih sječa uz unošenje biljaka ili sjemena autohtone vegetacije.
5. Sječa panjača čistim sječama i sadnja alohtonih četinjača predstavlja
velik financijski pothvat, koji je i pored vrlo skupih ulaganja u njegu osuđen
na propast. Naime, autohtona vegetacija na šumskom staništu predstavlja prejaku
konkurenciju četinjačama, koje moraju naći svoje mjesto izvan kvalitetnih
šumskih tala. Sadnja četinjača na degradiranim šumskim tlima i tlima,
koja su izgubila svojstvo šumskog tla ima svoje opravdanje s obzirom da
četinjače imaju pionirsku ulogu, te stvaraju dobre uvjete za povratak autohtone
vegetacije.
6. Držeći se naprijed navedenih uzgojnih principa kod gospodarskih zahvata
u panjačama osigurat ćemo društvu neophodnu drvnu masu za kemijsku
preradu, izvršiti konverziju panjača u viši uzgojni oblik bez velikih ulaganja
financijskih sredstava, povećati proizvodnju njegovanih panjača i konvertiranih
sjemenjača. a društvu osigurati produktivne i stabilne sastojine,
koje su nam u ovom trenutku potrebnije nego ikad.
LITERATURA


1.
Jovanović , S. (1980): Gajenje šuma. Beograd.
2.
M a t i ć, S. (1985): Prevođenje makija i panjača hrasta crnike u sastojine visokog
uzgojnog oblika. Savjetovanje »Gospodarenje šumama mediteranskog područja
Rab«.
3.
M a t i ć, S. (1984): Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnosti
i pomlađivanje sastojine hrasta lužnjaka. Savjetovanje povodom 125 godišnjice
Šumarskog fakulteta. Zagreb.
4.
M a t i ć, S. (1986): Uzgajanje šuma. Zbornik radova »Šume i prerada drveta
Jugoslavije. Zagreb.
5.
Petračić , A. (1931) Uzgajanje šuma. Zagreb.
6.
P i n t a r i ć, K. (1974): Uzgajanje šuma II dio. Sarajevo.
7.
Šumarska enciklopedija, Zagreb 1983.
8.
Poslovna zajednica »Exportdrvo«: Razvojne mogućnosti i program razvoja šumskog
kompleksa SR Hrvatske do 1990. godine. Zagreb, 1986.
Bewirtschaftungseingriffe in Niederwäldern als Mass für die Erhöhung
der Produktivität und die Stabilität der Wälder


Zusammenfassung


Niederwälder nehmen in der SR Kroatien eine Oberfläche von 606.841 ha ein
und stellen ein »totes Kapital«, welches mit Hilfe von angemessenen Waldbaumass