DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 8 <-- 8 --> PDF |
u neškodljivi sulfat. Kod usvajanja sumporodioksida listom njegovo se prevođenje u neškodljive oblike provodi u mitohondrijima. Međutim, ako se prekorači određeno područje S02 — koncentracije u atmosferi to dovodi do anatomskih oštećenja lišća i fizioloških poremetnji. Novija istraživanja pokazala su da biljke iz tla mogu usvajat i manje količine organski vezanog sumpora. U šumskim kulturama vizuelni simptomi nedostaka ovog bioelemenata vrlo su rijetki (Fiedler et. al. 1973, Turner i Lambert, 1979 i dr). Međutim, njegov suvišak u novije vrijeme sve je češći. Glavni je razlog tome činjenica što je učešće S02 u atmosferi mnogih područja u stalnom porastu, pa se smatra da je to jedan od najvažnijih uzročnika propadanja šuma. Kod šumskih vrsta također je dokazano da drveće koje raste u atmosferi s višim koncetracijama S02 sadrži i više sumpora u svojim asimilacijskim organima. Za pojedine vrste drveća utvrđene su i odgovarajuće granične vrijednosti i one su ušle u šumarske zakone nekih zemalja (Schnopfangen, 1985. i dr.) Cilj naših istraživanja je bio da se utvrdi dali postoje razlike u koncentracijama sumpora u asimilacjskini organima nekih vrsta drveća koje rastu na različitoj udaljenosti od S02 izvora te testira turbidimetrijsko u odnosu na konduktometrijsko određivanje ovog elementa. Također nas je zanimao sadržaj sumpora, kod raznih vrsta drveća, organima različite starosti i neki drugi problemi važni za dijagnostičko korištenje analiza sumpora u biljnom materijalu. MATERIJAL I METODE RADA* Našim istraživanjima obuhvatili smo reprezentativne kulture crnog bora, u pravilu 40 — 60 godina starosti, u okolišu TE Plomin te kontrolno u središnjem dijelu Istre, Hrvatskhom primorju i unutrašnjem dijelu Hrvatske. Najveći broj proučavanih kultura osnovan je na ovim tipovima tala: crnica, renzina i smeđe tlo na vapnencu. Na svakom objektu odabrano je 8 —12 stabala sa kojih su uzimani uzorci iglica za laboratorijska istraživanja. Pored crnog bora u manjem opsegu analizirane su i iglice alepskog bora te lišće crnog jasena, hrasta medunca i hrasta crnike. Uzimanje uzoraka biljnog materijala provedeno je krajem svibnja te sredinom mjeseca listopada 1986. godine. Za svaku plohu i vrstu drveća sačinjen je i analiziran po jedan prosječni uzorak. Iglice različite starosti tretirane su odvojeno. U osam reprezentativnih kultura crnog bora u prvom je terminu analiziran sadržaj sumpora u četiri uzorka jednogodišnjih iglica. Uzorci biljnog materijala (iglice, lišće) otpremali su neposredno nakon sabiranja u laboratorij i sušeni na temperaturi od 105° C. Za analize sadržaja ukupnog sumpora suha biljna tvar je spaljivana dušičnom i perklornom kiselinom te provedeno njegovo turbidimetrijsko određivanje pomoću barijeva klorida na Beckman spekttrofotometru (B 1 a n c h a r et al. 1965). U dijelu * Zahvaljujemo se Prof. N. Falleru na pomoći i savjetima kod provođenja analiza sumpora. |