DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 37 <-- 37 --> PDF |
IZLACJANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630*9« šum. list CXI (1987) 135 ULOGA POSAVSKIH ŠUMA U ŽIVOTU LIPOVLJANSKOG KRAJA* Branimir PRPIĆ** SAŽETAK. Prirodna nizinska šuma u području Lipovljana i šire u srednjoj Posavini bila je stoljećima tamošnjem stanovništvu izvor života. Drvo iz tih šuma, a posebno drvo hrasta lužnjaka koristilo se u prošlosti za gradnju kuća, a kroz pašu i lov nizinska prašuma davala je čovjeku hranu. Ove nizinske šume predstavljaju danas još veću vrijednost radi značajne privredne i još veće ekološke vrijednosti (voda, klima, e kološko uporište u prostoru, biogenetski rezervat i dr.). Radi zaštite ovih šuma predlaže se njihovo proglašavanje parkom prirode. UVOD Utjecaj lipovljanskih nizinskih šuma na gospodarski i društveni razvoj naselja koja se nalaze u okolici ovoga izuzetno vrijednog i lijepog šumskog kompleksa nedvojbeno je značajan. Žitelji ovih naselja koja se nalaze između Save, Ilove i Subocke i prve terase koja se uspinje iznad savske doline, vezani su uz ovu šumu i gospodarski i emotivno. Ovu vezu u prošlosti možemo nazvati sudbinskom jer je šuma žiteljima ovoga prostora davala građevinski materijal za kuću i oruđa, meso divljači, a stoka je nalazila u njoj dovoljno hrane. Razvojem civilizacije mnogi tokovi su izmjenjeni. Nekada prostrane nizinske šume ustupile su mjesto poljoprivredi, a šuma se započela koristiti organizirano. Veći dio stanovništva i tada je vezan uz šumu kao šumski radnik, kirijaš, pošumljivač, lugar i dr. Ovakva vezanost uz šumu zadržala se i danas, potencirana primarnom preradom u Pilani Lipovljani. Lipovljani su u ovome prostoru predstavljali središnje mjesto (šumarija, škola, crkve). Naseljavanjem Ceha, Slovaka, Mađara i drugih narodnosti u 19. stoljeću u Lipovljane događa se izvjesna promjena odnosa prema šumi. U zemljama iz kojih su pripadnici ovih narodnosti doselili, šumarstvo je bilo na većem stupnju razvoja i dobro organizirano što je utjecalo na njihov bolji odnos prema šumi. Za vrijeme NOB-e lipovljanska nizinska šuma je partizansko skrovište i put za opskrbu hranom (prijevoz žita). NOP se nebi mogao zamisliti bez ovih šuma. * Predavanje održano za vrijeme »LIPOVLJANSKIH SUSRETA ´86«. ** Prof. dr Branimir Prpić, Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 25 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 38 <-- 38 --> PDF |
LIPOVLJANSKE NIZINSKE SUME U PROŠLOSTI I DANAS Lipovljanske nizinske šume predstavljaju veliku vrijednost iz mnogih razloga. U njima se proizvodi drvna biomasa hrasta lužnjaka, jedne od najvrijednijih vrsta drveća na svjetskom tržištu. Osim lužnjakova drva proizvode ove šume i drvo poljskog jasena čija vrijednost ne zaostaje mnogo iza vrijednosti hrastovine. U današnjoj sirovinskoj i energetskoj krizi i ostale vrste drveća ovih šuma predstavljaju značajnu vrijednost (crna joha, grab, topole, lipa, vrba). Naoko jednolična dolina Save odlikuje se velikom raznolikošću mikroreljefa. Najviši i najniži dijelovi ovoga reljefa razlikuju se u nadmorskoj visini za svega 4 do 5 m, ali upravo ovakav reljef pruža šumskoj vegetaciji vrlo raznolika staništa. U tome smislu razlikujemo u posavskoj nizini — grede, niže i bare. U svakome od ovih, po narodnu nazvanom obliku mikroreljefa. pojavljuje se drukčije djelovanje poplavne, oborinske i podzemne vode, drukčije tlo i određena šumska zajednica, prilagođena na određen intenzitet djelovanja vode. Na gredi do koje skoro nikada ne dopire poplava, raste šuma hrasta lužnjaka s grabom, u niži, najzastupljenijem obliku mikroreljefa u Posavlju, uspijeva čuvena slavonska šuma hrasta, jasena i nizinskog brijesta dok u bari dolaze jasen, joha i vrba, vrste koje podnose puno vlage u tlu. U lipovljanskim nizinskim šumama otpada na grede oko 25% površine. na niže oko 50*/o i na bare oko 250/o. Najvrednija — slavonska nizinska šuma je i najzastupljenija što u privrednom smislu ima veliko značenje. U velikoj površini proizvodi se vrijedna drvna sirovina — hrast lužnjak fine strukture po čemu je poznat na svjetskom tržištu. Struktura drvnih zaliha po dobnim razredima i vrstama drveća, priraslu drva i površine vide se u priloženoj tablici. Iz priložene strukture zaključujemo da je ova šuma vrlo bogata s obzirom na veliko učešće hrastovine u ukupnoj drvnoj zalihi, To učešće iznosi oko 60% s velikim učešćem u šumskim sastojinama starijim od 100 godina. Šumarska struka prisutna je u lipovljanskim nizinskim šumama preko 100 godina. Šumar i književnik Josip Kozara c službuje u Lipovljanima deset godina, od 1885. do 1895. kao upravitelj Kraljevske državne šumarije. U plodnim lipovljanskim godinama napisao je svoja najbolja stručna i književna djela. Radeći u Lipovljanima, napisao je poznatu novelu »Slavonska šuma«. Iz teksta ovoga djela proizlazi njegovo savršeno poznavanje biologije šumskog drveća i ekoloških prilika stojbinu nizinske šume. Dolina Save i njenih pritoka bila je još u XVII stoljeću obraštena nepreglednim prašumama hrasta lužnjaka. »Slavonija, rek´bi da je prašuma«, piše u »Šumarskom listu« profesor uzgajanja šuma Šumarskog učilišta u Križevcima — Fran Kesterčanek . 1882. godine, opisujući stanje u sedamnaestom stoljeću kada je Marija Terezija silom dala seliti narode iz zabitih i nepristupačnih prašuma u sela duž novo ustrojenih putova. Krajem prošlog stoljeća stanje se tako pogoršalo da se u »Šumarskom listu« piše o žalosnom stanju šuma u našoj zemlji i savjetuje uvođenje racionalnog šumskog gospodarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 39 <-- 39 --> PDF |
137 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Iskorišćivanje lipovljanskih nizinskih šuma započelo je pod zapovjedništvom bivše Vojne Krajine 1830. godine. Lipovljanski hrastici, do tada prašume na koje je čovjek utjecao kao lovac, pastir i korisnik građe za svoju kuću i oruđa, sječeni su od toga vremena za dobivanje dužice, brodske građe i proizvodnje potaše. U razdoblju od 1830. do 1880. godine posjećeno je čistom sječom oko 3200 ha hrastovih prašuma užega lipovljanskog područja. Dolaskom u Lipovljane Kozarac je zatekao još 1300 ha hrastovih prašuma koje sječe i stručno obnavlja. Prizor sječe opisuje u »Slavonskoj šumi« ovako: »Mene se nije nikada ni jedno groblje tako kosnulo, kao takova šumska sječina s porušenim i osakaćenim stablima, . . .«. U više navrata piše Kozarac o pomlađivanju, njezi i gospodarenju u nizinskim šumama. Iz današnjeg izgleda ovih šuma možemo zaključiti da su Kozarac i njegovi nasljednici dobro stručno postupali s lipovljanskim nizinskim šumama. Od godine 1950. u ovim šumama se gospodari pod direktnim ili indirektnim utjecajem Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Dio šuma je školski objekt u kojemu se provodi terenska nastava iz stručnih šumarskih i drvarskih predmeta koji su vezani uz teren. EKOLOŠKO ZNAČENJE NIZINSKE SUME Suma je obnovljivi prirodni resurs i kao svaki prirodni ekosistem posjeduje svojstvo samoregulacije i samoobnove. Ovo svojstvo daje šumi prednost pred ostalim resursima (rudnik, nafta). Nizinska šuma postaje u Evropi rijetkost. Radi različitih utjecaja na nizinske šume one su nestale iz nizina velikih rijeka zapadne Evrope (Rona, Rajna, Dunav), ali isto tako i iz nizina naših rijeka (Morava, Drava, većine pritoka Save, tok Dunava u Jugoslaviji). Sume srednjeg Posavlja u koje pripadaju i lipovljansse nizinske šume sačuvane su sve do danas, ali im prijeti velika opasnost radi zagađenja vode. zraka i tla sve prisutnijeg u nas, radi promjene vodnog režima koji nastaje radi različitih uzroka (vodotehnički radovi zbog zaštite od visokih vodenih valova, izgradnja hidrocentrala, korišćenje šljunka i dr.) kao i zbog promjene namjene šumskog tla. Nizinske šume pripadaju u najproduktivnije biljne formacije našeg podneblja. U nizinskoj šumi proizvodi se godišnje oko 15 t biomase od koje najveći dio otpada na vrijednu drvnu sirovinu. Niti jedna druga primarna bioproizvodnja nema takav ekonomski učinak kao nizinska šuma. Ako se stručnim postupkom dobro obavi obnova ovih šuma postiže se izvanredan gospodarski učinak, ali ako obnova zakaže, u primjeni različitih naknadnih stručnih postupaka, dolazi do velikih troškova koji često pojedu pozitivan učinak gospodarenja šumama. Obnavljamo li neku hrastovu sastojinu desetak i više godina izvan normalnog pomladnog razdoblja, uz troškove naknadnog rada moramo dodati i gubitak prirasta, kao i prestanak djelovanja općekorisne funkcije šume. što daje velike iznose gubitaka. U današnjim složenim uvjetima gospodarenja šumama u kojima postupamo na principu privrednog računa, pogreške slabe regeneracije šuma nisu rjetkost. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 41 <-- 41 --> PDF |
U uvjetima optimalne bioproizvodnje daje nizinska šuma više ekoloških koristi koje su prema suvremenim spoznajama vrijednije od gospodarskog učinka proizvodnje drvne sirovine (šuma nam treba više nego drvo). Nizinska šuma uvjetuje pitkost podzemnih voda, ublažava nepoželjne posljedice poplava, ujednačuje vodnu bilancu područja, prečišćuje zrak zagađen tvorničkom prašinom, plinovima i parama, popravlja klimu u smislu ublažavanja ekstrema, povećava iznose poljoprivredne proizvodnje, predstavlja ekološko uporište u prostoru, osigurava sekudarnu biološku produkciju divljači. Nizinska šuma ima značenje u općenarodonj obrani, a predstavlja i neprocjenjive rezervate rijetkih biljaka i životinja toga područja što joj daje značajnu ulogu u zaštiti prirode. Ove šume predstavljaju vodni recipijent koji efikasno zadržava vodu obilnih ljetnih pljuskova za dugotrajnih kiša što smanjuje opasnost od brzog ulijevanja velike količine vode u potoke, rijeke i umjetne vodotoke. U sušnim razdobljima regulira nizinska šuma potrošnju vode primjenom svojih fizioloških mehanizama. Za vrijem suše u šumi je vlažnije nego li u susjednom polju. Ovome doprinosi i manje isparavanje šumskog tla što je za bilancu podzemnih voda u šumi i njenu okolišu koje koristimo za piće i potrebe industrije. Šumska tla imaju sposobnost filtriranja vode što je presudno za kvalitetu podzemnih voda koje koristimo za piće. Poplavne vode Save zagađene su štetnim tvarima, koje radi spomenutog svojstva filtracije šumskog tla, ne dopiru do podzemnih bazena pitke vode. Osim štetnih industrijskih otpadaka koji dolaze u šumu poplavnom vodom, šumska tla spriječavaju da u pitku bunarsku vodu dopru štetne tvari s oborinama (kisele kiše), a isto tako i pesticidi te štetni sastojci iz umjetnih gnojiva koji površinskim otjecanjem dolaze iz povišenih poljoprivrednih površina. Uz navedene ekološke funkcije nizinske šume navodimo njenu estetsku ulogu u smislu stvaranja ljepote krajolika te povećanja turističkog prometa, rekreacijsku ulogu i naročit doživljaj žive prirode, higijensko-medicinsku ulogu bioklimatskog utjecaja na čovjekovo zdravlje te ulogu šume u prostornom planu područja. Iskonska nizinska šuma kao što je lipovljanska ima sve više kategoriju privlačnosti za mnoge ljubitelje prirode. Njena turistička uloga dolazit će sve više do izražaja i u ekonomskom smislu. Gospodarska i ekološka uloga lipovljanskih šuma su nedjeljive. Danas ugrožena gospodarska funkcija (sušenje pojedinih vrsta drveća, sušenje čitavih sastojina) odražava se neminovno i na njenu ekološku ulogu. RASPRAVA I ZAKLJUČAK Šume srednjeg Posavlja i unutar njih lipovljanske nizinske šume promjenile su u stoljetnim zbivanjima više puta svoju fizionomiju. Do prije kojih 400 godina šume Jugoslavije, uz izuzetak jadranskog krša i makedonskih goleti, su preteženo prašumske strukture, što vrijedi i za nizinske šume Posavlja. U 17. stoljeću krče se šume radi novih poljoprivrednih površina. Krčenja 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 42 <-- 42 --> PDF |
se preteženo obavljaju na gredama i priobalnim aluvijalnim nanosima, kuda ne dopiru poplave, šume ostaju na siromašnijim močvarnim tlima i predstavljaju sigurno ekološko uporište u prostoru, a u šumsko-gospodarskom smislu su dobri nositelji šumske bioprodukcije. Prema nekim procjenama iskrčeno je preko 50% šuma. Poslije krčenja mjenjaju se šumska staništa pa dolazi do izmjene vrsta u korist hrasta lužnjaka. Novonastale prašume koje su posljedica prirodne sukcesije, razvijaju se do kojih 200 godina starosti i polovinom prošlog stoljeć a obavljena je njihova komercijalna sječa. Današnje šume, nastale sječom prašuma, obnovljene su favoriziranjem lužnjakova podmlatka pod svaku cijenu, pa današnja generacija šuma ne predstavlja stabilne šumske ekosisteme. Industrijska civilizacija i urbanizacija donose napredak ali i nove nevolje za šume — promjenu vodnog režima i zagađenje zraka, vode i tla. Promjene staništa radi drukčijeg vodnog režima komplicira se unošenjem, vjerojatno, značajnih količina otrova na lišće šumskog drveća, i u šumsko tlo. Nisu, dakako, pošteđeni niti agroekosistemi gdje otrovi obično završavaju u hrani čovjeka ili životinje. Radi značenja lipovoljanskih nizinskih šuma za ovaj kraj u ekološkom i gospodarskom smislu, zbog dugoročnog razvoja prerade drva i trajnog osiguranja sirovinske baze te radi zaštite biljnog i životinjskog svijeta ovoga prostora predlažemo da se područje lipovljanskih šuma proglasi PARKOM PRIRODE s režimom koji dozvoljava normalno gospodarenje, ali i propisuje postupke koji jamče stabilnost i opstanak šume. KORIŠTENA LITERATURA — Android , M. (1974): Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, knjiga I, str. 203—219. — Android , M. (1975): Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim šumama, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, knjiga II, str. 59—78. — Deka n i ć, I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske "okuse, knjiga 15, str. 5—118. — Leibundgut , H. (1975): Wirkungen des Waldes ouf die Mmwelt des Menschen, Zürich. — Matić , S. (1971): Prirodno pomlađivanje poljskog jasena, (Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini, Savjetovanje o Posavini, Zagreb, str. 343-346. — Matić , S. et al. (1979): Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar. Šumsko gospodarstvo »Josip Kozarac« Nova Gradiška. — P r p i ć, B. (1974): Korijenov sistem poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u različitim tipovima posavskih nizinskih šuma, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 17, str. 253—336. — Prpić , B. et al. (1979): Ekološke značajke nizinskih šuma ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save, II kongres ekologa Jugoslavije, Zadar, str. 877—897. — Prpić , B. (1985): Studija utjecaja vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš, Sum. list 11—12, str. 541—551. — R a u š, Đ. (1985): Zaštita prirode, Zagreb, skripta. — Vajda , Z. (1974): Nauka o zaštiti šuma, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Die Rolle der Auenwälder des Savegebietes in Leben der Lipovljaner Umgebung Zusammenfassung Der natürliche Auenwälder im Gebiet von Lipovljani und Umgebung war im mittleren Savagebiet jahrhundertelang die Lebensquelle für die dortigen Einwohner. Das Holz dieses Gebietes, besonders das der Stieleiche wurde für den Bau von Häusern verwendet. Durch Weiden und Jagdmöglichkeiten bietete der Nieder- und Urwald dem Menschen Nahrung. Diese Niederwälder sind heute noch wertvoller, wegen den bedeutenden wirtschaftlichen und noch grösseren ökologischen Werten (Wasser, Klima, ökologischer Anhaltpunkt im Raum, Biogenetisches Reservat und anderes). Zum Schutz dieser Wälder wird die Ernennung zum Naturpark vorgeschlagen. |