DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 70 <-- 70 --> PDF |
PRENIJETO »TREĆA MOGUĆNOST« Hoće li naše potrebe za energijom, odnosno izgradnjom hidroelektrana na Dravi ugroziti vitalnost vrijedne šume Repaš nedaleko Đurđevca? Hoće li predviđeni odvodni kanal poremetiti podzemne vode i dirnuti u stara hranilišta hrastova, ili će se eventualnom izmjenom okrenuti protiv svakodnevnog života stanovnika sela Repaš? Ili još ima vremena za treće rješenje? Priča o odvodnom kanalu kroz šumu Repaš u obliku tzv. sjeverne varijante « nije današnja. Isto tako ni o »južnoj varijanti«, kojom se dira u temelje sela Repaš pretvarajući cjelovitu njegovu razvučenost uz rub šume u tri odvojene skupine, napuštanje gospodarstva i nepovratno uzimajući seljaku ono što mu je najvažnije — njegovu zemlju. Ovim tekstom započeo je svoju reportažu, objavljenu u zagrebačkim novinama »Vjesnik« od 14. 12. 1986. pod naslovom »Kanalom u sudbinu šume«. Darko Dravinski. U daljnjem tekstu iznio je o tim projektima mišljenja i stanovišta prof. dr. Branimira Prpića, dipl. inž. Save Obradovića. upravitelja Šumarije Đurđevac, stanovnika Mjesne zajednice Repaš i dipl. inž. Luke Šabarića, predsjednika Skupštine općine Đurđevac. Prof. B. Prpić rekao je svoje u »Studiji o utjecaju vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš« u Šumarskom listu (br. 11—12/1985). Sava Preradović je to formulirao, prema tekstu u »Vjesniku«, da »do sušenja neće doći odjednom, ali ono će biti svake godine sve izraženije . . . uz nesagledive posljedice promjena šumskog tla.« Predsjednik Mjesne zajednice Repaš Josip Gazdek i njegovi sugovornici protive se drugoj, južnoj, varijanti jer im »otkida kruh za usta« a »šuma i onak niš´ ne vredi, jer je malo hrasta, a najviše gloga, drača, grabrika, topolika i trnja«. Koliko je ta njihova ocjena vrijednosti repaške šume objektivna govori činjenica, da drvna masa po ha iznosi prosječno 290 m:! s udjelom hrasta lužnjaka od 75%. Iz izjave L. Šabarića citiramo dio pod naslovom »Treća mogućnost« (kojim tekstom i završava članak). Ubrzo će biti gotova i nova studija o utjecaju buduće elektrane na okolinu i morat će proći široku raspravu, iako je i Izvršno vijeće Sabora SRH definiralo »sjevernu« varijantu kanala. No, istina je da postoji i treća mogućnost za izgradnju kanala koja izbjegava i šumu i selo, a to je nešto južniji pravac od sela Repaš prema Ledinama Molvarskim, gdje ima dosta slobodnog zemljišta. Jedino bi u tom slučaju trebalo razmotriti problem presijecanja korita Drave. Međutim, u ovom slučaju nije općina ta koja će donijeti konačnu odluku, već to mora biti Sabor SR Hrvatske, pa čak i federacija. Znači, i pored toga što za sada sve ide u pravcu šumskog kanala, odluka još nije definitivna. Jer mora se znati da su prvi pregovori rađeni još sedamdesetih godina, kada se na šumske površine nije gledalo kao danas. Naša je dužnost, završio je Sabarić, da upozorimo, ali će se na kraju odlučiti nakon najnovijih stručnih elaborata i rasprave, bez obzira na sadašnju tehnički najjednostavniju »šumsku« varijantu. |