DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 38 <-- 38 --> PDF |
LIPOVLJANSKE NIZINSKE SUME U PROŠLOSTI I DANAS Lipovljanske nizinske šume predstavljaju veliku vrijednost iz mnogih razloga. U njima se proizvodi drvna biomasa hrasta lužnjaka, jedne od najvrijednijih vrsta drveća na svjetskom tržištu. Osim lužnjakova drva proizvode ove šume i drvo poljskog jasena čija vrijednost ne zaostaje mnogo iza vrijednosti hrastovine. U današnjoj sirovinskoj i energetskoj krizi i ostale vrste drveća ovih šuma predstavljaju značajnu vrijednost (crna joha, grab, topole, lipa, vrba). Naoko jednolična dolina Save odlikuje se velikom raznolikošću mikroreljefa. Najviši i najniži dijelovi ovoga reljefa razlikuju se u nadmorskoj visini za svega 4 do 5 m, ali upravo ovakav reljef pruža šumskoj vegetaciji vrlo raznolika staništa. U tome smislu razlikujemo u posavskoj nizini — grede, niže i bare. U svakome od ovih, po narodnu nazvanom obliku mikroreljefa. pojavljuje se drukčije djelovanje poplavne, oborinske i podzemne vode, drukčije tlo i određena šumska zajednica, prilagođena na određen intenzitet djelovanja vode. Na gredi do koje skoro nikada ne dopire poplava, raste šuma hrasta lužnjaka s grabom, u niži, najzastupljenijem obliku mikroreljefa u Posavlju, uspijeva čuvena slavonska šuma hrasta, jasena i nizinskog brijesta dok u bari dolaze jasen, joha i vrba, vrste koje podnose puno vlage u tlu. U lipovljanskim nizinskim šumama otpada na grede oko 25% površine. na niže oko 50*/o i na bare oko 250/o. Najvrednija — slavonska nizinska šuma je i najzastupljenija što u privrednom smislu ima veliko značenje. U velikoj površini proizvodi se vrijedna drvna sirovina — hrast lužnjak fine strukture po čemu je poznat na svjetskom tržištu. Struktura drvnih zaliha po dobnim razredima i vrstama drveća, priraslu drva i površine vide se u priloženoj tablici. Iz priložene strukture zaključujemo da je ova šuma vrlo bogata s obzirom na veliko učešće hrastovine u ukupnoj drvnoj zalihi, To učešće iznosi oko 60% s velikim učešćem u šumskim sastojinama starijim od 100 godina. Šumarska struka prisutna je u lipovljanskim nizinskim šumama preko 100 godina. Šumar i književnik Josip Kozara c službuje u Lipovljanima deset godina, od 1885. do 1895. kao upravitelj Kraljevske državne šumarije. U plodnim lipovljanskim godinama napisao je svoja najbolja stručna i književna djela. Radeći u Lipovljanima, napisao je poznatu novelu »Slavonska šuma«. Iz teksta ovoga djela proizlazi njegovo savršeno poznavanje biologije šumskog drveća i ekoloških prilika stojbinu nizinske šume. Dolina Save i njenih pritoka bila je još u XVII stoljeću obraštena nepreglednim prašumama hrasta lužnjaka. »Slavonija, rek´bi da je prašuma«, piše u »Šumarskom listu« profesor uzgajanja šuma Šumarskog učilišta u Križevcima — Fran Kesterčanek . 1882. godine, opisujući stanje u sedamnaestom stoljeću kada je Marija Terezija silom dala seliti narode iz zabitih i nepristupačnih prašuma u sela duž novo ustrojenih putova. Krajem prošlog stoljeća stanje se tako pogoršalo da se u »Šumarskom listu« piše o žalosnom stanju šuma u našoj zemlji i savjetuje uvođenje racionalnog šumskog gospodarenja. |