DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 61     <-- 61 -->        PDF

2. Reljefno zaštićeni položaji ne pokazuju značanjo povećanje koncenracije
vodikovih iona i teških metala. U dubokim dolinama i uvalama postoje
još uvijek šumske površine s malim unosom stranih tvari. Dvije takve
površine nalaze se u prašumi i smatramo da je i prirodna struktura prašuma
utjecala na smanjeno opterećenje.
3. Oštećene jelove sastojine i jaka imisiona opterećenja pokazuju topografsku
koincidenciju.
4. U svim šumskim sastojinama potrebno je postići stabilnu strukturu
koja jamči biološku ravnotežu šumskog ekosistema. Ovo se postiže održavanjem
sklopa drveća, boljim korištenjem rizosfere, većim učešćem autohtonih
vrsta drveća i prisustvom neophodnih članova životne zajednice šumkog ekosistema
u određenom biotopu.
Takva stabilna šuma bolje se odupire svim štetnim utjecajima što se
nazire iz dosadašnjih istraživanja u kojima prašumske površine imaju zanemarivo
opterećenje kiselim kišama i teškim metalima. Razlog ovome rezultatu
vjerovatno nije samo zaštićen položaj.


5. Potrebno je hitno pristupiti utvrđivanju stupnja ugroženosti šumskog
fonda u SR Hrvatskoj koji se odnosi na štetnu industrijsku poluciju, a istovremeno
ocjeniti i utjecaj dosadašnjeg načina gospodarenja na sadašnju stabilnost
šumskih sastojina.
U pojedinim područjima potrebno je utvrditi dijelove reljefa u kojima
su šumske sastojine ugrožene, te dati prognozu razvoja i opstanka sastojina
radi utjecaja promjena »kemijske klime«.


Šumske sastojine koje su neopterećene ili manje opterećene unosom stranih
tvari, moraju svojom strukturom u potpunosti jamčiti ispunjavanje općekorisnih
funkcija, jer će mnoge šumske površine |U tome smislu prestati funkcionirati
(umiranje šuma) i sav teret će ostati na preživjelim šumama.


6. Kada se iskoristi drvna sirovina od odumrlih stabala treba računati
sa znatno smanjenim prirastima biomase šume i smanjenim snabdijevanjem
industrije za preradu drveta. Veće korištenje preostalih šumskih sastojina
značilo bi narušavanje njihova biološkog potencijala s teškim posljedicama.
7. Sadašnji osnovni ciljevi djelovanja šumarstva i šumarskih stručnjaka
sastoje se u:
— povećanju
vrijednosti višenamjenske šume s težištem na njenoj ekološkoj
funkciji,
— regeneraciji šuma koje su umrle radi promjene »kemijske klime«,

nastojanju da se potpuno smanje one emisije koje ugrožavaju šumske
ekosisteme i

nastojanju da čitava društvena zajednica snosi troškove održavanja višenamjenske
šume i da se ta briga ne prepusti isključivo šumarstvu vezanom
uz preradu drveta i promjenljivim poslovnim uspjesima ove industrijske
grane.
Suma je biljna formacija koja značajno utječe na kvalitetu čovjekova
života. Njena ekološka uloga ne može biti samo deklarativna kao danas,
kada šuma isključivo služi za proizvodnju drvne sirovine i energije.