DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 41     <-- 41 -->        PDF

U uvjetima optimalne bioproizvodnje daje nizinska šuma više ekoloških
koristi koje su prema suvremenim spoznajama vrijednije od gospodarskog
učinka proizvodnje drvne sirovine (šuma nam treba više nego drvo).


Nizinska šuma uvjetuje pitkost podzemnih voda, ublažava nepoželjne
posljedice poplava, ujednačuje vodnu bilancu područja, prečišćuje zrak zagađen
tvorničkom prašinom, plinovima i parama, popravlja klimu u smislu
ublažavanja ekstrema, povećava iznose poljoprivredne proizvodnje, predstavlja
ekološko uporište u prostoru, osigurava sekudarnu biološku produkciju divljači.
Nizinska šuma ima značenje u općenarodonj obrani, a predstavlja i neprocjenjive
rezervate rijetkih biljaka i životinja toga područja što joj daje
značajnu ulogu u zaštiti prirode.


Ove šume predstavljaju vodni recipijent koji efikasno zadržava vodu
obilnih ljetnih pljuskova za dugotrajnih kiša što smanjuje opasnost od brzog
ulijevanja velike količine vode u potoke, rijeke i umjetne vodotoke.


U sušnim razdobljima regulira nizinska šuma potrošnju vode primjenom
svojih fizioloških mehanizama. Za vrijem suše u šumi je vlažnije nego li u
susjednom polju. Ovome doprinosi i manje isparavanje šumskog tla što je
za bilancu podzemnih voda u šumi i njenu okolišu koje koristimo za piće i potrebe
industrije.


Šumska tla imaju sposobnost filtriranja vode što je presudno za kvalitetu
podzemnih voda koje koristimo za piće. Poplavne vode Save zagađene
su štetnim tvarima, koje radi spomenutog svojstva filtracije šumskog tla, ne
dopiru do podzemnih bazena pitke vode.


Osim štetnih industrijskih otpadaka koji dolaze u šumu poplavnom vodom,
šumska tla spriječavaju da u pitku bunarsku vodu dopru štetne tvari
s oborinama (kisele kiše), a isto tako i pesticidi te štetni sastojci iz umjetnih
gnojiva koji površinskim otjecanjem dolaze iz povišenih poljoprivrednih površina.


Uz navedene ekološke funkcije nizinske šume navodimo njenu estetsku
ulogu u smislu stvaranja ljepote krajolika te povećanja turističkog prometa,
rekreacijsku ulogu i naročit doživljaj žive prirode, higijensko-medicinsku ulogu
bioklimatskog utjecaja na čovjekovo zdravlje te ulogu šume u prostornom
planu područja.


Iskonska nizinska šuma kao što je lipovljanska ima sve više kategoriju
privlačnosti za mnoge ljubitelje prirode. Njena turistička uloga dolazit će sve
više do izražaja i u ekonomskom smislu.


Gospodarska i ekološka uloga lipovljanskih šuma su nedjeljive. Danas
ugrožena gospodarska funkcija (sušenje pojedinih vrsta drveća, sušenje čitavih
sastojina) odražava se neminovno i na njenu ekološku ulogu.


RASPRAVA I ZAKLJUČAK


Šume srednjeg Posavlja i unutar njih lipovljanske nizinske šume promjenile
su u stoljetnim zbivanjima više puta svoju fizionomiju. Do prije kojih
400 godina šume Jugoslavije, uz izuzetak jadranskog krša i makedonskih goleti,
su preteženo prašumske strukture, što vrijedi i za nizinske šume Posavlja.
U 17. stoljeću krče se šume radi novih poljoprivrednih površina. Krčenja


139