DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 42 <-- 42 --> PDF |
se preteženo obavljaju na gredama i priobalnim aluvijalnim nanosima, kuda ne dopiru poplave, šume ostaju na siromašnijim močvarnim tlima i predstavljaju sigurno ekološko uporište u prostoru, a u šumsko-gospodarskom smislu su dobri nositelji šumske bioprodukcije. Prema nekim procjenama iskrčeno je preko 50% šuma. Poslije krčenja mjenjaju se šumska staništa pa dolazi do izmjene vrsta u korist hrasta lužnjaka. Novonastale prašume koje su posljedica prirodne sukcesije, razvijaju se do kojih 200 godina starosti i polovinom prošlog stoljeć a obavljena je njihova komercijalna sječa. Današnje šume, nastale sječom prašuma, obnovljene su favoriziranjem lužnjakova podmlatka pod svaku cijenu, pa današnja generacija šuma ne predstavlja stabilne šumske ekosisteme. Industrijska civilizacija i urbanizacija donose napredak ali i nove nevolje za šume — promjenu vodnog režima i zagađenje zraka, vode i tla. Promjene staništa radi drukčijeg vodnog režima komplicira se unošenjem, vjerojatno, značajnih količina otrova na lišće šumskog drveća, i u šumsko tlo. Nisu, dakako, pošteđeni niti agroekosistemi gdje otrovi obično završavaju u hrani čovjeka ili životinje. Radi značenja lipovoljanskih nizinskih šuma za ovaj kraj u ekološkom i gospodarskom smislu, zbog dugoročnog razvoja prerade drva i trajnog osiguranja sirovinske baze te radi zaštite biljnog i životinjskog svijeta ovoga prostora predlažemo da se područje lipovljanskih šuma proglasi PARKOM PRIRODE s režimom koji dozvoljava normalno gospodarenje, ali i propisuje postupke koji jamče stabilnost i opstanak šume. KORIŠTENA LITERATURA — Android , M. (1974): Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, knjiga I, str. 203—219. — Android , M. (1975): Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim šumama, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, knjiga II, str. 59—78. — Deka n i ć, I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske "okuse, knjiga 15, str. 5—118. — Leibundgut , H. (1975): Wirkungen des Waldes ouf die Mmwelt des Menschen, Zürich. — Matić , S. (1971): Prirodno pomlađivanje poljskog jasena, (Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini, Savjetovanje o Posavini, Zagreb, str. 343-346. — Matić , S. et al. (1979): Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar. Šumsko gospodarstvo »Josip Kozarac« Nova Gradiška. — P r p i ć, B. (1974): Korijenov sistem poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u različitim tipovima posavskih nizinskih šuma, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 17, str. 253—336. — Prpić , B. et al. (1979): Ekološke značajke nizinskih šuma ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save, II kongres ekologa Jugoslavije, Zadar, str. 877—897. — Prpić , B. (1985): Studija utjecaja vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš, Sum. list 11—12, str. 541—551. — R a u š, Đ. (1985): Zaštita prirode, Zagreb, skripta. — Vajda , Z. (1974): Nauka o zaštiti šuma, Zagreb. |