DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 64 <-- 64 --> PDF |
u svijetu su vrlo rasprostranjene, a sve više i kod nas. Njihova primjena je uopće moguća uz ispunjenje određenih ekonomskih, instrumentalnih, te osobito kadrovskih uvjeta, a do željenih informacija dolazimo relativno brzo, pouzdano i jeftino. Snimanja iz zraka se mogu vršiti iz suborbitalnih ili orbitalnih letjelica, klasičnom filmskom tehnikom, djelovanjem svjetla preko objektiva kamere na film ili skanerima, uređajima, koji elektromagnetičke valove što dospiju s Zemlje do njih. razlazu na uža područja spektra, pretvaraju u električne impulse i pohranjuju na magnetičkim vrpcama, za daljnju obradu. Smatramo da će suborbitalno snimanje, na klasičan način, filmom, biti još dugo vremena najvažnija metoda za pridobivanje snimaka za potrebe daljinskih istraživanja. 2. REMISIJA SVJETLA S VEGETACIJE Način preslikavanja objekata na snimcima, pa tako i šuma i šumskog drveća, ovisan je osobito o spektrofotometrijskim značajkama svjetla, koje odbijeno od njih dospije do uređaja za snimanje. Vegetacija dio sunčevog zračenja upije, dio propusti, a dio remitira (odbije). Remisija s zelene vegetacije je u vidljivom dijelu spektra relativno mala, do oko 20%, s minimumom u plavom (X = 400 nm) i crvenom (X = 670 nm), te s maksimalnom u zelenom (k = 540 nm) području. U bližem infracrvenom (IC) području (k = 700 — 1300 nm) povećanje remisije je znatno, do oko 70%, naročito s višestrukih slojeva lišća. U srednjem IC dijelu spektra remisija se smanjuje, s minimumima na 1400, 1900 i 2700 nm. Optička svojstva lišća u vidljivom području sepktra određena su koncentracijom klorofila i drugih pigmenata, u bližem IC području strukturom staničja u mezofilu, a srednje IC područje pretežno je utjecano optičkim svojstvima vode i njenim sadržajem u tkivu lišća. Razlike u remisiji za pojedine vrste drveća, te za individue unutar jedne vrste, su u vidljivom dijelu spektra minimalne, diferencijacija u bližem IC je naprotiv znatna. Te razlike, osim o vrsti drveća, ovise i o starosti, sezoni snimanja, o položaju stabla na terenu i na snimku. Vrlo markantne razlike u remisiji nastaju u ovisnosti od vitaliteta ili oštećenosti pojedinih stabala djelovanjem bolesti i onečišćenjem okoliša. (Kalafadži ć 1973. 1984, D on assy i dr. 1983) 3. INFRACRVENI KOLORNI FILM Razvoj proizvodnje fotomaterijala išao je u smjeru korišćenja za snimanje i ljudskom oku nevidljivog IC dijela sunčevog spektra, gdje su razlike u remisiji, pa zato i u načinu preslikavanja vegetacije najveće. Crnobijelim IC filmom poboljšana je doduše diskriminacija vegetacije, naročito listača četinjača, u odnosu na pankromatske crnobijele snimke, ali uvođenjem nove koordinate boje postižu se mnogo bolji rezultati, jer ljudsko oko može razlikovati samo 200 sivih tonova, a oko 20.000 boja i nijansi. Aerosnimci u normalnoj boji pokazuju doduše stvarne boje preslikane vegetacije, no male razlike u remisiji u vidljivom dijelu spektra ne omogućuju neku veću diferencijaciju. Mnogo više daju infracrveni kolorni (ICK) snimci, čija je |