DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 71 <-- 71 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*96:616—001 Sum. list CXI (1987) 69 ANALIZA POVREDA NA RADU U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU »MOJICA BIRTA« BJELOVAR OD 1972. DO 1984. GODINE Ladislav MOLNAR* SAŽETAK. Nastojao sam izvršiti analizu povreda na radu za 13 godišnje razdoblje 1972. do 1984. svih zaposlenih radnika u Šumskom gospodarstvu »Mojica Birta« Bjelovar. Analizirane su povrede po mjestima rada, izvorima povreda, zatim koji dijelovi tijela su najviše izloženi povređivanju, dolasci i odlaski s posla, u koje dane u tjednu se dešavaju najčešće povrede, starosna struktura povredenih radnika. UVOD Od 1972. do 1984. godine u Šumarskom gsopodarstvu »Mojica Birta« Bjelovar vodile su se evidencije o povredama na radu na jednak način. Kako je poznato — 1985. god. izvršena je nova organizacija poslovanja, pa su formirani novi OOUR-i s poslovnim jedinicama po funkcionalnom i teritorijalnom principu. Stoga će se i evidencije povreda na radu drugačije voditi. Te evidencije, odnosno pojedini podaci neće više biti usporedljivi s podacima iz prošlih 13 godina. Zbog toga ovom analizom zaključujemo 13godišnje razdoblje, u kojem su se mogli sagledati svi uzroci povreda na radu. U tom razdoblju mijenjala se struktura radnika, počev od dobi života do obučenosti. To razdoblje kad su šumska gospodarstva poboljšavala radne i životne uvjete rada, posebno šumskih radnika (prevozi na posao i s posla, uvođenje kvalitetnih pila. uvođenje mehaniziranog utovara, uvođenje toplih obroka) sve u nastojanju što veće humanizacije rada. Ovom analizom obuhvaćene su i povrede na radu koje su se desile i u uslužnim djelatnostima šumarstva — transportu, građevinarstvu, mehaničkim radionicama. To je učinjeno zbog toga što su se neke šumarije bavile i tim djelatnostima. POVREDE PO BROJU, MJESTU RADA I POSLJEDICAMA Broj povreda Podacima u tablici br. 1 prikazane su povrede na radu za razdoblje 1972 — 1984. godine na području bivšeg Šumskog gospodarstva »Mojica Birta « (prije reorganizacije po novom ZOŠ-u). * Ladislav Molnar, dipl. inž. šum. š. g. Bjelovar 69 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Tablica 1. Godina Broj povreda Broj zaposlenih Povrede prema broju zaposlenih 0 n Broj zaposlenih na jednu povredu 1972. 245 1.671 15 6,8 1973. 235 1.609 15 6,8 1974. 222 1.648 13 7,4 1975. 227 1.719 14 7,6 1976. 238 1.718 14 7,2 1977. 228 1.650 14 7,2 1978. 240 1.692 15 7,0 1979. 257 1.664 14 6,5 1980. 249 1.752 14 7,0 1981. 250 1.822 14 7,3 1982. 260 1.793 14 6,9 1983. 266 1.892 14 7,1 1984. 259 1.818 14 7,0 Ukupno 3.176 22.448 14 7,1 Prosječno godišnje 244 1.727 14 7,1 Kako se iz prednjih podataka vidi, prosječno se godišnje u Šumskom gospodarstvu »Mojica Birta« povređivalo 244 radnika ili 14% od ukupnog broja radnika. Broj povreda se obično iskazuje u odnosu na milion sati rada. Taj broj za 13-godišnje razdoblje iznosi 108 uz prosječnu iskorištenost efektivnog radnog vremena kroz 13 godišnje razdoblje od 78,2 %. Usporedimo li taj podatak s brojem povreda u drugim zemljama, vidi se (prema navodima prof. Branka Ranogajca Šum. list 1-2/85.) da Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta« ima manje povreda od njih. Taj podatak iznosi za 1976. godinu za SR Njemačku 179, Švicarsku 160, Poljsku 155, Francusku 135 itd. Prema tome u tim zemljama broj povreda je veći nego kod nas. Težina povreda iskazuje se prema broju izgubljenih radnih dana po jednoj povredi. Prema evidencijama bolovanja to nije moguće točno sa sigurnošću utvrditi, jer se šifra bolesti uvijek ne upisuje u obračunima bolovanja ili se one mijenjaju. Samo kod nekih OOUR-a, koje smo posebno analizirali za posljednjih 5 godina, utvrdili smo da je prosjek izgubljenih dana zbog povreda na radu 138 dana, dok za 13-godišnje razdoblje taj nam podatak nedostaje. Kroz proteklo 13-godišnje razdoblje analizirani su poslovi kod kojih se radnici u Šumskom gospodarstvu najčešće povređuju. te koji dijelovi tijela su najčešće izloženi povredama. Ti podaci prikazani su u tablicama 2 i 3. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Povrede prema mjestu rada Tablica 2. Poslovi U šušmi kod sječe i izrade Izvlačenje drva iz šume na stovarište Utovar i istovar drva Uzgojni radovi: njega, čišćenje, rasadnici Kamenolomi, nisko i visokogradnje Dolazak i odlazak s posla Ostalo Ukupno 1972—1984. godina Kako se iz tablice vidi, najvišei izrade — 55%. Ako analiziramo kodđuju onda imamo ovu situaciju: Poslovi u šumi pri sječi i izradi drva Obaranje stabala Prepiljivanje Kresanje grana Izrada drvnih sortimenata Ukupno Broj povreda 222 7 310 10 129 5 45 1 2(52 8 343 11 3.176 100 se povreda desilo u šumi kod sječe kojih se radova radnici najviše povre- Tablica 3. Broj % povreda 561 32 664 38 357 20 176 10 1.758 100 Smrtne povrede 1972- 1984. g. Tablica 4. Godina Broj zaposlenih Broj smrtnih povreda Smrtnena radu povr u ede su se saobraćaju događale ostalo na 1000 radnika 1972. 1671 — — — — — 1973. 1609 5 3 3 — 3,10 1974. 1648 — — — — — 1975. 1719 1 — 1 — 0,58 1976. 1718 1 — 1 — 0,58 1977. 1650 — — — — — 1978. 1692 1 — — 1 0,59 1979. 1664 3 2 1 — 1,80 1980. 1752 — — — — — 1981. 1822 1 1 — — 0,55 1982. 1793 — — — — — 1983. 1892 1 1 — — 0,52 1984. 1818 — — — — — Ukupno 22448 13 7 5 1 Godišnji prosjek 1727 1 0,58 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Prema tim podacima -u Šumskom gospodarstvu »Mojica Birta« prosječno godišnje smrtno strada na poslu jedan radnik, što je mnogo. Na radu je stradalo 7 radnika ili 54%, a u saobraćajnim nezgodama 5 ili 38%, od kojih su dvije na cesti, dva su stradala u šumi od prevrtanja s traktorom, a jedna je pao s traktorske prikolice. Najčešće povređivani dijelovi tijela Tablica 5. Dio tijela Broj povreda Glava 380 12 Oko 199 6 Prsni koš 214 7 Ruka 992 31 Noga 1.310 42 Unutrašnje povrede 68 2 Smrtne povrede 13 Ukupno 3.176 100 Od dijelova tijela najviše stradaju, dakle, noge i ruke (73% od ukupnih povreda), a to su ujedno dijelovi tijela koje je najteže zaštititi. Sva zaštitna sredstva koja upotrebljavaju radnici nisu dovoljna. Izneseni podaci u gornjoj tabeli mogli su se još detaljnije prikazati po dijelovima tijela, no to nebi za ovu priliku bilo od veće važnosti. Povrede po danima u tjednu Tablica 6, Dan u tjednu Broj povreda Ponedjeljak 699 22 Utorak 635 20 Srijeda 699 22 Četvrtak 508 16 Petak 508 16 Subota 127 4 Ukupno 3.176 Kako se vidi, najviše se povreda dogodilo u ponedjeljak i srijedu, a najmanje subotom. Obično se već unaprijed prognozira da su ponedjeljkom najčešće povrede iz razloga što se predpostavlja, da radnici dolaze na posao ponedjeljkom nedovoljno odmoreni. To su naročito mladi radnici, koji idu na zabave, alkohol se više konzumira i manje spava. Prema našim podacima to se ne može zaključiti. U prva tri dana u tjednu su povrede veće, a prema koncu tjedna opadaju. Subotom se u prosjeku radi samo jednom mjesečno. U »špici« poslova radi se i subotom, no ipak su taj dan povrede najmanje. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Radni staž i starost radnika Prosječna satrost zaposlenih radnika büa je 41 godina sa 17 godina radnog iskustva. To znači, da prosječno radnici ne udružuju svoj rad prije svoje 24-te godine života. Vrlo malo imamo radnika, a posebno u direktnoj proizvodnji, koji su udružili svoj rad u 18—24-toj godini života (ispod 1%). Zato su i povrede tih radnika — statistički zanemarive, što ie viljivo iz ove tablice. Tablica 7 Životna radnika, dob godina Prosječan broj povreda % Prosječan broj zaposlenih 18—20 2 1 17 20—30 58 24 414 Ml—40 lili 27 466 41—50 85 35 604 51—60 33 13 224 Ukupno 244 100 1.727 Iz tablice 7 vidi se da je vrlo mali broj radnika mlađih od 20 godina. Sa tim u vezi logično povećanje povreda nije moguće statistički dokazati niti izvući zaključke. Organizacijom posla je tako raspodijeljen rad, a naročito na sječi i izradi, da mlađi radnici duži period rade sa starijim i iskusnijim radnicima. Pri tom opasnije radne operacije ipak obavljaju iskusniji radnici. Šumski radnici u dobi od 51—60 godina u većini slučajeva ne obavljaju opasne poslove u iskorištavanju šuma, pa su zato i povrede znatno niže nego kod drugih radnika, premda iskustvo i ritam rada ima znatan utjecaj. Izvori povreda Od 3.176 povreda koje su se dogodile u 13 godišnjem razdoblju svrstani su u tablici prema učešću izvora opasnosti. Tablica 8 Broj Izvori povreda povreda Stablo koje se obara 264 8,3 Odlomljena grana sa stojećeg stabla 327 10,3 Napeta grana pri kresanju 359 11,3 Oblovina, trupac, višemetrica 340 10,7 Prostorno drvo, cjepanica, oblica 102 5,1 Piljevina. trunje, iver, prašina 98 3,1 Motorna pila (lanac) 327 10,3 Sjekira 172 5,4 Traktor s priključnim djelovima 111 3,5 Klinovi 19 0,6 Čelično uže 41 1,3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Alati u njezi šuma: kosijer, kosa, srp 67 2,1 Trn 31 1,0 Ubodi strši Jena, ose (1 0,3 Padovi pri kretanju na radilištu 394 12,4 Građevinksi materijali, kamen 16 0,5 Saobraćajne nesreće, dolazak i odlazak s posla 204 6,4 Strojevi u mehaničkim radionicama 51 1,6 Kamion s dizalicom i prikolicom 44 1,4 Ostale povrede 140 4,4 Ukupno 3.176 100 Otkrivanje povrede po izvorima opasnosti je vrlo korisno da se zna gdje treba usavršavati i poduzimati zaštitne mjere i primjenjivati zatištna sredstva. Interesantno je primijetiti da se najviše povreda dogodilo od padova na radilištima koje su povezane s strmim, zakrčenim i skliskim terenom kakvi su inače u šumi. Te povrede nisu bile teže, jer se obično radilo o uganuću noge ili povredi ruke. Druga povreda po zastupljenosti je od tkz. napete grane (11,3%). Ovdje se zaista radi o krajnjoj nepažnji radnika. Kod takvih povreda postoje i kombinacije kad napeta grana udari radnika po ruci, a kako drži motornu pilu — s njom si povrijedi dio tijela, (obično nogu). Na svim seminarima i kontaktima s radnicima stalno se ukazuje na te česte skrivene opasnosti, No ipak postotak povreda je visok. Slična je situacija s povredama od pada grane na radnika, koje se događaju u vrijeme padanja stabla, a i kasnije. Te povrede su iznenađujuće za radnika i efikasne zaštite nema osim šljema na glavi, kojeg šumski radnici ne vole upotrebljavati, pa imamo problema jer se radnici na radilištu izlažu opasnostima. ZAKLJUČAK Podaci iz tablica pokazuju problematiku zaštite šumskog radnika. Ako bi se dala opća ocjena nastanka povreda, možemo ustvrditi da u velikoj većini, čak 80—90"o povreda, nastalo je uslijed nepridržavanja pravila zaštite na radu te tehnike izvođenja pojedinih radnih operacija. U većini se slučajeva »preskaču« pojedine predhodne i obavezne radne operacije sa željom da se što prije izvrši određena radna operacija. Time se radnici izlažu riziku i dožavljavaju povrede. To je češći slučaj kod starijih i iskusnijih radnika, koji su skloniji rizikovanju. Iz tog" materijala vide se mnogi pokazatelji koje treba upornim radom s radnicima stalno obrađivati. Na taj način smanjit će se povrede i zdravstvena oštećenja radnika. LITERATURA 1. Godišnji izvještaji o povredama na radu Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar (1972—1984). 2. R a n o g aj e c, B. Analiza povreda na radu u SSGO »Slavonska šuma«. Šumarski list 1—2i´H5. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Analysis of Injuries at Work in the Mojica Birta Forestry Enterprise Bjelovar from 1972 to 1984 S u m m a r y The number of workers in the forest employed in the Mojica Birta Forestry Enterprise, Bjelovar, during the period from 1972 to 1984 ranged from 1609 to 1892 (Table 1). During this period the number of injuries at work ranged from 222 to 257. The majority of injuries occurred during felling and primary conversion, 1758 (Table 2), followed by injuries when loading and unloading, 310, etc. During felling most of the injuries occurred in the process of sawing trunks, 664 (Table 3), and with regard to parts of the body most injuries were inflicted on the legs (1310 injuries) and arms (992 injuries). See Table 5. During this period there were 13 fatalities of which 7 occurred at work, 5 in traffic accidents and one of other causes (Table 4). With regard to the workers´ age the greatest number of the injured were in the 41—50 age group (Table 7). The author explains this with the diminished caution of the workers who rely on thei1´ was a experience. The majority of injuries, amounting to as much as 80—90% consequence of not adhering to work safety measures. |