DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Iskorišćivanje lipovljanskih nizinskih šuma započelo je pod zapovjedništvom bivše Vojne Krajine 1830. godine. Lipovljanski hrastici, do tada prašume na koje je čovjek utjecao kao lovac, pastir i korisnik građe za svoju kuću i oruđa, sječeni su od toga vremena za dobivanje dužice, brodske građe i proizvodnje potaše. U razdoblju od 1830. do 1880. godine posjećeno je čistom sječom oko 3200 ha hrastovih prašuma užega lipovljanskog područja. Dolaskom u Lipovljane Kozarac je zatekao još 1300 ha hrastovih prašuma koje sječe i stručno obnavlja. Prizor sječe opisuje u »Slavonskoj šumi« ovako: »Mene se nije nikada ni jedno groblje tako kosnulo, kao takova šumska sječina s porušenim i osakaćenim stablima, . . .«. U više navrata piše Kozarac o pomlađivanju, njezi i gospodarenju u nizinskim šumama. Iz današnjeg izgleda ovih šuma možemo zaključiti da su Kozarac i njegovi nasljednici dobro stručno postupali s lipovljanskim nizinskim šumama. Od godine 1950. u ovim šumama se gospodari pod direktnim ili indirektnim utjecajem Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Dio šuma je školski objekt u kojemu se provodi terenska nastava iz stručnih šumarskih i drvarskih predmeta koji su vezani uz teren. EKOLOŠKO ZNAČENJE NIZINSKE SUME Suma je obnovljivi prirodni resurs i kao svaki prirodni ekosistem posjeduje svojstvo samoregulacije i samoobnove. Ovo svojstvo daje šumi prednost pred ostalim resursima (rudnik, nafta). Nizinska šuma postaje u Evropi rijetkost. Radi različitih utjecaja na nizinske šume one su nestale iz nizina velikih rijeka zapadne Evrope (Rona, Rajna, Dunav), ali isto tako i iz nizina naših rijeka (Morava, Drava, većine pritoka Save, tok Dunava u Jugoslaviji). Sume srednjeg Posavlja u koje pripadaju i lipovljansse nizinske šume sačuvane su sve do danas, ali im prijeti velika opasnost radi zagađenja vode. zraka i tla sve prisutnijeg u nas, radi promjene vodnog režima koji nastaje radi različitih uzroka (vodotehnički radovi zbog zaštite od visokih vodenih valova, izgradnja hidrocentrala, korišćenje šljunka i dr.) kao i zbog promjene namjene šumskog tla. Nizinske šume pripadaju u najproduktivnije biljne formacije našeg podneblja. U nizinskoj šumi proizvodi se godišnje oko 15 t biomase od koje najveći dio otpada na vrijednu drvnu sirovinu. Niti jedna druga primarna bioproizvodnja nema takav ekonomski učinak kao nizinska šuma. Ako se stručnim postupkom dobro obavi obnova ovih šuma postiže se izvanredan gospodarski učinak, ali ako obnova zakaže, u primjeni različitih naknadnih stručnih postupaka, dolazi do velikih troškova koji često pojedu pozitivan učinak gospodarenja šumama. Obnavljamo li neku hrastovu sastojinu desetak i više godina izvan normalnog pomladnog razdoblja, uz troškove naknadnog rada moramo dodati i gubitak prirasta, kao i prestanak djelovanja općekorisne funkcije šume. što daje velike iznose gubitaka. U današnjim složenim uvjetima gospodarenja šumama u kojima postupamo na principu privrednog računa, pogreške slabe regeneracije šuma nisu rjetkost. |