DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*414.23.001 Sum. list CXI (1987) 5 KONCENTRACIJE SUMPORA U LIŠCU NEKIH VRSTA DRVEĆA U ISTRI I HRVATSKOM PRIMORJU Nikola KOMLENOVIĆ* Nađežda PEZDIRC SAŽETAK. Istraživan je utjecaj S02 na sadržaj sumpora u iglicama crnog i alepskog bora te Ušću nekih autohtonih vrsta drveća na različitoj udaljenosti od njegovog izvora (TE Plomin). U biljnom je materijalu provedeno komparativno određivanje sumpora sa dvije analitičke metode. Ukupuni sumpor u asimilacijskim organima istraživanih vrsta pokazao se kao dosta pouzdan indikator onečišćenja atmosfere sa S02 i njegovog štetnog utjecaja na šumsku vegetaciju. UVOD Sumpor spada u neophodne konstitucione elemente čije je prisustvo u biljnom tkivu utvrdio još u prošlom stoljeću Liebi g (1859). Biljke preko korijena primaju sumpor iz tla, prvenstveno kao S04 2~ ion. Da bi mogao ući u sastav organskih spojeva, sumpor se, slično kao i dušik mora najprije reducirati. Od organskih spojeva koji sadrže sumpor posebno su važne aminokiseline: cistin, cistein, methionin, gluthation i dr. Mnogi encimi sadrže SH-grupe. Ovaj je element sastavni dio aneurina, biotina, penicilina i mnogih drugih spojeva. Velik dio sumpora koji prima biljke ostaje u sulfatnom obliku. Slično kao i druge elemente biljke mogu usvajat sumpor i pomoću nadzemnih organa. Već su Thoma s et. al. (1944) utvrdili pomoću radioaktivnog sumpora da biljke primaju sumpor u obliku S02 te da ga ugrađuju u razne spojeve. Rezultati Olsen a (1957) pokazuju da neke biljke mogu podmiriti i polovinu svojih potreba za sumporom usvajanjem S02 iz atmosfere. Značajan doprinos rješavanju ove problematike dao je naš istraživač Fal l er (1970, 1971). On je vrlo detaljno istražio folijarno usvajanje sumporovodika u subletalnom koncentracijskom području. Dokazao je da biljke, kao i tlo, imaju vrlo veliku sposobnost izdvajanja tih kontaminenata iz atmosfere i da ih zakonito prema koncentraciji absorbiraju listom te koriste za svoje potrebe. Pokazao je da biljkama duhana i kukuruza može sumpordioksid služiti i kao primarni izvor sumpora. Ovaj se plin oksidira u tlu * Dr Nikola Komlenović, dipl. inž. šum. Mr Nadežda Pezdirc Šumarski institut Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 8 <-- 8 --> PDF |
u neškodljivi sulfat. Kod usvajanja sumporodioksida listom njegovo se prevođenje u neškodljive oblike provodi u mitohondrijima. Međutim, ako se prekorači određeno područje S02 — koncentracije u atmosferi to dovodi do anatomskih oštećenja lišća i fizioloških poremetnji. Novija istraživanja pokazala su da biljke iz tla mogu usvajat i manje količine organski vezanog sumpora. U šumskim kulturama vizuelni simptomi nedostaka ovog bioelemenata vrlo su rijetki (Fiedler et. al. 1973, Turner i Lambert, 1979 i dr). Međutim, njegov suvišak u novije vrijeme sve je češći. Glavni je razlog tome činjenica što je učešće S02 u atmosferi mnogih područja u stalnom porastu, pa se smatra da je to jedan od najvažnijih uzročnika propadanja šuma. Kod šumskih vrsta također je dokazano da drveće koje raste u atmosferi s višim koncetracijama S02 sadrži i više sumpora u svojim asimilacijskim organima. Za pojedine vrste drveća utvrđene su i odgovarajuće granične vrijednosti i one su ušle u šumarske zakone nekih zemalja (Schnopfangen, 1985. i dr.) Cilj naših istraživanja je bio da se utvrdi dali postoje razlike u koncentracijama sumpora u asimilacjskini organima nekih vrsta drveća koje rastu na različitoj udaljenosti od S02 izvora te testira turbidimetrijsko u odnosu na konduktometrijsko određivanje ovog elementa. Također nas je zanimao sadržaj sumpora, kod raznih vrsta drveća, organima različite starosti i neki drugi problemi važni za dijagnostičko korištenje analiza sumpora u biljnom materijalu. MATERIJAL I METODE RADA* Našim istraživanjima obuhvatili smo reprezentativne kulture crnog bora, u pravilu 40 — 60 godina starosti, u okolišu TE Plomin te kontrolno u središnjem dijelu Istre, Hrvatskhom primorju i unutrašnjem dijelu Hrvatske. Najveći broj proučavanih kultura osnovan je na ovim tipovima tala: crnica, renzina i smeđe tlo na vapnencu. Na svakom objektu odabrano je 8 —12 stabala sa kojih su uzimani uzorci iglica za laboratorijska istraživanja. Pored crnog bora u manjem opsegu analizirane su i iglice alepskog bora te lišće crnog jasena, hrasta medunca i hrasta crnike. Uzimanje uzoraka biljnog materijala provedeno je krajem svibnja te sredinom mjeseca listopada 1986. godine. Za svaku plohu i vrstu drveća sačinjen je i analiziran po jedan prosječni uzorak. Iglice različite starosti tretirane su odvojeno. U osam reprezentativnih kultura crnog bora u prvom je terminu analiziran sadržaj sumpora u četiri uzorka jednogodišnjih iglica. Uzorci biljnog materijala (iglice, lišće) otpremali su neposredno nakon sabiranja u laboratorij i sušeni na temperaturi od 105° C. Za analize sadržaja ukupnog sumpora suha biljna tvar je spaljivana dušičnom i perklornom kiselinom te provedeno njegovo turbidimetrijsko određivanje pomoću barijeva klorida na Beckman spekttrofotometru (B 1 a n c h a r et al. 1965). U dijelu * Zahvaljujemo se Prof. N. Falleru na pomoći i savjetima kod provođenja analiza sumpora. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 9 <-- 9 --> PDF |
uzoraka sumpor je utvrđen i konduktometrijski na aparatu SULMHOMAT firme H. Wösthoff . Ove su analize provedene u Institutu za gozdno in lesno gospodarstvo u Ljubljani pod kontrolom inž. J. Kalana . Sadržaj dušika određen je po K j e 1 d a h 1 u (makro postupak). Za analize sadržaja ostalih istraživanih elemenata obavljeno je spaljivanje biljne tvari sumpornom i perklornom kiselinom. Fosfor je iz ekstrakta određen kolorimetrijski na plamen-fotometru Eppendorf a ostali elementi pomoću atomske absorpcione spektrofotometrije na A. A. S. Firme Pcrkin Elmer. Izgled iglica alepskog bora u neposrednom okolišu TE Plomin Čvrstoća veze između rezultata sadržaja sumpora u biljnom materijalu dobivenih tubidimetrijskom i konduktometrijskom metodom izražena je pomoću lineranog korelacionog koeficijenta (K u m p, 1970). Njihova razlika te razlika između sadržaja sumpora u iglicama crnog bora u osam kultura testirana je analizom varijance (Stee l and Torrie , 1960). REZULTATI ISTRAŽIVANJA SA DISKUSIJOM Podaci o koncentracijama sumpora u lišću, odnosno iglicama istraživanih vrsta drveća iznose se u tablici 1. Odavde proizlazi da se koncentracije sumpora u asimilacijskim organima istraživanih vrsta jako razlikuju. Tako su npr. u lišću jasena utrđevne najviše, a u iglicama crnog bora najniže koncentracije sumpora. Razlike postoje i s obzirom na starost analiziranih organa. Pošto su koncentracije sumpora u mladom lišću općenito visoke, otpada ideja da služe kao kontrolne vrijednosti. Smatramo da iglice u tu svrhu treba uzimati po završetku vegetacije a lišće listača prije njegovog žućenja, kako |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 10 <-- 10 --> PDF |
se to inače prakticira kod biljnohranidbenih istraživanja. Trajanje izloženosti iglica utjecaju S02 tek je tada vidljivo. Zbog tog smo razloga kod kultura koje okružuje atmosfera onečišćena sa S02 utvrdili više S-koncentracije u starijim iglicama. To je u skladu s rezultatima drugih istraživanja (G r o d z i n- s k a, 1984, S c h n o p f a n g e n, 1985 i dr.). Iz svega navedenog proizlazi da je samo na osnovu standardiziranih uzoraka moguće dobiti sliku o odnosu sadržaja S02 u atmosferi i S-sadržaja u asimiliacijskim organima (Tabl. 2). Tablica 1. Koncentracije sumpora u biljnom materijalu Uzorci uzeti Uzorci uzeti krajem svibnja u listopadu -aS OM Sadržaj S Konduk a 2 8 Turbidi-Turbidi tomet u cd +-» ´ metrijski metrijski 3 cd 2=1 CB -U 23 cd rijski ffl+^ 0) a y o SO n 3 o 3 DH DC/3 > -a (% suhe tvari) Ripenda 3 crni bor 1984 0,157 0,151 1985 0,129 0,126 0,151 1986 0,150 0,147 crni jasen medunac 0,229 0,148 0,190 0,464 0,147 Vozilići 3 alep. bor 1984 1985 0,162 0,150 0,138 0,150 1986 0,176 0,143 crni jasen 0,201 0,204 0,400 3 crni bor 1984 0,172 1985 0,144 0,130 0,102 1986 0,144 0,106 crni jasen crnika 1985 0,360 0,128 0,613 1986 0,126 Kršan 5 alep. bor crni jasen medunac 1984 1985 1986 0,160 0,153 0,118 0,248 0,170 0,156 0,251 0,154 0,154 0,604 0,169 5 crni bor crni jasen medunac 1984 1985 1986 0,130 0,108 0,114 0,130 0,108 0,126 0,100 0,604 0,130 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 11 <-- 11 --> PDF |
M. Golji 6 10 crni bor crni jasen meduna c 1984 1985 1980 0,140 0,125 0,120 0,312 0.160 0,105 0,228 0,136 0,126 0,816 0,242 Sušnjevica 7 13 crni bor crni jasen meduna c 1984 1985 1986 0,092 0,100 0,111 0,244 0,113 0,097 0,115 0,104 0,540 0,136 Kras 8 22 crni bor crni jasen meduna c 1984 1985 1986 0,076 0,074 0,111 0,236 0,144 0,090 0,200 0,076 0,086 0,558 0,117 Trviž 9 27 crni bor crni jasen medunac 1984 1985 1986 0,083 0,076 0,098 0,306 0,120 0,086 0,317 0,072 0,080 0,122 Oprtalj 10 37 alep. bor 1984 1985 1986 0,144 0,168 0.100 0,154 0,140 0,143 Oprtalj 11 crni bor crni jasen meduna c 1985 1986 0,296 0,132 0,090 0,090 0,860 0-151 Rab 12 00 alep. bor crnika 1984 1985 1986 1985 1986 0,108 0,104 0,182 0,129 0,125 0,104 0,131 0,171 0,131 0,126 Senj 13 05 crni bor 1985 1986 0,080 0,076 Krivi Put 14 05 crni bor 1985 1986 0,079 0,072 Oltari 15 70 crni bor 1985 1986 0,076 0,076 Rakovica 10 120 crni bor crni jasen medunac 1985 0,070 0,202 0,158 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Tablica 2. Koncentracije sumpora u jednogodišnjim iglicama crnog bora Udaljenost od 1 302 -izvora Kultura km %s Ripenda 3 0,127 Vozilići 3 0,137 Kršan 5 0,108 M. Golji 10 0,151 Sušljevica 13 0,099 Kras 22 0,081 Trviž 27 0,082 Rakovica 120 0,070 LSD 5% = 0,0204 LSD 1% = 0,0276 Odavde je jasno vidljivo da u našim istraživanjima kulture crnog bora koje se nalaze na udaljenosti do 10 km od S02 izvora imaju statistički opravdano više S-koncentracije u iglicama od kultura koje su udaljene 22 i više kilometra. Normalno da pri tome imaju veliko značenje reljefni i pedološki uvjeti, te smjer i jačina vjetrova. Kod ocjenjivanja dobivenih koncentracija treba imati u vidu činjenicu da smo kod većine kultura koje se nalaze u okolišu Plomina mogli uočiti i vizuelne simptome oštećenja od SO.,. Njih karakterizira nekroza vrhova i odsustvo starijih .godišta iglica, Lišće crnog jasena također je bilo zahvaćeno nekrotičnim mrljama. Hrast medunac pokazao se je u tom pogledu manje osjetljivim. Moramo napomenut da u literaturi nismo našli podatke o graničnim S-koncentracijama za crni bor. Komparativnim istraživanjima u kulturi Točak utvrdili smo da su iglice crnog bora imale za oko 10% niže koncentracije sumpora od iglica obične smreke. Tako su u ovom pokusu jednogodišnje iglice smreke sadržavale 0,110 % S, a jednogodišnje iglice crnog bora 0.104% S. Iz tog će nam razloga za bolje razumijevanje naših rezultata dobro doći podaci o graničnim S-koncentracijama za običnu smreku (Schonpfhagen , 1985). Postotak S u suhoj tvari 1. god. iglice 2. god. iglice 1 zelene —0,08 —0,11 sigurno neopterećeno 2 žute 0,09—0,11 0,12—0,14 granično područje 3 oranž 0,12—0,14 0,15—0,17 lako opterećeno 4 crvene 0,15—0,17 0,18—0,20 opterećeno 5 smeđe 0,18— 0,21— jako opterećeno Pri tome treba svakako imati u vidu i analitički postupak kojim se provede analiza sumpora te oblik u kome se on nalazi u biljnom materijalu (Faller, 1970). in |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Da bi testirali metodu turbidimetrijskog određivanja sumpora dio uzoraka analiziran je komparativno konduktometrijskom metodom. Veza između dobivenih vrijednosti bila je praktički potpuna (r = 0,95). Turbidimetrijskom metodom utvrđen je u 46 uzoraka biljnog materijala sadržaj sumpora od 0.167% S, a konduktometrijskom metodom O.1580/" S. Ova razlika nije, međutim, bila statistički opravdana jer je LSD| % iznosio 0.07. Nepovoljno ishrana šumskog drveća smatra se dominantnim predispozicijskim stres faktorom s obzirom na štetni utjecaj polutanata. Kiselinske depozicije zajedno s fotooksidantima i drugim štetnim tvarima izazivaju fiziološka i anatomska oštećenja na lišću. Iz nadzemnih biljnih dijelova i tla pojačano se ispiru lakopokretni kalij, magnezij, cink i mangan. Deficiencija ovih bioelemenata najjače je izražena u vrijeme najveće potrebe za njima tj. kada počinje razvitak pupova (Zöttl. 1985). Da utvrdimo dali je i u kojoj mjeri SO.j utjecao na ishranu borovih kultura i autohtone vegetacije u biljnom je materijalu pored sumpora analiziran i sadržaj osam drugih bioelemenata (Tab. 3. i 4). Odavde proizlazi da je u mladim iglicama, odnosno lišću bio naročito visok relativni sadržaj dušika, fosfora i kalija, a nizak sadržaj kalcija, željeza i mangana. Stari organi posebno su sadržavali mnogo kalcija. To je u skladu s rezultatima naših ranijih istraživanja dobivenih kod drugih vrsta drveća (Komlenović, ,1971 i dr.). Na osnovu rezultata koncentracija osam bioelemenata u lišću, odnosno iglicama ne može se zaključit da je S02 značajnije utjecao na ishranu istraživanih vrsta drveća. Ishrana kalijem doduše je bila dosta nepovoljna u kulturi crnog bora u Kršanu. ali to ne vrijedi i za druge kulture kod kojih je utvrđen pojačan utjecaj sumpornog dioksida. S druge strane u iglicama nekih kultura koje su udaljene od Plomina (Oprtalj) utvrdili smo vrlo niske koncentracije mangana. Dali je i koliki na to imao utjecaj onečišćenje iz koparske i tršćanske industrijske zone ne može se zaključit iz naših podataka. U ovom području nalaze se svega dvije istraživane kulture. ZAKLJUČCI Koncentracije sumpora u asimilacijskim organima istraživanih vrsta razlikovale su se. Relativno najveći sadržaj ovog elementa utvrđen je u lišću crnog jasena, a najniži u iglicama crnog bora. Koncentracije sumpora razlikovale su se i s obzirom na starost analiziranih organa. Mlado lišće ima u pravilu visoke koncentracije ovog bioelemenata, tako da ono ne može poslužit kao kontrola kod utvrđivanja utjecaja S02 na šumsko drveće. Preporučamo da se u tu svrhu sabiru iglice po završetku vegetacijske sezone a lišće listača prije početka njegovog žućenja. Kulture crnog bora koje su se nalazile na udaljenosti do deset kilometara od SO., izvora sadržavale su u iglicama više sumpora od kultura udaljenih preko 22 kilometra. U okolišu SO.j izvora utvrđeno je i ozbiljno mehaničko oštećenje iglica, odnosno lišća kod istraživanih vrsta. Iz tog bi razloga daljnje opterećivanje istočne Istre sa dodatnim SO., umalo dalekosežne i vrlo negativne posljedice za šumsku vegetaciju. Hrast medunae po |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 14 <-- 14 --> PDF |
C N oCO o CO o ^ fo CO o CO o CO coCO w * f in CM o o o o o o o © t O O ´S* © CM O * o t O o © e j oCO o * o CO o CO HCO t -^ CM I O H OS I N J > te © oO1—I ©" o I M 1-t ©" o o" o r H ( M o" o CO T-< ©" -1 11 « o o o o ©©© o" © © r-I ©~ © © r-1 ©" © CO CM ©" © CO © ©" © CO i—I o* COCMT-Io" O CO r H ©" O i-< r-l ©* CM OS CM ©" O CO CM^ o" © © © o C .O a U CO r H © © ^ tO^ ^ ©~ ©~ o " t ~ I > © ^ D-^ rn" ©~ © o o o o © © © o o o —< --* © CO © © I O © T-l CO © © © r H W OIf^ ©" © CO ^ O in^ CO^ m (M^ ©" o" r-? TH" O CO o to ^ ^ ° ^ o " © " i-H rH~ COMo " © CO © ~ © O T-A CO ^ --! © t o o " t o N T-T © O O CO IO m^ co co fo en o" ©" o" r-T ©" © © o o e^ arr, IS s rt C et cu I H i ßcs oo Ho" ©" o : o MB ©" H t m H o" M O J o n ©" M © . © ^ (M rH^ o" o" o" o* t - c o © © ~ O t > © I—I © " O ^ f c T— I © " r H t - © r H © " r H © i n © © " r H CV1 a. i—l © ~ _ j t o O o O o O o CM o C linO © " © OD© 0_ o " © t © H © " r H i co H © " C<1 o - -* » s u cv S c B3STJ — BOJla! rt< m to * mCO COm ej ffl CO a ^ CO © i n CO © © CO © inCO © © CO © r}< COos i n CC o; CD CO a; fcc © i n co © B39Ajp EJS.IA OJ o M rt ni d " 3 C OJ a B PCO it! c C 3 — ;S0U3flBpn HlJOId BJminji CO c tu a c > N O > W c CO Hfl |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 15 <-- 15 --> PDF |
CO CO TP © ^F CO © CO CM rH CM rH rH CO f CM in iß cc M PI to rH CN CN CN to to CN i-H »H rH C-CO CO t-© Ol C*3 ^ cv^ t- t-«tf co r> t- t- CN CM CM rH co o co co in © © o © © © CO © CM CO © co © © to © to CO © © © CO CM to © CM rH © IN n o i> H T* CO © t-1-4 t-CM © CM CO © CM O © ""* rH CO © rH © CN © CO > ffi © H ^ _, ^4 ,_, c H H H W CM © rH CM CM rH rH^ rH CN^ CN^ rH rH CM OR ©^ rH CM^ rH o" o" ©~ o" o" ©" ©*" ©" ©*" ©" © © © © © ©" ©"©"©"©" ´"I *"! *^ ^ ^ o" ©"©"©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ^ Oi CD Ol * ^ ^ © CO CO © © © © © © t- CO © rH CO Tt^ CM CD CÄ t"^ © CM Ol © W IC_ CM ©^ ©^ ©^ to^ to ©^ ©^ o" o* ©" —T ©" © © © rH rH ©* ©" ©" ©*" i-T ©" ©" ©" ©" ©" rH rH © rH rH ©" ©" ©" i-* ©*" © © rH CO CO CO © rH CO CO CO © © CO © CO ^ CO "—i CO CO © © co to^ 01 r~^ ©_ ©^ © CO © ©^ ©" ©" ©" i-T ©" © © rH © © ©" ©" o" o" o" o" <-T o" ©" ©*" ©" T-T © CM t— O CM L— to t-© CM © CO t-© © rH © © CM CM t— © © © C- t- n t- co H co © C-© rH © © © © CM © m to to L-t-to to © -^ CM O O i—< rH I-H 0 ©^ ©^ rH rH rH © © rH i-H CM ©^ ©^ rH ©^ © ©^ ©^ rH ©_ rH_ „ ´"l. ´"I ´"is ^ l cT ©" o" o" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" © o" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" ©" © CM © Ol rH CO D-© Ol CO © to © rH to -rfH Tf ^ rH ©^ CM rH ©_ © © O0 © CN -^ © CO © co m co co co © t> rH © © C- C-^ © -^ ©^ © " r-T CM" CM" -T r-T ,-H" rH C rH rH © rH CM ©" ©" rH rH" CN ©" ©" r-T rH* Of HH Iß CO T}< m c =* to © ^ Id © ^ to © TP to © to © CO CO CO CO © © © © © © © © © © © © © Ol Ol Ol © Ol © © © © © © © © © © © © a> o 5 CJ c cu uI fi 1 a C 5 ´,> OS ´/. C3 !5 ^ w 03 a 0 w C3 c -j. CO X! C X3 2. G i—. a c 3 3 3 3 ,r~* < .-H r§ c ~TJ TJ ~ " 3 5 Q M —i g c u c c a; c i> — C CU .^i -a Ö-V d V ai b E o E H ^J E id Ö E c — oÜ c 3 0 PH PS 13 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 16 <-- 16 --> PDF |
c N oT f o M o (M © w © « CO -^ © © © «sj< © * © m rt< H © w O»^ O «t"J< CO ^ < o T p © Tf< © -f © CD © O 1-H »—< 10 0) ©© © © CM l O © o © © ,-H © CN ,_. © © CM © © «-H o oo © o o o o ©CMrH © " © © ,_, ©*" © © TF © ~ © © © © © © © © © © © © © © © © © ^ CM^ ©~ © © CN^ ©~ © © C © CN^ C ^ © " © " ©^H © " © © H © ~ © © eft-© CO N © " © " ! a a W CO Ü © 00 © © lO^ T F O ^ © ©" ©" csf © " CO CD © " CO If t CM" CO CO E CN © -^ lO^ © ^ ©" cT csf r-T © © CO^ lO © " © © t C^ CD^ C^T 1-4 (N ©^ © " OS lO^ © " W Ol lO^ ©_^ CM" I-* C-© CO Tj* cs^ -^ © ~ 1-4 i-T J3 3 o to o L~ o _in o cc CO o CO CO CO CO © CO ©^ Er-^ ©" ©" ,-T © © © © H © © co^ t-^ ©" o* o" ©" © © © © © co © © r © CO <* 1-1 lO as © 3I LO CO * O <-l o o " r- x© t CO as (N rH Th CO ^ m O CO t cc © © " CM© ,_, © CO© ,_| © L - © " © lO ct— O ,-< W © " © r-l ,_, © " CO ^ < w © " © © CM^ © " © CM © i H © i-H © © © CM © © © CM ^ IO ^ i-H t-t © t-^ © " © " © " © " © © © cco 01 in N r ©" ©" i-r i B??H a^sipoo lOccOS © cc © lO ©© © © © 10 ©© © © © J3 ta H Ü39AJP E-4S.IA ;SOU3f[Bpn ´ " 3 3 QJ a rU M s 2 ´ cÖ ej CO c 3 -a ~ cX ! Q, CD ns C ´~´ 3 c b 0 cd G 3 T3 0) 6 c vi c3 r Ä C wC CO CD Kq°Tđ BJnnn ^ TS C Q K > I w o c |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 17 <-- 17 --> PDF |
is |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 18 <-- 18 --> PDF |
kazao sp je u lom pogledu manje osjetljivim od istraživanih četinjača i crnog jasena. Veza između S-koncentracija određenih turbidimetrijskom i konduktometrijskom metodom bila je praktički potpuna (r = 0,95). a utvrđene razlike nisu bile statistički opravdane. Porast koncentracija S0 2 u atmosferi i S-sadržaja u asimilacijskim organima nije značajno utjecao na koncentracije drugih elemenata u biljnom materijalu. LITERATURA 1. BI an char, R., W., R e h m, G. Caldwell, A. C. (1965): Sulfur in Plant Materials by´ digestion with Nitric and Perchloric Acid. Soil Science Society Proceedings, 71—72. 2. C e r o v i ć, Z. G., K a 1 e z i ć, R., Plesničar, M. (1982): The role of photophosphorylatin in S02 and SO-— inhibition of photosynthesis in isolated chloroplasts. Planta 156. 3. D e v i d e, Z. (1960): Biljno-fiziološke osnove ekoloških problema suvremenog prometa. Zbornik radova. Simpozij EPSP ´86, Zagreb 4. F a 11 e r, N. (1970): Sumpor u listovima oštećenim sumpordioksidom. Agrohemija, No 3—4, 137—142. 5. F a 11 e r, N. (1970): Schwefeldioxid aus der Luft als entscheidende Nährstffquelle für die Pflanze. Landwirtschaftliche Forschung 25, 48—54. 6. F a 11 e r, N. (1971): Sumpordioksid kao folijama hrana. Zemljište i biljka 20, 87—99. 7. F a 11 e r, N. (1971): Usvajanje 35 SOo i njegovo kretanje u biljci kukuruza. Zemljište i biljka 20, 105—110. 8. Fideler, H. J., N e b e, W.. Hoffmann, F. (1973): Forstliche Pflanzenernährung und Düngung, Jena. 9. Grodzinska , K. (1984): Bioindication of Environmental Deterioration. Forest Ecosystems in Industrial Regions, Ecological Studies 49. 10. G 1 a v a č, V., Ko en i es, H., P r p i ć, B. (1985): O unosu zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije. Šum. list br. 9—10. 11. Ka s tori , R. (1983): Sumpor. Uloga elemenata u ishrani biljaka, 84—104. 12. K a u z 1 a r i ć, K. (1985): Štetno djelovanje zagađujućih tvari na šume s posebnim osrtom na TE Plomin. Sum. list br. 7—8. 13. K o m 1 e n o v i ć, N. (1971): Istraživanje godišnjih promjena sadržaja hranjiva u iglicama evropskog ariša, američkog borovca i zelene duglazije. Šumarski list 7—8, 256—272. 14. K o m 1 e n o v i ć, N. (1979): Propadanje šuma zbog prekomjernog onečišćenja zraka. Šumarski list 4—6, 197—200. 15. Komlenović , N. (1983): Ishrana bilja. Šumarska enciklopedija 2, 139— —143. 16. Kump , M. (1970): Poljski pokusi. Metodika postavljanja i statistička obrada. Centar za primjenu nauke u poljoprivredi, Zagreb. 17. Lambert, M. J., T u r n e r and D. W. Edwards (1976): Effects of sulphur deficiency on forests. XVI IUFRO World Congress, Oslo. 6 pp. 18. Liebig , J. (1859): Letters on modern agriculture, London. 19. S c h n o p f h a g e n, K. (1985): Erläuterungen zur Bioindiktorkarte 1983/84. Waldschutz- Symposium, Graz. 20. Solar , M. (1984): Ekspertiza o obremenjenosti gozdnega rastlinja (črnega i alepskog bora) z žveplovim dvokisom v ožji in širši okolice TE Plomine u Istri. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo, Ljubljana. 21. Thomas, M. D., Hendricks, R., B r y n e r, L., Hill, G. (1944): A study of the sulphur metabolism of wheat, barely, and corn using radioactive sulphur. Plant Physiology, 19, 227—244. 22. Z ö 111, H. (1985): Waldschäden und Nährelementvorsorgung. Düsseldorfer Geobot. Kollogq., Heft 2. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Sulphur Concentrations in Leaves of Some Forest Tree Species in Istria and Hrvatsko Primorje Summary Investigations of the influence of SOj on sulphur content in Austrian and aleppo pine needles and leaves of some autochtonous tree species at various distances from the pollution source were carried out. Concentrations of sulphur in assimilation organs of the examined species differed among each other. The greatest relative content of this element was found in leaves of flowering ash, the lowest in needles of Austrian pine. Concentrations of sulphur differed according to age of the analysed organs. As young leaves contain a rather high content of this bioelement, tehy can´t be used as control for influence of SOj on forest trees. For this purpose, we recommend collecting needles after the termination of vegetation period, and leaves of the broad-leaved species before the leaves become yellow. The Austrian pine plantations that ere placed up to 10 km from the SO^ pollution source contained more sulphur in needles than the plantations at over 22 km from the pollutant. In the S02- pollutant environment, serious mechanical damage of the needles and leaves was found in the investigated species. In this respect the pubescent oak exibited less susceptibility than the examined conifer species and flowering ash. The correlation between the S-concentration determined by the turbidimetric and conductometric methods was practically complete, and the determined differences were statistically insignificant. The increase in SOj content in the atmospere and of S in assimilation organs did not considerably influence the concentrations of the other elements in the plant material. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ULOGA VLASTITOG RADA U PRIVATNIM ŠUMAMA DONJE SASKE Pod tim naslovom Šumarski fakultet Univerziteta u Göttingenu i Donjosaski zavod za šumske pokuse izdao je rezultate istraživanja koja su proveli H. D. Brabänder, J.-G. Küppers i R. Mase her iz Instituta za šumarsku operativu na Univerzitetu Göttingen. Ispitivanja su obavljena na uzorku od 1.316 gospodarstava s površinom šuma 33,550 ha. Ovim uzorkom obuhvaćeno je 9,0% gospodarstva i 10,6% šumske površine Donje Saske. Pokrajina Donja Saska Savezne Republike Njemačke sastoji se od dva dijela, sjeverni i veći, pod nazivom Hannover i južni, manji, pod nazivom Weser-Ems. Na području Hannover otpada 72% ispitanih gospodarstva s 80% šumske površine a na drugi dio, Weser-ems, 18 odnosno 20%. Prosjek šumske površine u Hannoveru iznosi 28,2 ha, a u Weser - Emsu 18,4 ha. Međutim, ovdje prikazani daljnji podaci odnose se na Donju Sasku kao cjelinu. Ispitivanja su obavljena od 1980. do 1982. godine. Po veličin i šumskog posjeda stanje je sljedeće: od 5 do 9 ha 478 posjednika (36,3%) s ukupnom površinom šuma 3.211 ha (6,7 ha po jednom posjedniku), od 10 do 19 ha 385 (93,4%) posjednika, P 5.162 ha (13,4 ha/l posjed), od 20 do 49 ha 299 (22,7%) posjednika, P 9.001 ha (30,1 ha/l posjed), od 50 do 99 ha 95 (7,2%) posjednika, P 6,346 ha (66,8 ha) 1 posjed), od 100 do 199 ha 45 (3,4%) posjednika, P 5.993 ha (133,2 ha/l posjed), od 200 do 500 ha 14 (1,1%) posjednika, P 3.837 ha (274,1 ha/l posjed). Od 1.316 ispitanika 1.000 ih je bilo s poljoprivrednim zemljištem, a 24% su bili »bezzemljaši« (od tih 19 radnika, 45 namještenika, 19 činovnika, 85 samostalnih zanimanja a 148 »radno nesposobnih« ili bez naznake zanimanja). Prosječena površina poljoprivrednog zemljišta po jednom posjedu iznosi 60 ha. a površina šuma 24,4 ha. U navedenom trogodistu samo je 1.137 posjednika radilo u šumi i to 648 na sječi za vlastite potrebe (21.950 m;1), 858 i za preprodaju (214.907 m1), na izvlačenju drva iz šume njih 954 (202.873 m3), na kulturama 637 posjednika s 1.614 ha te na njezi i zaštiti šuma 657 posjednika na površini 2.677 ha. Priho d od šum a za 22% anketiranih nema neko značenje, za 51% prigodice skromno značenje, za 20% ima značaj pričuve za izvanredne prilike a tek za 6% godišnji prihod od šume od značaja. Za 1% anketiranih iz odgovora nije se mogao zaključiti o značenju prihoda iz šume od šume. Udio rada bio je sljedeći: — sječu za vlastite potrebe izvelo je 73% s 24% posječene mase šumoposjednika a za prodaju samo 16%. Međutim izvoz drva obavilo je bez pomoći samo 25%; — kulturne radove 44,7% posjednika (30,8% obrađene površine) izveli su sami šumoposjednici, a 39,5 (oko 50% površine kulturnih radova) šumoposjednika izvelo je isključivo s najamnom radnom snagom: — poslove na njezi i zaštiti 65,7% šumposjednika izvelo je samo. O. Piškorić IX |