DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 70     <-- 70 -->        PDF

PRENIJETO


»TREĆA MOGUĆNOST«


Hoće li naše potrebe za energijom, odnosno izgradnjom hidroelektrana
na Dravi ugroziti vitalnost vrijedne šume Repaš nedaleko Đurđevca? Hoće
li predviđeni odvodni kanal poremetiti podzemne vode i dirnuti u stara
hranilišta hrastova, ili će se eventualnom izmjenom okrenuti protiv svakodnevnog
života stanovnika sela Repaš? Ili još ima vremena za treće rješenje?


Priča o odvodnom kanalu kroz šumu Repaš u obliku tzv. sjeverne varijante
« nije današnja. Isto tako ni o »južnoj varijanti«, kojom se dira u temelje
sela Repaš pretvarajući cjelovitu njegovu razvučenost uz rub šume u
tri odvojene skupine, napuštanje gospodarstva i nepovratno uzimajući seljaku
ono što mu je najvažnije — njegovu zemlju.


Ovim tekstom započeo je svoju reportažu, objavljenu u zagrebačkim novinama
»Vjesnik« od 14. 12. 1986. pod naslovom »Kanalom u sudbinu šume«.
Darko Dravinski. U daljnjem tekstu iznio je o tim projektima mišljenja i
stanovišta prof. dr. Branimira Prpića, dipl. inž. Save Obradovića. upravitelja
Šumarije Đurđevac, stanovnika Mjesne zajednice Repaš i dipl. inž. Luke
Šabarića, predsjednika Skupštine općine Đurđevac.


Prof. B. Prpić rekao je svoje u »Studiji o utjecaju vodne stepenice Đurđevac
na šumu Repaš« u Šumarskom listu (br. 11—12/1985). Sava Preradović
je to formulirao, prema tekstu u »Vjesniku«, da »do sušenja neće doći odjednom,
ali ono će biti svake godine sve izraženije . . . uz nesagledive posljedice
promjena šumskog tla.« Predsjednik Mjesne zajednice Repaš Josip Gazdek
i njegovi sugovornici protive se drugoj, južnoj, varijanti jer im »otkida
kruh za usta« a »šuma i onak niš´ ne vredi, jer je malo hrasta, a najviše
gloga, drača, grabrika, topolika i trnja«. Koliko je ta njihova ocjena vrijednosti
repaške šume objektivna govori činjenica, da drvna masa po ha iznosi
prosječno 290 m:! s udjelom hrasta lužnjaka od 75%. Iz izjave L. Šabarića
citiramo dio pod naslovom »Treća mogućnost« (kojim tekstom i završava
članak).


Ubrzo će biti gotova i nova studija o utjecaju buduće elektrane na okolinu
i morat će proći široku raspravu, iako je i Izvršno vijeće Sabora SRH
definiralo »sjevernu« varijantu kanala. No, istina je da postoji i treća mogućnost
za izgradnju kanala koja izbjegava i šumu i selo, a to je nešto južniji
pravac od sela Repaš prema Ledinama Molvarskim, gdje ima dosta slobodnog
zemljišta. Jedino bi u tom slučaju trebalo razmotriti problem presijecanja
korita Drave. Međutim, u ovom slučaju nije općina ta koja će donijeti
konačnu odluku, već to mora biti Sabor SR Hrvatske, pa čak i federacija.
Znači, i pored toga što za sada sve ide u pravcu šumskog kanala, odluka
još nije definitivna. Jer mora se znati da su prvi pregovori rađeni još sedamdesetih
godina, kada se na šumske površine nije gledalo kao danas. Naša je


dužnost, završio je Sabarić, da upozorimo, ali će se na kraju odlučiti nakon
najnovijih stručnih elaborata i rasprave, bez obzira na sadašnju tehnički
najjednostavniju »šumsku« varijantu.