DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Alati u njezi šuma: kosijer, kosa, srp 67 2,1
Trn 31 1,0
Ubodi strši Jena, ose (1 0,3
Padovi pri kretanju na radilištu 394 12,4
Građevinksi materijali, kamen 16 0,5
Saobraćajne nesreće, dolazak i odlazak s posla 204 6,4
Strojevi u mehaničkim radionicama 51 1,6
Kamion s dizalicom i prikolicom 44 1,4
Ostale povrede 140 4,4


Ukupno
3.176 100


Otkrivanje povrede po izvorima opasnosti je vrlo korisno da se zna
gdje treba usavršavati i poduzimati zaštitne mjere i primjenjivati zatištna
sredstva. Interesantno je primijetiti da se najviše povreda dogodilo od padova
na radilištima koje su povezane s strmim, zakrčenim i skliskim terenom
kakvi su inače u šumi. Te povrede nisu bile teže, jer se obično radilo
o uganuću noge ili povredi ruke. Druga povreda po zastupljenosti je
od tkz. napete grane (11,3%). Ovdje se zaista radi o krajnjoj nepažnji radnika.
Kod takvih povreda postoje i kombinacije kad napeta grana udari
radnika po ruci, a kako drži motornu pilu — s njom si povrijedi dio tijela,
(obično nogu). Na svim seminarima i kontaktima s radnicima stalno
se ukazuje na te česte skrivene opasnosti, No ipak postotak povreda je visok.
Slična je situacija s povredama od pada grane na radnika, koje se
događaju u vrijeme padanja stabla, a i kasnije. Te povrede su iznenađujuće
za radnika i efikasne zaštite nema osim šljema na glavi, kojeg šumski
radnici ne vole upotrebljavati, pa imamo problema jer se radnici na radilištu
izlažu opasnostima.


ZAKLJUČAK


Podaci iz tablica pokazuju problematiku zaštite šumskog radnika. Ako
bi se dala opća ocjena nastanka povreda, možemo ustvrditi da u velikoj
većini, čak 80—90"o povreda, nastalo je uslijed nepridržavanja pravila zaštite
na radu te tehnike izvođenja pojedinih radnih operacija. U većini se
slučajeva »preskaču« pojedine predhodne i obavezne radne operacije sa
željom da se što prije izvrši određena radna operacija. Time se radnici izlažu
riziku i dožavljavaju povrede.


To je češći slučaj kod starijih i iskusnijih radnika, koji su skloniji
rizikovanju. Iz tog" materijala vide se mnogi pokazatelji koje treba upornim
radom s radnicima stalno obrađivati. Na taj način smanjit će se povrede
i zdravstvena oštećenja radnika.


LITERATURA


1.
Godišnji izvještaji o povredama na radu Šumskog gospodarstva »Mojica
Birta« Bjelovar (1972—1984).
2.
R a n o g aj e c, B. Analiza povreda na radu u SSGO »Slavonska šuma«. Šumarski
list 1—2i´H5.