DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 47 <-- 47 --> PDF |
3. UZGOJNI ZAHVATI U PANJAČAMA Činjenica je da je svaki uzgojni zahvat proveden u bilo kojoj sastojini ujedno i priprema konkretne sastojine za njenu uspješnu prirodnu obnovu. Prema tome i svi uzgojni zahvati u panjaei moraju u sebi sadržavati one elemente koji će pridonijet što kvalitenijoj obnovi panjača. Imajući na umu današnje stanje i izgled panjača, te potrebe za drvetom koje su svakim danom veće, a u tu svrhu dobivanja produktivnih i stabilnih sastojina uz korištenje potencijala kvalitetnog staništa na kojem se panjače nalaze, sve radove u panjačama možemo podjeliti na: a) uzgojni radovi na njezi panjača b) uzgojni radovi na obnovi panjača 3.1. Uzgojni radovi na njezi panjača Njega panjača proredom će u većini slučajeva biti najzastupljeniji vid njege. Za to postoji više razloga, a najvažniji je taj, da se naše panjače pretežno nalaze u dobi iznad 30 i 40 godina kad je takav zahvat potrebno provoditi. Osim toga proredom povećavamo kvalitet sastojine, te ostavljamo najbolje primjerke iz panja, a pogotovo ako postoje primjerci iz sjemena. Kod njege koju provodimo u panjačama mora nam do kraja biti jasan cilj gospodarenja. On ovisi o kvaliteti konkretne sastojine, a koja se posebno očituje o izgledu, broju i prostornom rasporedu stabala iz sjemena. Prema tome. ako nam u jednoj panjači stabla iz sjemena dolaze u minimalnom broju od 80 do 100 stabala po ha. a takvih su kvaliteta da mogu predstavljati buduću sastojinu iz sjemena, onda ćemo prorede voditi na taj način, da će svaki zahvat ići u prilog stabala iz sjemena. Prorede će biti ujedno zahvati posredne konverzije iz niskog u visoki uzgojni oblik i imat će dugoročni karakter. U koliko je sastojina takvih strukturnih osobina, da se stabla iz sjemena nalaze u manjem broju od 80 komada po ha, te ako nisu dobro prostorno raspoređena, prorede će imati zadatak, da takvu sastojinu pripreme za prirodnu obnovu. Proredama će se pripremati stabla za bolji urod sjemena, a tlo za kvalitetan prijem sjemena i dobar razvoj biljke. Kod toga je važno znati, da nam stabla iz panja vrlo rano počinju rađati sa sjemenom u odnosu na stabla iz sjemena, te da ophodnja panjača ne bi trebala biti duža od 60 godina. Sto se tiče intenziteta proreda oni su određeni prema formul I = l/n x 100 (Matić. 1984), gdje nam je I = intenzitet prorede, a n = starost sastojine izražena u desetljećima. Na taj način ćemo za 20 godišnje sastojine imati intenzitet prorede od 50% postojeće drvne mase, za 30 godišnje 33,3%, za 40 godišnje 25",,, za 50 godišnje 20"/o itd. Panjače proređivane navedenim intenzitetima dat će nam u prosjeku nakon svakog zahvata oko 30 do 40 m3 drvne mase po ha, a ujedno će biti pripremane za prirodnu obnovu. 3.2. Uzgojni radovi na obnovi panjače Imajući na umu već naprijed navedene konstatacije o strukturi panjača i kvaliteti njihovog staništa mišljenja smo, da se sve naše panjače moraju obnavljati prirodnim putem ili po principima oplodnih sječa uz unošenje 145 |