DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 92 <-- 92 --> PDF |
fitocenoloških odnosa na pojedinim područjima, pa i cijele zemlje (kada budu takvi podaci objavljeni), jer oni pružaju točnu sliku, budući da se unutar jedne sastojine pojedine fitocenoze izlučuju u odsjeke, dakle i količinski iskazuju. Prosječna drvna zaliha po ha iznosi 246,27 m3, godišnji prirast 4,80 m3 a etat 4,68 m"´ (u Fakultetskoj šumi uz prirast od 9,5 nv´/ha etat je određen sa 9,4 m3). Godišnja jednogodišnja pošumljanja izvode se na 152 ha u jednostavnoj reprodukciji a 280 ha kao proširena reprodukcija. Od godišnje sječe 955 000 m3 bruto mase 48% je drvo četinjača a 52% drvo listača. Od ostalih podataka navodim, da se oko 120 000 m3 godišnje oblovine doradi na centralnom mehaniziranom stovarištu (CMS) lociranom pokraj pilane Lučica. Na CMS iz šume doprema se oblovina prosječne dužine 6 m (od 3 do 12 m) prosječnog promjera 43 cm. Radnoj organizaciij dodjeljeno i 11 lovišta s ukupnom površinom 156 431 ha a lovstvo je prikazao inž. A. Frković . Svi podaci odnose se-na šume u društvenom sektoru u kojem se, uostalom, nalazi nešto manje od 90% cjelokupnog šumskog fonda tog područja. Mr I. Lika r prikazao je rad radnih organizacija za pilansku i finalnu preradu drva iako na tom području ima i »više zadružnih i privatnih pilana«. Ovu djelatnost obavlja osam radnih organizacija u 15 pilana i 19 OOUR-a za finalnu preradu drva. Na tom području postoji i tvornica celuloze u Plaškom (od 1964) te tvornica drvenjače u Fužinama (radi od 1975. godine). Broj ukupno zaposlenih u svim pogonima iznosi 7 866 radnika od čega 1 075 u proizvodnji celuloze i drvenjače a 1 075 u proizvodnji celuloze i drvenjače a 1 767 radnika u pilanama. U finalnoj proizvodnji obuhvaćena je građevinska stolarija, namještaj (sobni, kuhinjski, stolice) i montažne kuće. U ovom prikazu autor je ostao dužan razjašnjenja velikih razlika o količini pilanske proizvodnje po jednom radniku. Prema danim podacima po jednom radniku u pilani Lučica godišnje se propili 716 m3 a u ogulinskoj pilani samo 143 m3; u pilanama s manje od 50 radnika učinak se kreće od 200 do 300 m:l propiljene mase. Takvo razjašnjenje bilo je potrebno osobito s obzirom na inozemne čitatelje ovih podataka. Inž. Frkovi ć naglasio je, da na području G. p. š. g. Delnice zaštićene šume i šume s posebnom namjenom zauzimaju 17 460 h ili 8,5% ukupne površine. Tu je na prvom mjestu Nacionalni park »Risnjak« ali i niz drugih objekata kao Hajdučki i Rožanski kukovi, Vražji prolaz i Zeleni vir kod Skrada, šuma Dundo na otoku Rabu, Stirovača na Velebitu (koji je u cjelini proglašen parkom prirode). Tekstove dopunjuju karte i fotografije. Jednom kartom prikazan je položaj Šumskog gospodarstva Delnice, drugom podjela S. g. na današnje OOUR-e i s glavnim cestama (na toj karti pogrešno je locirano selo Gomirje). Treća karta je karta nastavnog i pokusnog šumskog objekta Sungerski lug. Od ilustracija (autora A. Frkovića, mr T. Heskija i Fonda knjige »Gorski kotar«) devet je u boji. Posebno su efektne fotografije u boji od kojih jedna prikazuje prijevoz trupaca na sanjkama u snježnom pejsažu pod modrilom neba. U boji su, na zadnjoj strani korica, četiri posebno zaštićene biljke: runolist, srčnjak, Kluzijeva sirištarka i crveni ljiljan a na prvoj stranici korica je fotografija »tipičnog krajolika Gorskog kotara« od vrsnog fotografa Đure Griesbacha . Na značajnije sušenje šuma upućuje fotografija osušene jele kao »najugroženije vrste kojoj, uz ranije prisuće štetnog moljca Argvrestia fundella, danas prijete kisele kiše«. 2. Izdavač publikacije Arboretum Lisičine je ROS »Slavonska šuma, Vinkovci — OOUR Uzgoj i zaštita šuma »PAPUK« u Podravskoj Slatini. Knjiga je tiskana, u po 5000 primjeraka, na hrvatskom i na egleskom jeziku, dakle u ukupnoj na90 |