DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Kako se radi o najkvalitetnijoj jelovoj (furnirskoj) oblovini snažnih di-J menzija, posebno dužina, to su ti trupci na pilani izrezani u piljenu građu i sa velikim postotkom iskorištenja od 80.2" o. Ako se tome dodaju i realizirani korisni otpaci koji služe kao sirovina u tvornicama celuloze, a knjiže se u pilani kao negativni troškovi, onda taj postotak iskorištenja iznosi čak 92.2´l/o od nabavljene sirovine za preradu. Dakle, samo nekih 8% od tih trupaca je »otišlo« u pilovinu i sitni otpad koji se opet koristi u vlastitoj kotlovnici za proizvodnju pare. Jelovih trupaca I klase u pokusu smo imali 141 komad ili 162.1 m! drvne mase. Prosječna drvna masa trupaca je iznosila 1.15 m:!, sa srednjim promjerom trupca od 58,9 cm i prosječnom dužinom trupca 4.1 m. Kako se vidi ovi su trupci bili nešto deblji od prethodnih, jer su krojeni u manjim dužinama. Na pilani su iskorišteni u piljenu građu sa 75.7%. a ukupni im je postotak iskorištenja isto kao i kod »F« trupaca, odnosno 92,3"/<>. Ovo moramo istaći zato što nabava i doprema sirovine za pilanu predstavlja najveći trošak, a realizacijom korisnih otpadaka za daljnju preradu taj se utrošak umanjuje. Ako se radi o velikim mjesečnim ili godišnjim prorezima, onda je on znatan. Osim toga taj podatak i namjerno ističemo kako bismo uklonili paušalne prigovore onih koji često govore o neracionalnom korištenju u pilanskim trijemima »teško proizvedenu« drvnu supstancu u šumi. Jelovih pilanskih trupaca II klase, kako se iz tabele 1. vidi, u pokusu smo prilikom preklasiranja trupaca na pilani iz broja i količine dopremljenih nih, pa im je prosječna drvna masa iznosila 0,99 m:!. Na pilani smo ih iskoristili sa 62,0% ili ukupno sa korisnim i realiziranim otpatcima sa 86,8*/». S obzirom na kvalitetu sirovine i ovaj je postotak iskorištenja visok to više što smo prilikom preklasiranja trupaca na pilani iz broja i količine dopremljenih trupaca II klase izdvojili 29 komada ili 17,4 m:! trupaca III kvalitetne klase kojih inače u našem pokusu nije bilo. Smatramo da smo ispravno postupili, jer svi relevantni podaci u tabeli 1. što se odnose na te trupce, opravdavaju taj naš postupak. U prosjeku, a kako u pravilu i daju kapelske preborne šume, prosječna drvna masa pilanskih trupaca se kreće oko 1 m:i. Srednji promjer tih trupaca je oko 50 cm, a dužine oko 5 m. Na pilani ih je moguće iskoristiti u piljenu građu sa 70"/» i to je dovoljno, odnosno takav se postotak obično i u praksi postiže. Realizacijom korisnih otpadaka za daljnju preradu taj se postotak iskorištenja sirovine još povisuje. što govori o njezinom vrlo racionalnom korištenju. Na temelju ovih samo nekoliko ovlaš navedenih podataka opet se nameće notorni zaključak da je postotak iskorištenja jelovih trupaca na pilani funkcija kvalitetnih klasa i dimenzija tih trupaca. To znači, ukoliko su trupci deblji, duži i kvalitetniji, odnosno bolje kvalitetne klase, utoliko će na pilani i cijeloj primarnoj preradi biti bolje iskorišteni. Budući da oni prodajom drvnoj industriji predstavljaju glavni prihod šumskom gospodarstvu, to se säm po sebi nameće i zaključak da će taj prihod biti veći ukoliko se šume budu bolje uzgajale i ukoliko se sa njima bude bolje gospodarilo. U tabeli 2. prikazali smo strukturu drvne mase piljene građe po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca iz kojih su te piljenice proizvedene. Osim toga u toj tabeli smo prikazali trgovačke dimenzije, odnosno dužine i debljine 109 |