DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Iz priloženih spiskova mogu se izvući sledeći zaključci:


1. Spiskovi novostvorenih i stranih sorti na bazi napisanih rešenja iz 1980.
godine, ostali su isti sve do danas, jer u međuvremenu nisu vršena nova priznavanja.
2. Iz Spiska novostvorenih i priznatih sorti vidi se da je priznato samo 2
(dva) klona topole, a da je na selekciji i stvaranju novih sorti topola u periodu od
25 do 30 godina radio samo jedan selekcionar, što je nesumnjivo bilo nedovoljno.
1 3. U istom periodu priznato je 10 novih klonova vrba na čijoj selekciji je
radilo svega 3 selekcionara — genetičara.
4. Uočljivo je također da priznavanjem nisu obuhvaćene ostale vrste šumskog
drveća — četinari i lišćari, što znači da se na njihovoj selekciji nije radilo
ili ispitivanja nisu završena.
5. Iz Spiska stranih sorti kojima je odobreno uvođenje u našu proizvodnju
vidi se da su odobrena 3 (tri) klona topole i 1 (jedan) klon vrbe, dok ostalih vrsta
šumskog drveća nema, pa se postavlja pitanje da li se i u drugim zemljama na
selekciji šumskog drveća isto tako malo radi?
6. Stojimo na gledištu da za šumarsku operativu nisu dovoljna 2 nova i 3
strana klona topole i 10 klonova vrbe, već to treba da je znatno veći broj, a naročito
topola.
7. Pored objektivnih teškoća koje su bile prepreke većem i boljem radu, kao
što su nedostatak novčanih sredstava i dugoročnost ispitivanja, na polju selekcije
u šumarstvu, treba izraditi strategijski plan razvoja za izvršenje zadataka
angažovati veći broj mlađih stručnjaka, koji će na osnovu dosadašnjih iskustava,
postići sigurno veće rezultate.
Spiskovi novostvorenih i stranih sorti topola i vrba nisu konačni rezultati
ispitivanja sorti na kojima je radio Institut za topolarstvo, Novi Sad i Šumarski
fakultet iz Zagreba. Naprotiv, Institut za topolarstvo ima više stotina novostvorenih
klonova topola od kojih manji broj klonova pokazuje dobre rezultate u pogledu
prirasta i otpornosti na biljne bolesti d štetočine, pa se očekuje da će deo
njih biti predložen za priznavanje. U 1984. godini Institut za topolarstvo, Novi
Sad — prijavio je za ispitivanje u oglednoj mreži:


A) Klonovi topola (Populus ci ltoides)


1. Klon 480
2. Klon 709
3. Klon 710
4. Klon 909
5. Klon S—1—20
6. Klon S—6—36
7. Klon BL Costanzo (Populus x Euroamericana)
Svi predloženi klonovi topola nalaze se u oglednoj mreži na 26 lokaliteta.


B) Klonovi vrba (Salix alba)


1. Klon 107/61/1
2. Klon 107/65/7
3. Klon 107/65/9
4. Klon 73/64/9
5. Klon 350
81