DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 94 <-- 94 --> PDF |
IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITŠDJ EKSKURZIJA DRUŠTVA IT ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE ZAGREB U ISTRU RUJNA 1986. GODINE Ekskurzija je održana s polaskom iz Zagreba 23. rujna 1986. godine u 6,15 sati poslovnim vlakom iz Zagreba do Rijeke i povratkom 25. rujna brzim vlakom »Učka« u 22 sata. Sudionike ekskurzije, njih dvadeset i troje, na riječkoj željezničkoj stanici dočekali su zamjenik upravitelja Šumarije Opatija inž. Merl e te umirovljenici inž. Ivo Na Vati ! i inž. Miloš P u ž a r. Iz Rijeke s udobnim autobusom Kvarner ekspresa odvezli smo se u Matulje, gdje je sjedište Šumarije Opatija, i gdje nas je dočekao inž. Ivo K i s i č e k, direktor Šumskog gospodarstva »Istra«, sa sjedištem u Buzetu. Nakon pozdrava inž. Kisiček izložio je osnovne karakteristike Š. g. »Istra«. Brizi Šumskog gospodarstva »Istra« povjerene su šume, općenarodne i privatne, ne samo na području istarskih općina (Buje, Buzet, Labin, Opatija, Pa- Zin, Pula i Poreč) nego i otoka Cresa i Lošinja. Površina šuma i šumskog zemljišta iznosi 127 000 ha od čega 57 000 ha društvenih a 75 000 ha u vlasništvu, privatnih. Etat iznosi godišnje prosječno 130 000 m:l od čega 60 000 m3 iz društvenih a 70 000 m! iz privatnih šuma. Kako od etata 80% otpada na ogrjevno drvo, to je razumljivo da vrijednost etata ne može pokriti sve financijske potrebe gospodarstva, pa je ono bilo prisiljeno manjak nadoknaditi drugim djelatnostima. To su: hortikultura, iskorišćivanje sporednih šumskih proizvoda, servisna pilana u Štalijama i proizvodnja drvene ambalaže u Lanišću. Hortikulturnom djelatnošću Gospodarstvo ostvaruje trećinu ukupnog godišnjeg prihoda (2,7 milijardi, novih dinara) a to je omogućeno angažiranjem Gospodarstva na podizanju i održavanju hortikulturnog dijela turističke izgradnje. U tu svrhu, a i za proizvodnju sadnica za pošumljavanje, osnovan je na području Šumarije Buje rasadnik »Frančeskija«. Autohtona šuma u Istri je šuma listača, dok su četinjače unesene akcijom pošumljavanja golog krša od druge polovice prošlog stoljeća do danas. U brdsko- planinskom dijelu, na Ćićariji i na Učki, nalaze se bukove sastojine, na pojedinim obalnim dijelovima nalazi se šuma crnike a ostalo područje pripada fitocenozi hrvatske bjelograbove šume. Najvrednija vrsta na području bjelograbove fitocenoze su hrastovi, tj. hrast medunac i cer, te u novije vrijeme determiniraju poluzimzeleni hrastovi drmun i gradun. U Srednjoj Istri, podno Učke i na otoku Cresu nalazi se i pitomi kesten. U dolini rijeke Mirne i njezine pritoke Botonegla nalazi se šuma hrasta lužnjaka (s jasenom i, gotovo iščezlim, brijestom). Od četinjača u primorskom dijelu nalaze se sastojine (kulture) alepskog bora a u unutrašnjosti crnog bora. Na Ućki ima i nešto kultura smreke i ariša. Šumski požari nisu rijetkost ali dobro organizirana protupožarna služba, u koju je uključena i turistička avijacija, u posljednje vrijeme omogućuju hitnu intervenciju i požari se gase u začetku, u koliko nema jačeg vjetra. Izvozom drva, paleta, sadnica i gljiva (tartufa) Gospodarstvo ostvaruje oko 8" „ svoga brutto prihoda odnosno u približnoj vrijednosti jedne milijarde lira, 92 |