DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Sve u svemu hotelsko-turistički kompleks Katoro jedan je od najvećih takovih objekata na Jadranu. Naselje Katoro značajno je i za Šumariju Buje. Naime, ova Šumarija ostala je prisutna u tom naselju i nakon izvršenih parkiranja, jer joj je povjereno održavanje i obnova nasad?, briga za čistoću okoliša, kao i opskrba cvijećem kako za cvjetne aranžmane u prostorijama tako i u druge svrhe. Taj posao Šumariji osigurava 70% brutto produkta, koji u 1986. godini iznosi 270 milijuna (novih) dinara. U tu svrhu angažirano je 70 stalnih radnika ali i veliko angažiranje rukokodioca (inž. Markoja) za kojeg, osobito u sezoni, nema radnog vremena niti neradnih dana, subota ili nedjelja. Rukovodilac je u stalnom kontaktu s rukovodstvom turističke organizacije i tako je osigurano zadovoljavanje njihovih zahtjeva i želja. Radovi se obračunavaju mjesečno a sve se plaća po normativima i učinku. Zarada radnika u 1986. godine kretala se do 120 000 dinara mjesečno, a radnička dnevnica iznosi 2000 dinara. Napuštamo Katoro prelazom preko ceste Umag-Savudrija i nalazimo se u predjelu Jurcanija — Maran, gdje su 1983. godine radili omladinci Savezne omladinske radne akcije (ŠORA). Pošumljavanje je obavljeno na 200 ha, a o radu na tom odbjektu govorio je voditelj tih akcija inž. Čedo Krizman i ć. Predjel Jurcanija — Maran blago je valovito tlo s nadmorskom visinom između 11 i 60 met., udaljenom od mora nešto preko pola kilometra. Geološka podloga je pločasti vapnenac s pretežno horizontalnom uslojenošću. Dubina tla (sitnice) kreće se od nekoliko do 90 centimetara, dakle i za pošumljavanje to je težak teren. Svi ´´adovi obavljeni su tijekom ljeta, od VI. do VIII. mjeseca u tri faze: faza kopanja jama, faza vraćanja tla u jame i faza sadnje. Po dobivenom projektu dubina jama bila je predviđena s 30 cm, ali su kopane i do 50 cm duboke. Sadnja je obavljena u VIII mjesecu s kontejnerskim uzgojenim biljkama, koje su prije sadnje bile dobro namočene. Vrijeme u osmom mjesecu te godine bilo je vrlo suho. te je uspjeh bio svega 60",,, pa će se ove jeseni (jeseni 1986.) priznine popuniti. Gustoća sadnje bila je 2000 biljaka po ha a pretežno je sađen brucijski bor, jer drugih vrsta predviđenih Projektom (pinj, čempres, korzički crni bor, česmina, cer) ili nije bilo ili u ograničenim količinama. Popunjavanje je potrebno i stoga, što je 1984. godina požar poharao oko 30 ha, iako je cijela površina podijeljena protupožarnim prosjecima. Nakon izlaganja ing. Krizmanica razvila se diskusija u kojoj je naglašeno, da tako niski postotak primljenih biljaka prvenstveno je posljedica nedovoljne obrade tla, tj. premalih jama za sadnju, a ne suša. Također je izraženo neslaganje i s malim brojem biljaka po 1 ha to više, što Projekt (Šumarskog instituta u Jastrebarskom) predviđa i korištenje drvne mase iz proreda, a ophodnju od 70 godina. Kako navopodignuta šuma ima i funkciju vjetrobrana za naselje Katoro to može doći u obzir samo gospodarenje prebornim načinom i jačim učešćem listača. Treći zastanak bio je rasadnik Frančeskija. Danas se pod nasadima nalazi 12 ha, ali postoji mogućnost proširenja za daljnjih 8 ha. Sastavni dio rasadnika je i staklenik. Kko polovice površine staklenika koristi se za proizvodnju sadnica a druga polovica izmjnamljuje se hotelima za smještaj njihovih zelenih aranžmana za vrijeme zime. U stakleniku instalirana je »Paperport linija« tj. linija za uzgoj kontejnerskih biljaka. Za sjetvu upotrebljava se treset iz Glamoča s primjesom treseta iz Poljske kojim se smanjuje kiselost. U rasadniku se uzgaja oko 600 vrsta drveća, ukrasnog grmlja i drugih biljaka, kojih sadnice nalaze prođu 97 |