DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 46 <-- 46 --> PDF |
U SR Hrvatskoj panjače se protežu na površinin od 606.841 ha što iznosi 30% površine od 2.013.267 ha kolika je ukupna površina šuma u Hrvatskoj. U njima se nalazi 19.301.000 m3 drvne mase ili 8% od ukupnog drvnog fonda koji iznosi 238.908.000 m3. Prirast u niskim šumama ili panjačama Hrvatske iznosi 778.000 m:l što znači da prirašćuju s postotkom prirasta od 1,3%. Glavne vrste drveća koje tvore niske šume ili panjače su hrastovi (lužnjak, kitnjak. medunac, cer, crnika), bukva, obični grab, kesten, crna joha, bagrem i dr. Imajući u vidu današnje stanje panjača kod nas, potrebe za drvnom masom i saznanja do kojih je došla šumarska znanost u ulozi šume u zaštiti čovjekovog okoliša kao i o funkcioniranju i složenosti šumskih ekosistema, mišljenja smo da je krajnje vrijeme da se šumarstvo i šumarska znanost ozbiljno i svestrano posveti problemima panjača. 2. STANIŠNE I STRUKTURNE OSOBINE PANJAČA Zajednička osobina većine panjača koje se nalaze u društvenom vlasništvu je izostanak bilo kakvih uzgojnih radova u mladosti i tijekom njihovog razvoja. S obzirom da je vrijednost drvne mase u mladim panjačama bila simbolična a uzgojni zahvati skupi i nažalost rijetki i u visokim šumama mlađe dobi. panjače su prepuštene spontanom razvoju. U tom se razvoju formirao čitavi spektar panjača od onih najkvalitetnijih s relativno dobrom i visokom drvnom masom, dobro sklopljenim i suvislo obraslim sastojinama, pa do onih nekvalitetnih, razbijenog sklopa s kržljavim i kvalitetno lošim stablima male drvne mase. Kod najkvalitetnijih panjača možemo danas pronaći i nekoliko stotina stabala iz sjemena po ha. dok se u manje kvalitetnim taj broj smanjuje. Isto tako često puta smo svjedoci slučaja da nam dobru panjaču mogu tvoriti samo stabla iz panja ali uz uvjet potpunog obrasta i sklopljenosti. Ako bi se zapitali kako danas izgleda prosječna panjača kod nas onda bi barem za područje Hrvatske a uvjereni smo i cijele Jugoslavije mogli kazati da je to sastojina bukve i hrasta, starosti preko 40 godina, dobro sklopljena, s drvnm masom od oko 150 do 200 m:i po ha pogodnom za kemijsku preradu i ogrjev te udaljena od komunikacija. U toj sastojini može se pronaći i preko 100 stabala po hektaru sjemenog porijekla, a tlo u sastojini ima osobine dobrog šumskog tla s povoljnim vodozračnim odnosima, primjernom količinom humusa i mineralnih hraniva te optimalnim mikrobiološkom aktivnosti. Na osnovi navedenog mogli bi zaključiti da su naše panjače takvih strukturnih osobina, da imaju djelomično ili potpuno degradirana drveća, koja s obzirom na nastanak iz panja ne mogu dati kvalitetne Sortimente kao stabla iz sjemena. Isto tako zaključujemo da se te sastojine nalaze na tlima koja imaju osobine dobrih šumskih tala na konkretnom tipu tla i matičnom supstratu. Posebno valja istaknuti da su tla formirana za razvoj postojeće autohtone sastojine, te da se mlade sastojine na tim staništima izvanredno dobro razvijaju. |