DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 41 <-- 41 --> PDF |
U uvjetima optimalne bioproizvodnje daje nizinska šuma više ekoloških koristi koje su prema suvremenim spoznajama vrijednije od gospodarskog učinka proizvodnje drvne sirovine (šuma nam treba više nego drvo). Nizinska šuma uvjetuje pitkost podzemnih voda, ublažava nepoželjne posljedice poplava, ujednačuje vodnu bilancu područja, prečišćuje zrak zagađen tvorničkom prašinom, plinovima i parama, popravlja klimu u smislu ublažavanja ekstrema, povećava iznose poljoprivredne proizvodnje, predstavlja ekološko uporište u prostoru, osigurava sekudarnu biološku produkciju divljači. Nizinska šuma ima značenje u općenarodonj obrani, a predstavlja i neprocjenjive rezervate rijetkih biljaka i životinja toga područja što joj daje značajnu ulogu u zaštiti prirode. Ove šume predstavljaju vodni recipijent koji efikasno zadržava vodu obilnih ljetnih pljuskova za dugotrajnih kiša što smanjuje opasnost od brzog ulijevanja velike količine vode u potoke, rijeke i umjetne vodotoke. U sušnim razdobljima regulira nizinska šuma potrošnju vode primjenom svojih fizioloških mehanizama. Za vrijem suše u šumi je vlažnije nego li u susjednom polju. Ovome doprinosi i manje isparavanje šumskog tla što je za bilancu podzemnih voda u šumi i njenu okolišu koje koristimo za piće i potrebe industrije. Šumska tla imaju sposobnost filtriranja vode što je presudno za kvalitetu podzemnih voda koje koristimo za piće. Poplavne vode Save zagađene su štetnim tvarima, koje radi spomenutog svojstva filtracije šumskog tla, ne dopiru do podzemnih bazena pitke vode. Osim štetnih industrijskih otpadaka koji dolaze u šumu poplavnom vodom, šumska tla spriječavaju da u pitku bunarsku vodu dopru štetne tvari s oborinama (kisele kiše), a isto tako i pesticidi te štetni sastojci iz umjetnih gnojiva koji površinskim otjecanjem dolaze iz povišenih poljoprivrednih površina. Uz navedene ekološke funkcije nizinske šume navodimo njenu estetsku ulogu u smislu stvaranja ljepote krajolika te povećanja turističkog prometa, rekreacijsku ulogu i naročit doživljaj žive prirode, higijensko-medicinsku ulogu bioklimatskog utjecaja na čovjekovo zdravlje te ulogu šume u prostornom planu područja. Iskonska nizinska šuma kao što je lipovljanska ima sve više kategoriju privlačnosti za mnoge ljubitelje prirode. Njena turistička uloga dolazit će sve više do izražaja i u ekonomskom smislu. Gospodarska i ekološka uloga lipovljanskih šuma su nedjeljive. Danas ugrožena gospodarska funkcija (sušenje pojedinih vrsta drveća, sušenje čitavih sastojina) odražava se neminovno i na njenu ekološku ulogu. RASPRAVA I ZAKLJUČAK Šume srednjeg Posavlja i unutar njih lipovljanske nizinske šume promjenile su u stoljetnim zbivanjima više puta svoju fizionomiju. Do prije kojih 400 godina šume Jugoslavije, uz izuzetak jadranskog krša i makedonskih goleti, su preteženo prašumske strukture, što vrijedi i za nizinske šume Posavlja. U 17. stoljeću krče se šume radi novih poljoprivrednih površina. Krčenja 139 |