DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 86 <-- 86 --> PDF |
STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI SASTANAK ŠUMARA I ISTRAŽIVAČA VEGETACIJE — FOTOINTERPRETATORA U JUGOSLAVENSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI Zagreb 26. 01. 1986. U okviru Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) već niz godina s uspjehom djeluje SAVJET ZA DALJINSKA ISTRAŽIVANJA I FOTOINTERPRETACIJU čije su članice radne organizacije, koje primjenjuju metode iz znanstvenog i stručnog područja djelatnosti Savjeta. Pojedinci, stručnjaci raznih struka (geolozi, šumari, pedolozi, arheolozi i drugi), specijalisti iz dnaljinskih istraživanja i fotointerpretacije u Savjetu djeluju kao članovi radnih organizacija, članica Savjeta. Savjet povremeno izdaje svoj »Bilten Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU«. Iz njega se vidi djelatnost Savjeta u određenom vremenskom razdoblju, a do sada je iziülo :;odam brojeva. Prema području djelatnosti Savjet ima komisije i radne grupe. U organizaciji komisije za šumarstvo i ekologiju održan je 24. siječnja 1986. u Zagrebu, u palači JAZU, sastanak fotointerpretatora šumara i istraživača vegetacije, kojemu je prisustvovalo 22 učesnika, od toga 5 iz SR Slovenije, 2 iz SU Bosne i Hercegovine, a 15 iz SR Hrvatske. Na početku rada u kraćem izlaganju prof. Dr. Zdenko T o m a š e g o v i ć je iznio povijest razvoja šumarske fotogrametrije i fotointerpretacije pretežno a Hrvastkoj. ali i šire. u Jugoslaviji. Prvu knjigu iz fotogrametrije na slavenskom jugu publicirao je još davne 1897. profesor Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima, ustanove koja je bila preteča Šumarskog fakulteta, ing. Franjo pl. Kruži´.´, pod naslovom »Fotogrametrija i praktični dio tahimetrije«. Ako se izuzme nekoliko informativnih članaka u stručnim časopisima između dva rata, početak kontinuiranog istraživanja i primjene šumarske fotogrametrije u Hrvatskoj i u Jugoslaviji pada iza 1945. Jezgro razvitka bilo je u Katedri za geodeziju Šumarskog fakulteta u Zagrebu, koja razvija suradnju s šumarskim stručnjacima iz cijele Jugoslavije, što rezultira stručnim i znanstvenim radovima. Naročito je uspješno djelovanje Katedre na polju edukacije, tako di se osim redovite nastave za studente šumarstva od 1951., održavaju od 1954. i brojni seminari za šumare iz prakse, ali i za stručnjake iz ostalih struka koje istražuju prostor (pedologe, geologe, geografe, stručnjake za hortikulturu i druge), ne samo iz Hrvatske, nego i iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Crne Gore, čime se promiče primjena fotointerpretacije ne samo u šumarstvu, nego i u drugim geoznanostima. Potreba za tim da se svi ti stručnjaci fotointerpretatori nađu okupljeni na jednom mjestu, u jednoj asocijaciji, kako bi se unaprijedila njihova međusobna suradnja, ostvarena je 1978. osnivanjem Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU, naročito nastojanjima Dr. Z. Tomašegovića, B. Košćeca i S. Grand i ć a. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Na sastanku Akademiji 24. siječnja 1986. raspravljalo se je o područjima znanstvenih istraživanja i primjene u domeni primjene daljinskih istraživanja i fotointerpretacije u šumarstvu, koja bi u budućnosti u Jugoslaviji trebala imati prioritet, naročito s obzirom na donošenje plana razvoja za razdoblje od 1986. — 1990. Prijedlog prioriteta podastrijeli su Dr. Z. Tomašegvić , Dr. M. Hoče v a r iz Ljubljane i Z. Kalafadžić . Nakon vrlo žive i konkretne rasprave učesnici sastanka su se složili da ti prioriteti budu: 1. Izrada dokumentacije (kataloga) o izvršenim aerosnimanjima. Koordinacija planiranja novih snimanja. Uvjete tih snimanja formulirati tako, da se omogući korišćenje snimaka od više korisnika, čime bi se doprinijelo sniženju troškova. 2. Intenziviranje i proširenje edukacije iz primjene daljinskih istraživanja i foatointerpretacije u šumarstvu. Ograničavajući faktor za uvođenje novih tehnologija i metoda su vrlo često kadrovi, a ne financijska sredstva. 3. Intenziviranje primjene infracrvenih kolornih filmova. Za ustanovljavanje obujma i prostornog rasprostranjenja oštećenja šuma djelovanjem raznih abiotičkih i biotičkih faktora okoliša ti pseudokolorni snimci su najpogodnije sredstvo. 4. Uvođenje crnobijelih ili pseudokolornih stereoortofoto karata kao oblika ODK (osnovne državne karte) u šumovitim predjelima Jugoslavije. 5. Istraživanja o optimalnim metodama određivanja volumena drva u šumama fotointerpretacijskim metodama. 6. Integracija metoda i rezultata daljinskih istraživanja po pojedinim strukama u državni informacijski sustav (datoteka, banka podataka). 7. Istraživanja o svrsishodnosti i značenju snimanja nefotografskim tehnikama, te fotointerpretacije podržane elektroničkim računalima za šumarstvo Jugoslavije. 8. Intenziviranje primjene daljinskih istraživanja za analizu prostora i prostorno planiranje. 9. Fotointerpetacijom racionalizirati dobivanje podataka za uređivanje šuma i unapređenje gospodarenja u šumama na kojima postoji pravo vlasništva. Zvonimir KALAFADŽIC |