DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 45 <-- 45 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630- 226 Sum. list CXI (1987) 143 GOSPODARSKI ZAHVATI U PANJAĆAMA KAO MJERA POVEĆANJA PRODUKTIVNOSTI I STABILNOSTI ŠUMA* Slavko MATIC*´ SAŽETAK: Sume niskog uzgojnog oblika ili panjače u SR Hrvatskoj zauzimaju površinu od 606.841 ha te predstavljaju »mrtvi kapital« kojeg treba oživiti odgovarajućim uzgojnim zahvatima. Uzgojni zahvati u panjačama obuhvaćaju radove na njezi i radove na obnovi panjača. Panjače u kojima se nalazi najmanje 80 do 100 stabala iz sjemena po hektaru njegujemo do potpune konverzije u viši uzgojni oblik a panjače s malo ili bez stabala iz sjemena njegujemo do početka oplodnih sječa i pomlađivanja sa sjemenom stabala u panjači ili unošenjem sjemena ili sadnica odgovarajuće autohtone vrste drveća. Sječa panjača čistim sječama i sadnja alohtonih četinjača predstavlja gospodarski i šumskouzgojni promašaj u gospodarenju s panjačama. Kvalitetno šumsko tlo u panjačama i autohtona vegetacija predstavlja prejaku konkurenciju četinjačama koje imaju prednost pred autohtonom vegetacijom samo na degradiranim tlima, gdje četinjače imaju pionirsku ulogu. 1. UVOD Sastojine niskog uzgojnog oblika ili panjače su nastale namjerno ili nenamjerno izazvanim procesima degradacije sastojina visokog uzgojnog oblika. U prošlosti su nastajale iz potreba za ogrjevnim drvetom a u novije vrijeme su nastale i nastaju negativnim utjecajima biotskih faktora (čovjek, stoka) u većini slučajeva prilikom neuspjele prirodne ili umjetne obnove regularnih ili rjeđe prebornih sastojina. Kratko pomladno razdoblje, izostanak uroda sjemena i njega pomlatka te uništavanje pomlatka po stoci ili drugim činiocima su najčešći razlozi nastanka onih panjača s kojima danas gospodarimo i koje moramo podignuti na viši uzgojni oblik. Iako su u novije vrijem nastale panjače rezultat propusta u gospodarenju sa šumama ipak se one u skoro istom postotku nalaze u zemljama centralne Evrope, s naprednim šumarstvom a i kod nas. Tako se u SFR Jugoslaviji nalazi oko 23´% panjača od 8.688.000 ha koliko ukupno iznosi površina obrasla šumom, u Francuskoj 25D/o. Belgiji 16%, Španjolskoj 22% itd. ** Prof. dr Slavko Matić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Simunska 25. * Referat, održan na »Savjetovanju o panjačama« Sarajevo, 22. X. 1986. g. |