DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 79     <-- 79 -->        PDF

AKTUALNO


DOSADAŠNJI RAD NA SELEKCIJI I PRIZNAVANJU
NOVOSTVORENIH SORTI I KLONOVA ŠUMSKOG DRVEĆA


Sume predstavljaju veliko prirodno bogatstvo i na prvom mestu obezbjeđuju
sirovinu za industrijsku preradu drveta, a imaju i višestruke opšte korisne
funkcije o kojima se u zadnje vreme sve više govori.


Da bi podmirili potrebe za drvetom koje se stalno povećavaju, treba povećati
prirast a samim tim i sečivi etat, a to se može učiniti na sljedeći način:


1. U postojećim šumama unaprediti proizvodnju melioracijom i unošenjem
novih sorti drveća koje imaju veći prirast, bolji kvalitet i znatno veću otpornost
na biljnje bolesti i štetne insekte.
2. Uvođenjem plantažne proizvodnje drveta osnivanjem plantaža brzorastućih
lišćara i četinara.
Radovi na selekciji i stvaranju novih sorti šumskog drveća su relativno novijeg
datuma, a na njima se intenzivnije radi tek posle 1960. godine. Obzirom na
činjenicu da je šumsko drveće u odnosu na poljoprivredno bilje dugovečnije, i
da ima veću varijabilnost to su genetska istraživanja duža, a rezultati selekcije
se dobijaju znatno kasnije. Dok je u poljoprivredi zadnjih 20 godina načinjen
veliki napredak za koje vreme su stvorene mnoge nove selekcije pšenice, kuluruza
i drugih biljnih vrsta koje se danas uveliko koriste, u šumarstvu, dobijeni rezultati
na selekciji i stvaranju novih sorti i klonova su više nego skromni i zapravo
čini tek početak radova u ovoj šumarskoj disciplini. Analogno onome što je učinjeno
u poljoprivredi, tadašnji Savezni sekretarijat za privredu je 1967. godine
imenovao prvu stručnu Komisiju za davanje predloga za priznavanje novostvorenog
selekcionisanog šumskog semena i sadnog materijala, čija je stručna služba
bio Jugoslavenski poljoprivredno-sumarski centar, a samo priznavanje vršio je
pomenuti Savezni sekretarijat. Stručna komisija za davanje predloga za priznavanje
imala je 14 članova, predstavnika svih republika i pokrajina, istaknutih
selekcionera i drugih šumarskih stručnjaka, a radila je sve do 1972. godine, kad
su radovi u vezi selekcije šumskog semena i sadnog materijala preneti u nadležnost
republika i pokrajina. Za to vreme Stručna služba zajedno sa Komisijom
učinila je sljedeće:


— izrađena je metodologija za priznavanje selekcionisanog šumskog semena,
— razmatran predlog registra semenskih sastojina,
— usvojena tehnička uputstva za izdavanje i priznavanje semenskih sastojina,
— izrađena i usvojena uputstva za izdvajanje »plus stabala«,
— izrađena i usvojena prva uputstva za osnivanje semenskih plantaža,
— izrađeni i usvojeni standardi za šumsko seme i sadni materijal.
77