DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 79 <-- 79 --> PDF |
AKTUALNO DOSADAŠNJI RAD NA SELEKCIJI I PRIZNAVANJU NOVOSTVORENIH SORTI I KLONOVA ŠUMSKOG DRVEĆA Sume predstavljaju veliko prirodno bogatstvo i na prvom mestu obezbjeđuju sirovinu za industrijsku preradu drveta, a imaju i višestruke opšte korisne funkcije o kojima se u zadnje vreme sve više govori. Da bi podmirili potrebe za drvetom koje se stalno povećavaju, treba povećati prirast a samim tim i sečivi etat, a to se može učiniti na sljedeći način: 1. U postojećim šumama unaprediti proizvodnju melioracijom i unošenjem novih sorti drveća koje imaju veći prirast, bolji kvalitet i znatno veću otpornost na biljnje bolesti i štetne insekte. 2. Uvođenjem plantažne proizvodnje drveta osnivanjem plantaža brzorastućih lišćara i četinara. Radovi na selekciji i stvaranju novih sorti šumskog drveća su relativno novijeg datuma, a na njima se intenzivnije radi tek posle 1960. godine. Obzirom na činjenicu da je šumsko drveće u odnosu na poljoprivredno bilje dugovečnije, i da ima veću varijabilnost to su genetska istraživanja duža, a rezultati selekcije se dobijaju znatno kasnije. Dok je u poljoprivredi zadnjih 20 godina načinjen veliki napredak za koje vreme su stvorene mnoge nove selekcije pšenice, kuluruza i drugih biljnih vrsta koje se danas uveliko koriste, u šumarstvu, dobijeni rezultati na selekciji i stvaranju novih sorti i klonova su više nego skromni i zapravo čini tek početak radova u ovoj šumarskoj disciplini. Analogno onome što je učinjeno u poljoprivredi, tadašnji Savezni sekretarijat za privredu je 1967. godine imenovao prvu stručnu Komisiju za davanje predloga za priznavanje novostvorenog selekcionisanog šumskog semena i sadnog materijala, čija je stručna služba bio Jugoslavenski poljoprivredno-sumarski centar, a samo priznavanje vršio je pomenuti Savezni sekretarijat. Stručna komisija za davanje predloga za priznavanje imala je 14 članova, predstavnika svih republika i pokrajina, istaknutih selekcionera i drugih šumarskih stručnjaka, a radila je sve do 1972. godine, kad su radovi u vezi selekcije šumskog semena i sadnog materijala preneti u nadležnost republika i pokrajina. Za to vreme Stručna služba zajedno sa Komisijom učinila je sljedeće: — izrađena je metodologija za priznavanje selekcionisanog šumskog semena, — razmatran predlog registra semenskih sastojina, — usvojena tehnička uputstva za izdavanje i priznavanje semenskih sastojina, — izrađena i usvojena uputstva za izdvajanje »plus stabala«, — izrađena i usvojena prva uputstva za osnivanje semenskih plantaža, — izrađeni i usvojeni standardi za šumsko seme i sadni materijal. 77 |