DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Sveukupno, stručna komisija zaključuje da se pad brojnog stanja zečeva od 1974´75. do 1979/80. može primarno dovesti u vezu sa smanjenjem raznovrsnosti poljoprivrednih kultura. Od 1979./80. na ovamo brojno se stanje povećava, no još je prema ranije manje. Da bi se i dalje brojno stanje održalo i povećalo, stručna komisija predlaže zecu osigurati bolje životne uvjete, dakle poboljšati mu biotop u kojem on živi. Glavni su prijedlozi: 1. Da se ne dopusti daljnje preoravanje rudina i neobrađenih površina i zadrže međe između oranica; 2. da se što više oranica drži na ugaru (no, tko će to danas prihvatiti?); 3. u svakom reviru i području treba, zbog različitosti vremenskih prilika pojedinih godina da bude i vlažnih, poluvlažnih i suhih predjela; 4. da se izbjegne gaženje zečeva na cestama predlaže se da duž cesta zatravljene, neobrađene površine budu šire nego danas. Jer smatra komisija, takve su površine glavno utočište za zeca, i izvor hrane pa će manje prelaziti preko cesta u potrazi za hranom. 5. godišnji plan odstrela mora točno voditi računa o brojnom stanju zečeva, pa se prije početka lova mora izvršiti točno prebrojavanje. Provedu li se ti prijedlozi, smatra komisija, brojno bi se stanje zečeva opet podiglo. Iako svi ovi zaključci o razlozima manjeg broja zečeva i prijedlozi mjera da se taj broj opet podigne ne moraju vrijediti u potpunosti za naše prlilike, smatramo da su oni i za nas važeći u osnovi. (Prema »Die Pirsch«, br. 25/1985.). Prof. đr. Josip Kišpatić |