DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 37 <-- 37 --> PDF |
IZLACJANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630*9« šum. list CXI (1987) 135 ULOGA POSAVSKIH ŠUMA U ŽIVOTU LIPOVLJANSKOG KRAJA* Branimir PRPIĆ** SAŽETAK. Prirodna nizinska šuma u području Lipovljana i šire u srednjoj Posavini bila je stoljećima tamošnjem stanovništvu izvor života. Drvo iz tih šuma, a posebno drvo hrasta lužnjaka koristilo se u prošlosti za gradnju kuća, a kroz pašu i lov nizinska prašuma davala je čovjeku hranu. Ove nizinske šume predstavljaju danas još veću vrijednost radi značajne privredne i još veće ekološke vrijednosti (voda, klima, e kološko uporište u prostoru, biogenetski rezervat i dr.). Radi zaštite ovih šuma predlaže se njihovo proglašavanje parkom prirode. UVOD Utjecaj lipovljanskih nizinskih šuma na gospodarski i društveni razvoj naselja koja se nalaze u okolici ovoga izuzetno vrijednog i lijepog šumskog kompleksa nedvojbeno je značajan. Žitelji ovih naselja koja se nalaze između Save, Ilove i Subocke i prve terase koja se uspinje iznad savske doline, vezani su uz ovu šumu i gospodarski i emotivno. Ovu vezu u prošlosti možemo nazvati sudbinskom jer je šuma žiteljima ovoga prostora davala građevinski materijal za kuću i oruđa, meso divljači, a stoka je nalazila u njoj dovoljno hrane. Razvojem civilizacije mnogi tokovi su izmjenjeni. Nekada prostrane nizinske šume ustupile su mjesto poljoprivredi, a šuma se započela koristiti organizirano. Veći dio stanovništva i tada je vezan uz šumu kao šumski radnik, kirijaš, pošumljivač, lugar i dr. Ovakva vezanost uz šumu zadržala se i danas, potencirana primarnom preradom u Pilani Lipovljani. Lipovljani su u ovome prostoru predstavljali središnje mjesto (šumarija, škola, crkve). Naseljavanjem Ceha, Slovaka, Mađara i drugih narodnosti u 19. stoljeću u Lipovljane događa se izvjesna promjena odnosa prema šumi. U zemljama iz kojih su pripadnici ovih narodnosti doselili, šumarstvo je bilo na većem stupnju razvoja i dobro organizirano što je utjecalo na njihov bolji odnos prema šumi. Za vrijeme NOB-e lipovljanska nizinska šuma je partizansko skrovište i put za opskrbu hranom (prijevoz žita). NOP se nebi mogao zamisliti bez ovih šuma. * Predavanje održano za vrijeme »LIPOVLJANSKIH SUSRETA ´86«. ** Prof. dr Branimir Prpić, Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 25 |