DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 12     <-- 12 -->        PDF

piljene građe — i to posebno okrajčenu građu, neokrajčene samice, zatim
letve i piljene grede, a sve to kao funkciju kvalitetnih klasa pilanskih trupaca
iz kojih je ta građa proizvedena. Sasvim je sigurno da kvaliteta i dimenzije
pilanskih trupaca presudno utječu na kvalitetu i asortiman piljene građe,
pa su i u ovome pokusu tako prorezi podešeni.


Budući da smo u tabeli 2. prikazali apsolutne iznose drvne mase po kvalitetnim
klasama pilanskih trupaca, to nam oni još ne pokazuju nikakve prednosti,
a niti zakonitosti jednih podataka u odnosu na drugu. Oni zapravo
predstavljaju samo nužnu fazu u daljnjoj razradi podataka koji slijede. I izvadak
iz Cjenika piljene građe, što ga donosimo u tabeli 3. je također nužan,
jer smo na temelju njega i podataka iz tabele 2. sastavili vrijednosnu
tabelu 4. Tu tabelu isto nema rezona analizirati, budući da su i u njoj doneseni
apsolutni iznosi koji čitaocu još ništa ne kazuju. Tek su zanimljivi podaci
u tabeli 5. iako su i oni izvadak iz Cjenika za jelove trupce, ali predstavljaju
prvi i značajan trošak za pilanu, a osnovni prihod za šumsko gospodarstvo,
odnosno OOUR iskorištavanja šuma, OOUR uzgajanja šuma i OOUR šumskog
transporta. Zato ćemo podatke te tabele malo više analizirati kako bismo čitaocu
otklonili eventualne nejasnoće.


Kako se iz tabele vidi, cijene jelovim pilanskim trupcima su utvrđene
u odgovarajućem Cjeniku po klasama tih trupaca.


Međutim, zbog lakšeg obračuna između konkretnih radnih organizacija,
cijene su ugovorene za prvih 6 mjeseci 1986. godine s prosjekom od 12.000
din/m3 fco utovareno na pomoćnom stovarištu. Osim toga ugovorene su i
cijene prijevoza po 1 m3 do pilane sa raznih udaljenosti sječina od pilane,
kao i cijene istovara trupaca na pilanskom stovarištu. Zbroj svih tih cijena
predstavlja ukupnu cijenu sirovine po jedinici mjere (m3). na pilani. Ali sve
to pod uvjetom da kvalitetna struktura dopremljene drvne mase jelovine na
pilani bude u ugovorenom odnosu kao što je prikazano u tabeli 5. Naime, da
bi se postigla ugovorena cijena od 12.000 din/m3 u prvih 6 mjeseci 1986. godine


— kvalitetna struktura dopremljene drvne mase jelovine mora biti slijedeća:
F trupaca 9%, trupaca I kvalitetne klase 35°/o, II kvalitetne klase 34% i III
kvalitetne klase 22%>. Budući da smo u istraživanjima imali točne apsolutne
iznose drvnih masa po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca za čitavu drvnu
masu naših istraživanja koji, prema tabeli 1. ne stoje u gore navedenim ugovorenim,
nego u nešto drugačijim odnosima (F — 9,6%; I kl. — 48,5%>; II kl.
— 36,7!% i III kl. — 5,2%) — to smo u tabeli 5. uzeli stvarne cijene iz Cjenika
pilanske oblovine po kvalitetnim klasama, kao i stvarnu udaljenost sa koje
su oni dopremljeni na pilanu (sa 38 km). Na taj način smo dobili da je cijena
F-trupaca veća od prosječne ugovorene cijene za 129"/», a cijena pilanskih
trupaca I klase samo za 30/o, dok je cijena pilanskih trupaca II klase manja od
prosječne ugovorene cijene za 19%>, a cijena III klase trupaca čak za 28%.
Kako se iz tabele 5. vidi, 44% drvne mase u praksi se nalazi iznad prosječne
ugovorene cijene po jedinici proizvoda, a 56% drvne mase je ispod toga prosjeka.
Međutim u našem konkretnom pokusu koji upravo komentiramo bilo
je 58% drvne mase kod koje su jedinične cijene bile veće od prosječne ugovorene
cijene, a kod 42*/o drvne mase te su cijene bile manje. Iz toga se izvodi
zaključak da smo u tom pokusu imali nešto bolju kvalitetnu strukturu drvne
mase od one uobičajene, iako smo je uzeli po principu slučajnosti kako je to
naprijed opisano.
110