DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 93 <-- 93 --> PDF |
kladi 10 000 primjeraka. Glavni urednik je prof. dr. Mirko Vidaković ; autori teksta (abecednim redom) Zelimir B o r z a n, Đuro Jorgić, Josip Karavla, Olga Purić — Daskalović, Mirko Vidaković; autori fotografija Z. Borzan i Đ. Jorgić, a Ž. Borzan je dao i likovno rješenje publikacije. Arboretum Lisičine nalazi se dvadesetak kilometara od Podravske Slatine a najbliže veće mjesto je Voćin. »Tajna« lokacije ovog arboretuma je u tome, što je njegov nukleus djelo jednog pojedinca i to ne u prošlosti nego u sadašnjosti. Današnji upravitelj Šumarije Ćeralija i Arboretuma Lisičine, inž. Đuro Jorgić , kao student šumarstva 1963. godine na vlastitom zemljištu, na djedovini, posadio nekoliko vrsta drveća i grmlja koje rastu kao samonikle u okolici. Slijedilo je sađenje prvih četinjača (zelena duglazija. obična smreka) itd. te je do kraja 1985. u Arboretumu posađeno oko 1100 taksona i hortikulturnih kultivara. Tekstovni dio knjige sadrži: Uvod — Razvoj — Položaj, površina, geograf sko- klimatski podaci, tlo i vegetacija — Namjena — Prikaz hortikulturnog dijela Arboretuma po pojedinim poljima, njih deset — Eksperimentalne plohe na širem području Arboretuma (Očuvanje genofonda u živim arhivima, Pokusne plohe) — Zaštićena brdska bukova šuma — Rasadnik — Pregled vrsta i nižih taksona u Arboretumu (Četinjače, Listače). Ilustrativni dio sastoji se uz nekoliko grafičkih prikaza Arboretuma od 25 fotografija u boji u tekstu te dvije na vanjskim stranicama omota. Fotografije su ne samo instruktivno efektne nego i umjetnički izražajne pa autori i reproducenti zaslužuju najvišu ocjenu. Tako je prošlogodišnji IUFRO kongres Arboretum Lisičine izvukao iz anonimnosti i za šire stručne krugove te omogućio, da se i najšira javnost upozna s radom pionira ing. Jorgića, udjela u afirmaciji arboretuma režijskog osoblja Šumarije Ceralije, prihvaćanja tadašnjeg Šumskog gospodarska u Podravskoj Slatini kao sastavnog dijela svoje djelatnosti i o ulozi Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u razvoju Arboretuma. Danas se u Arboretumu nalazi i živi arhiv šumske trešnje, koja je, kako čitamo u publikaciji, »ugrožena relativno malom zastupljenošću u našim šumama, a sve je traženija zbog cijenjenog, kvalitetnog drva koje može poslužiti kao izvrsna zamjena skupim uvoznim egzotama*. . . U okviru šireg područja postavljaju se i razni terenski eksperimenti s autohtonim i alohtonim vrstama drveća u svrhu izučavanja uspijevanja vrsta, hibrida i kultivara za potrebe uzgoja u šumarstvu i hortikulturi. Oskar Piškorić *) Šumskoj trešnji i njezinom uzgoju posvećuje se posebna pažnja u Francuskoj i na razne načine propagira njezina sadnja. 91 |